Prosvjedi srednjoškolaca diljem Francuske ne jenjavaju. Nakon sukoba s policijom i teških ozljeda među mladim prosvjednicima, vlada pokušava smiriti situaciju, no učenici poručuju da neće odustati od svojih zahtjeva. Traže veća ulaganja u obrazovanje, više nastavnika, manje razrede i bolje uvjete u školama.
Nakon oštre policijske reakcije na prosvjede učenika koji posljednjih dana potresaju Francusku, vlada pokušava promijeniti pristup, prenosi CNN.
Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez naredio je policiji da prestane koristiti određenu vrstu šok-granata, nakon što je jednom tinejdžeru tijekom prosvjeda početkom tjedna raznesena šaka.
Vlada istodobno poručuje da je spremna ozbiljnije saslušati zahtjeve učenika. No, budući da su stotine škola i dalje blokirane, a nove demonstracije već najavljene, ostaje pitanje hoće li takav zaokret biti dovoljan za smirivanje situacije.
Macron traži „empatiju“ prema učenicima
Nakon velikog dana prosvjeda u utorak, predsjednik Emmanuel Macron zatražio je od policije više „empatije“ i „pedagogije“ u postupanju prema učenicima.
Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez izjavio je da je Macron istodobno naglasio potrebu očuvanja javnog reda i odlučnog reagiranja u slučaju ozbiljnog nasilja, ali uz maksimalnu proporcionalnost.
„Ne odnosimo se prema pokretu srednjoškolaca na isti način kao prema pokretu odraslih“, rekao je Nuñez.
On je potvrdio da je policijskim snagama naredio da ne koriste vrstu šok-granata koja se povezuje s teškom ozljedom tinejdžera tijekom prosvjeda u ponedjeljak.
Istodobno je otvoreno 18 istraga o postupanju policijskih službenika tijekom prosvjeda. Istražitelji trebaju utvrditi jesu li policijske reakcije bile proporcionalne situaciji.
Vlada obećava dodatna ulaganja
Francuski premijer Sébastien Lecornu najavio je da će srednje škole do kraja tjedna dio redovne nastave zamijeniti svojevrsnim „razdobljem interne demokracije“, tijekom kojeg bi učenici mogli iznijeti svoje probleme i raspravljati o mogućim rješenjima.
Lecornu je pritom odbacio tvrdnje o sustavnoj policijskoj represiji, ali je osudio nasilje koje se pojavilo na marginama uglavnom mirnih prosvjeda.
U obraćanju naciji najavio je i da će parlament 12. studenoga raspravljati o prijedlogu proračuna koji predviđa 64 milijarde eura za obrazovanje, što predstavlja blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu.
Vlada je također pokrenula pet inicijativa usmjerenih na probleme učenika. One uključuju obnovu školskih objekata, poboljšanje rasporeda nastave i stvaranje više mogućnosti za učenike da iznesu svoje stavove.
„Imamo obvezu slušati ih. Ozbiljno shvatiti mlade znači podržati njihovo sudjelovanje, ali s njima podijeliti i poteškoće i ograničenja“, rekao je Lecornu.
Učenici traže milijarde za obrazovanje
Glavni zahtjevi učenika odnose se na veći broj nastavnika, manje razrede i školske zgrade bolje prilagođene klimatskim uvjetima.
Studentski i učenički sindikati traže i ulaganje od 10 milijardi eura u srednjoškolsko i visoko obrazovanje.
Njihov paket od deset zahtjeva uključuje smanjenje opterećenja učenika, promjenu kontroverznog sustava upisa na sveučilišta, zaustavljanje policijskog nasilja prema učenicima te izgradnju većeg broja smještajnih kapaciteta za studente.
Sabrine Kharbach, glasnogovornica sindikata Union Étudiante, poručila je da će blokade škola trajati sve dok se njihovi zahtjevi ne ispune.
