Napetosti između Washingtona i Havane dodatno su eskalirale nakon što je Donald Trump izjavio da bi razmotrio vojnu intervenciju na Kubi. Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel poručio je kako njegova zemlja intenzivira obrambene pripreme i neće dopustiti stranu vojnu agresiju.
Kuba pojačava vojne pripreme zbog mogućnosti američke intervencije, potvrdio je kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel, nakon što je američki predsjednik Donald Trump javno ostavio otvorenom mogućnost uporabe vojne sile protiv karipske otočne države.
Odnosi između Havane i Washingtona posljednjih su tjedana dodatno pogoršani, a dvije zemlje suočavaju se s jednom od najozbiljnijih diplomatskih kriza posljednjih desetljeća.
Kako izvještava španjolska novinska agencija EFE, Díaz-Canel je tijekom obilježavanja Nacionalnog dana obrane poručio da Kuba neće dopustiti stranu vojnu agresiju te da kontinuirano jača obrambene kapacitete.
„Odlučni smo odbiti svaki pokušaj strane vojne agresije na našu zemlju. Upravo zbog toga se pripremamo, a svakim danom, kroz ovaj sustav obrambenih priprema, naša država postaje snažnija“, izjavio je kubanski predsjednik.
Njegovo obraćanje prenijela je državna televizija, a uslijedilo je tijekom redovitih vojnih aktivnosti koje kubanske vlasti organiziraju svakog petka otkako su napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama dodatno porasle.
Havana upozorava na sve otvorenije američke prijetnje
Díaz-Canel, koji ujedno predsjeda Nacionalnim vijećem obrane, optužio je američke političare i dužnosnike da posljednjih tjedana sve češće javno govore o mogućnosti vojne akcije protiv Kube.
Prema njegovim riječima, takve izjave predstavljaju ozbiljno upozorenje zbog kojeg kubanske vlasti nastavljaju jačati spremnost svojih oružanih snaga.
Kao primjer napretka u obrambenim pripremama naveo je stratešku vojnu vježbu Moncada, održanu prošlog tjedna diljem zemlje. Prema njegovoj ocjeni, vježba je pokazala napredak u organizaciji kubanskog obrambenog sustava.
Istodobno je odbacio tvrdnje da Kuba predstavlja sigurnosnu prijetnju drugim državama.
„Kuba je miroljubiva nacija, zemlja koja pruža solidarnost čak i u iznimno složenim okolnostima u kojima živimo. Zbog toga ne predstavljamo nikakvu prijetnju nacionalnoj sigurnosti bilo koje države na svijetu“, poručio je Díaz-Canel.
Trump: „Razmotrio bih vojnu intervenciju“
Upozorenja iz Havane uslijedila su nakon novih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je u četvrtak, tijekom intervjua za Salem News Channel, govorio o mogućnosti vojne intervencije na Kubi.
Na izravno pitanje bi li razmotrio takvu opciju, Trump je odgovorio:
„Razmotrio bih to.“
Američki predsjednik također je izrazio namjeru da pitanje Kube riješi prije završetka svojeg predsjedničkog mandata 2029. godine, čime je dodatno pojačao neizvjesnost oko budućih poteza Washingtona.
Trump je Kubu opisao kao državu koja je, prema njegovoj ocjeni, praktički propala. Pritom je istaknuo kako njegova politika prema Havani uživa značajnu potporu Amerikanaca kubanskog podrijetla koji žive na Floridi.
Ovo nije prvi put da američki predsjednik spominje mogućnost konkretnih poteza protiv kubanskih vlasti. Krajem listopada, tijekom predizbornog skupa na Floridi, govorio je i o mogućnosti da se Sjedinjene Američke Države pozabave Kubom nakon završetka rata protiv Irana.
Sankcije i energetska kriza dodatno pogoršavaju stanje
Napetosti između dviju država posebno su porasle od siječnja, nakon američke vojne intervencije u Venezueli, koja je dodatno promijenila političke i sigurnosne odnose u regiji.
Washington je u međuvremenu pojačao pritisak na kubanske vlasti, zahtijevajući političke i gospodarske reforme.
Američke mjere uključuju dodatne sankcije i ograničenja u opskrbi naftom, što je dodatno pogoršalo ionako tešku gospodarsku i energetsku krizu na otoku.
Dok Washington nastavlja inzistirati na promjenama kubanskog političkog sustava, Havana američke poteze smatra pokušajem ugrožavanja suvereniteta zemlje.
Unatoč sve oštrijim prijetnjama i međusobnim optužbama, zasad nema potvrde da su Sjedinjene Američke Države donijele odluku o pokretanju vojne operacije protiv Kube.
Situacija između dviju država ostaje neizvjesna, a daljnji razvoj događaja mogao bi imati značajne posljedice za sigurnost i političku stabilnost cijele karipske regije.
