Sve veći broj građana BiH teško podmiruje osnovne životne potrebe, a humanitarne organizacije bilježe rast zahtjeva za pomoći. Iz Crvenog križa upozoravaju da rast troškova života dodatno pogoršava položaj najugroženijih te da postojeći sustav podrške postaje sve opterećeniji.
Siromaštvo u Bosni i Hercegovini postaje sve izraženiji društveni problem, a sve veći broj građana suočava se s poteškoćama u osiguravanju osnovnih životnih potreba. Zbog toga raste i potreba za humanitarnom pomoći, upozoravaju iz Crvenog križa povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji se obilježava 17. listopada.
Tajnik Crvenog križa Grada Mostara Alen Kajtaz izjavio je za agenciju FENA da je siromaštvo danas izraženije nego prethodnih godina, kako u Mostaru tako i u ostatku Bosne i Hercegovine. Posebno je upozorio na rast troškova života, koji dodatno otežava položaj socijalno ugroženih građana.
„Sama činjenica da je gorivo poskupjelo, a da država nema kvalitetan odgovor na posljedice koje rast cijena goriva povlači za sobom, pokazuje koliko ljudi teško žive. Nažalost, nemamo strategiju kojom bismo odgovorili na taj problem. Zahvaljujući humanitarnim i karitativnim organizacijama koje djeluju na području Bosne i Hercegovine još se nekako održava socijalni mir. Koliko će to još trajati, doista ne znam, ali mislim da sadašnja situacija postaje neizdrživa“, upozorio je Kajtaz.
Sve više građana traži pomoć
Prema njegovim riječima, Crvenom križu svakodnevno se obraća sve veći broj ljudi kojima je potrebna različita vrsta pomoći. Među najčešćim zahtjevima su prehrambeni proizvodi, higijenske potrepštine, pelene za odrasle, potrepštine za djecu i školski pribor.
Posebno zabrinjava podatak da je broj korisnika javnih kuhinja veći od onoga koji je službeno evidentiran u centrima za socijalni rad.
„Svakodnevno nam dolaze novi ljudi i stižu zahtjevi za bilo kakvom vrstom pomoći. Broj zahtjeva neprestano raste“, istaknuo je Kajtaz.
Crveni križ Grada Mostara i ove godine planira obilježiti Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti podjelom humanitarnih paketa najugroženijim skupinama stanovništva.
Siromaštvo nije samo nedostatak novca
Iz Crvenog križa Federacije Bosne i Hercegovine naglašavaju da siromaštvo ne podrazumijeva samo nedostatak financijskih sredstava. Ono je često povezano sa socijalnom isključenošću, marginalizacijom i otežanim pristupom temeljnim uslugama, uključujući obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i odgovarajuće stambene uvjete.
U okviru svojih socijalno-humanitarnih aktivnosti Crveni križ Federacije BiH prikuplja i distribuira pomoć osobama koje se nalaze u stanju socijalne potrebe te provodi programe potpore različitim skupinama stanovništva. Posebna pozornost posvećuje se starijim osobama i drugim društveno osjetljivim skupinama.
Važnu ulogu imaju javne kuhinje, koje osiguravaju obroke ljudima koji nemaju dovoljno sredstava za prehranu. Međutim, povećanje broja korisnika, uz rast cijena hrane i ostalih životnih troškova, dodatno opterećuje njihove kapacitete i raspoložive resurse.
Posebna skrb za starije osobe i ranjive skupine
Među najranjivijim skupinama nalaze se starije osobe, osobe s invaliditetom i građani kojima je potrebna pomoć u svakodnevnom životu.
Crveni križ Federacije BiH provodi program „Starenje i zdravlje“, koji uključuje njegu i pomoć u kući te aktivnosti usmjerene na poticanje aktivnog i zdravog starenja. Cilj programa je unaprijediti zdravlje i kvalitetu života starijih osoba, osoba s invaliditetom i drugih kojima je potrebna dodatna podrška.
Dodatnu pomoć pruža i projekt „Gerontodomaćice“, usmjeren na razvoj i unapređenje usluga pomoći u kući za starije osobe, osobe s invaliditetom i ostale građane kojima je takva podrška potrebna.
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti prilika je za upozoravanje na težak položaj građana koji se suočavaju s ekonomskim i društvenim preprekama, ali i za isticanje važnosti kontinuirane pomoći humanitarnih organizacija u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i očuvanju dostojanstva najugroženijih.
Više od milijardu ljudi u svijetu živi u siromaštvu
Problem siromaštva nije ograničen samo na Bosnu i Hercegovinu. Prema izvješću Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) i Inicijative za ljudski razvoj i siromaštvo (OPHI), pod nazivom „Global Multidimensional Poverty Index 2026“, gotovo 1,1 milijarda ljudi u svijetu živi u uvjetima višedimenzionalnog siromaštva. Više od polovice njih čine djeca mlađa od 18 godina.
Višedimenzionalno siromaštvo ne mjeri se isključivo visinom prihoda, već obuhvaća nedostatke u trima ključnim područjima: zdravstvu, obrazovanju i životnom standardu.
Prema objavljenim podatcima, najteže pogođene regije i dalje su supsaharska Afrika, s približno 550 milijuna siromašnih stanovnika, te Južna Azija, s oko 380 milijuna. Te dvije regije zajedno čine više od tri četvrtine ukupnog broja ljudi koji žive u višedimenzionalnom siromaštvu. Osim toga, čak 83 posto siromašnih živi u ruralnim područjima.
Ujedinjeni narodi posebno upozoravaju na snažnu povezanost siromaštva i oružanih sukoba. Gotovo polovica siromašnog stanovništva, odnosno više od 480 milijuna ljudi, živi u zemljama pogođenima ratovima, nestabilnošću i krizama. U takvim okolnostima sukobi i klimatske promjene mogu poništiti višegodišnji napredak u smanjenju siromaštva.
Među najčešćim problemima s kojima se suočavaju siromašna kućanstva nalaze se nedostatak čistih energenata za kuhanje, neodgovarajući sanitarni uvjeti, otežan pristup pitkoj vodi, pothranjenost i rano napuštanje školovanja.
Ulaganje u zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu ključno za promjene
U izvješću se naglašava da je za učinkovitu borbu protiv siromaštva potrebno izravno ulagati u infrastrukturu, primarnu zdravstvenu zaštitu i obrazovanje djece.
Takva ulaganja ključna su za poboljšanje životnih uvjeta i prekidanje međugeneracijskog kruga siromaštva, u kojem se nedostatak prilika i resursa prenosi s roditelja na djecu.
Situacija u Bosni i Hercegovini pokazuje koliko su važni sustavna socijalna politika, pravodobna pomoć najugroženijima i konkretne mjere za ublažavanje posljedica rasta troškova života. Dok humanitarne organizacije nastoje odgovoriti na sve veće potrebe građana, upozorenja s terena otvaraju pitanje koliko dugo postojeći oblici pomoći mogu nadoknađivati nedostatke u sustavnoj zaštiti najugroženijih, prenosi N1.