Učenička aktivistica Anaïs Ella također je kritizirala premijerove najave, tvrdeći da vlada nije odgovorila na ključne zahtjeve učenika.
Prema njezinim riječima, dio najavljenih mjera, poput popunjavanja nastavničkih mjesta u razredima završnih godina, predstavlja tek „osnovu obrazovnog sustava“.
„Mi smo oni koji su najizravnije pogođeni nacionalnim obrazovnim sustavom, a ipak nas se zapravo ne sluša“, rekla je.
Više od 200 škola bilo zatvoreno
Prosvjedi se nastavljaju diljem zemlje.
U četvrtak su 224 srednje škole bile zatvorene, što je oko 30 posto manje nego u srijedu ujutro, prema podacima francuskog Ministarstva obrazovanja. Ministarstvo navodi da je unatoč tome 94 posto srednjih škola bilo potpuno ili djelomično otvoreno.
Tijekom prosvjeda u utorak uhićeno je 488 osoba, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova.
Broj učenika koji su sudjelovali u blokadama škola u srijedu bio je znatno manji od stotina tisuća ljudi koji su u utorak zajedno sa sindikatima izašli na ulice diljem Francuske.
No činjenica da se blokade nastavljaju pokazuje da nezadovoljstvo među učenicima nije nestalo.
Učenički sindikati najavili su novi dan prosvjeda za 17. listopada, dok je pet velikih sindikata zaposlenih u obrazovanju najavilo štrajk u znak solidarnosti s učenicima.
Mladi žele „radikalnu promjenu“
Među učenicima postoji i snažan osjećaj frustracije zbog načina na koji vlasti postupaju s prosvjednicima.
Devetnaestogodišnji učenik Angelo Via, koji je sudjelovao u prosvjedima u utorak, rekao je da među učenicima postoji osjećaj „nemoći“ zbog policijskih postupaka, unatoč tome što velik broj prosvjednika mirno demonstrira.
Nada se da će prosvjedi dovesti do „radikalne promjene“, posebno kada je riječ o proračunskim izdvajanjima za obrazovanje.
Istodobno, učenici posljednjih dana naglašavaju kako žele distancirati svoj pokret od nasilja koje je pratilo dio prosvjeda.
Hoće li se ponoviti scenarij Žutih prsluka?
U Francuskoj se sve glasnije govori o mogućnosti da se aktualni prosvjedi pretvore u pokret nalik onome Žutih prsluka, koji je 2018. i 2019. godine mjesecima potresao zemlju.
Taj pokret bio je uglavnom decentraliziran i bez jedinstvenog vodstva, a okupio je različite skupine nezadovoljne politikom francuske vlade.
Sličnosti s tadašnjim prosvjedima već se počinju primjećivati – od blokada i masovnih okupljanja do šireg spektra zahtjeva koji nadilaze samo jedno pitanje.
Francuski učenici i studenti već govore o novoj fazi prosvjeda kao o „Četvrtom činu“ (Act IV).
Vladi možda neće biti dovoljna samo rasprava
Odluka ministra unutarnjih poslova o zabrani određene vrste policijskog granata vjerojatno će smanjiti dio zabrinutosti nakon teških ozljeda među tinejdžerima.
Međutim, najava jednog dana posvećenog razgovoru s učenicima naišla je na skepsu.
Najveći sindikat ravnatelja srednjih škola, SNPDEN-UNSA, poručio je da jedan dan razgovora nije dovoljan za rješavanje dubokih problema francuskog obrazovnog sustava.
„Za izlazak iz ove krize potrebno je nešto više od običnog razdoblja konzultacija“, rekao je Nicolas Bonnet, nacionalni tajnik sindikata.
Dok vlada pokušava smiriti situaciju ponudom razgovora i dodatnim ulaganjima, učenici najavljuju nastavak prosvjeda. Hoće li se pokret postupno ugasiti ili prerasti u širi društveni bunt, zasad ostaje otvoreno pitanje.