Helsinški odbor za ljudska prava zatražio je od Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih poslova da javno objasne zbog čega je BiH glasala protiv nacrta rezolucije Ujedinjenih naroda usmjerene na suzbijanje veličanja nacizma i neonacizma. Od nadležnih institucija također traže pojašnjenje načina na koji je utvrđen službeni stav države.
Helsinški odbor za ljudska prava osudio je glasovanje Bosne i Hercegovine protiv nacrta rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma i neonacizma, ocijenivši takav potez posebno poražavajućim s obzirom na povijesno iskustvo stradanja stanovništva BiH.
Iz Odbora ističu kako je neprihvatljivo da su prilikom utvrđivanja stava Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim narodima eventualno zaobiđene nadležne institucije ili propisane procedure.
Podsjećaju da je, u skladu s člankom V/3. točkama a) i c) Ustava BiH, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nadležno za vođenje vanjske politike i predstavljanje države u međunarodnim organizacijama.
„Od Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova tražimo da prije plenarnog glasovanja javno objasne kako je utvrđen dosadašnji stav te priopće kakav će stav Bosna i Hercegovina zastupati na plenarnoj sjednici“, navodi se u priopćenju Helsinškog odbora.
Povijesno iskustvo obvezuje BiH na jasan stav
U Odboru naglašavaju kako osuđuju svaki oblik veličanja nacizma i neonacizma te podsjećaju na stradanja stanovništva Bosne i Hercegovine tijekom Drugog svjetskog rata i rata od 1992. do 1995. godine.
Tijekom Drugog svjetskog rata stanovnici BiH bili su žrtve zločina i progona utemeljenih na rasnoj i nacionalnoj pripadnosti. Nekoliko desetljeća poslije, etnička mržnja i politike progona ponovno su dovele do masovnih stradanja i prisilnog raseljavanja tijekom rata devedesetih godina.
„Poštovanje prema žrtvama oba rata obvezuje Bosnu i Hercegovinu da se i u Ujedinjenim narodima i u vlastitoj zemlji jasno i dosljedno suprotstavlja ideologijama koje opravdavaju progon, nasilje i zločine“, ističu iz Helsinškog odbora.
Podsjećanje na međunarodne obveze BiH
Iz Odbora upozoravaju da, neovisno o konačnom ishodu glasovanja u Ujedinjenim narodima, Bosna i Hercegovina ima međunarodne pravne obveze u pogledu suzbijanja rasizma i govora mržnje.
Posebno ističu članak 4. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kojim se od država zahtijeva suzbijanje rasističke propagande, uključujući neonacističku propagandu koja promiče rasnu mržnju ili nadmoć te poticanje na rasnu diskriminaciju.
Također podsjećaju na članak 20. stavak 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, prema kojem se zakonom mora zabraniti svako zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koje predstavlja poticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje.
Helsinški odbor pozvao je nadležne institucije Bosne i Hercegovine da navedene međunarodne obveze provode dosljedno i transparentno.
Uz to, zatraženo je da se, u skladu s preporukama Odbora Ujedinjenih naroda za ukidanje rasne diskriminacije, javno objave podaci o prijavama, istragama, kaznenim progonima i sudskim ishodima u predmetima koji se odnose na rasistički govor mržnje i zločine iz mržnje.
Iz Helsinškog odbora poručuju kako borba protiv nacizma, neonacizma i svih oblika rasne i nacionalne mržnje mora biti dosljedna, ne samo kroz međunarodno djelovanje nego i kroz konkretne poteze institucija unutar Bosne i Hercegovine.
(izvor: Fena)
