Parastosom (vjerski obred u Pravoslavnoj crkvi kojim se svećenik i okupljeni mole za dušu preminule osobe), polaganjem vijenaca na spomenik pjesniku Aleksi Šantiću i svečanom akademijom u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Mostaru u nedjelju večer, 27. rujna, počele 107. Šantićeve večeri poezije, jedna od najstarijih kulturnih manifestacija u zemljama u okruženju.
Svečano otvaranje proteklo je u znaku 130 godina od pokretanja nadaleko poznatog mostarskog književnog časopisa ‘Zora’, a večer je upotpunio koncert ‘New Era Quartet’ iz Trsta.
“Veliko bogatstvo i važan most između Srba u zemljama u okruženju i matice”
Manifestaciju je otvorio direktor Uprave za suradnju s dijasporom i Srbima u zemljama u okruženju Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije, Vladimir Kokanović. On je istaknuo kako Uprava “vodi računa o položaju Srba u regiji, pa tako i u ovom dijelu Federacije BiH, posebno podržavajući manifestacije ovakvog obima i značaja”.
„Šantić je netko tko je kroz kulturu znao i umio oplemeniti naše bogato kulturno nasljeđe i naša odgovornost je to čuvati“, rekao je Kokanović.
Govoreći o značaju Šantićevih večeri poezije, istaknuo je kako je “riječ o velikom bogatstvu i jednom od važnih mostova između Srba u zemljama u okruženju i matice”.
„Naš posao je to njegovati, čuvati i pomagati i zajedno održati ne samo ovu manifestaciju, već i sve manifestacije ovakvog značaja. Mi smo toga svjesni i, kada je u pitanju ova manifestacija, zajedno ćemo sa ‘Prosvjetom’ uraditi sve kako bismo je sačuvali, ali i kako bismo očuvali bogato kulturno nasljeđe, ne samo u Mostaru, već i u Federaciji BiH i cijeloj BiH“, rekao je Kokanović.
Istakao je stav Vlade Republike Srbije da se srpsko ime čuva i u zemljama u okruženju i u iseljeništvu te kako je odgovornost Srbije pomoći sunarodnicima u istrajavanju u misiji očuvanja srpskog jezika, povijesti, kulture, imena i prezimena, identiteta i ćiriličnog pisma.
“Šantić živio i disao Mostar”
Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović, rekao je kako je “Šantić svim svojim bićem, dobrotom, ljepotom i poezijom živio i disao za Mostar”.
„Danas to Mostar radi za njega. Svim svojim sokacima i svim svojim mahalama, rekli bi Mostarci. Kada govorimo o njegovanju kulture sjećanja i pamćenja, upravo je to vodilja kojom se trebamo kretati, jer tada znamo tko smo, što smo i što u budućnosti trebamo pružiti generacijama koje dolaze“, rekao je Golubović.
Istaknuo je kako su Šantićeve večeri poezije veliki događaj za Mostarce koji poštuju lik i djelo tog velikog pjesnika.
“‘Zora’ – svijest o vlastitom identitetu i širinu duha koja je umjela vidjeti drugoga”
Predsjednica Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva ‘Prosvjeta’, Gradski odbor Mostar Sanja Bjelica Šagovnović, rekla je kako je ovogodišnje svečano otvaranje manifestacije u znaku časopisa ‘Zora’, budući da se ove godine navršava 130 godina otkako je u Mostaru pokrenut jedan od najznačajnijih književnih časopisa u BiH i na srpskom književnom prostoru toga vremena, a čiji su osnivači i urednici bili Svetozar Ćorović, Aleksa Šantić, Jovan Dučić i Atanasije Šola.
„U ‘Prosvjeti’ nismo imali dvojbe o obilježavanju ove obljetnice – važne za kulturu Mostara, za srpski narod u Mostaru i za književnost na ovim prostorima. To je ujedno naša obveza i dug prema jednoj od najsjajnijih generacija koje su ovaj grad i naš narod imali“, rekla je Bjelica Šagovnović.
Na otvaranju Šantićevih večeri poezije predstavljen je svečani broj ‘Zore’, kao i izložba koja donosi najvažnije trenutke iz povijesti ovog časopisa. Priređivač svečanog broja ‘Zore’, publikacije kakva do sada nije objavljena o ovom časopisu, je profesor Duško Pevulja.
Govoreći o ‘Zori’ i vremenu u kojem je nastala, Bjelica Šagovnović je rekla kako se u “tada maloj hercegovačkoj varoši počela rađati nova književnost”.
„’Zora’ je bila književni i nacionalni glas, ali i mjesto okupljanja. Njeno uredništvo isticalo je kako časopis ne pripada nijednoj od tri vjeroispovijesti svoga naroda, da podjednako toplo služi interesima naroda svih vjeroispovijesti i teži okupljanju braće. U toj misli prepoznajemo i svijest o vlastitom identitetu i širinu duha koja je umjela vidjeti drugoga“, rekla je Bjelica Šagovnović.
Naglasila je kako ‘Prosvjeta’ i ‘Gusle’, kroz manifestaciju Šantićeve večeri poezije, nastoje da to nasljeđe ostane živo.
„Želimo da onim što radimo ne iznevjerimo visoki duh generacije koja je, u izvjesnim stvarima, postavljala mjerila cijelom našem narodu, a ne samo svojoj sredini. Šantićeve večeri danas su živi spomenik našem dragom pjesniku. One su i podsjećanje na istinske vrijednosti, na to da je Mostar bio i mora ostati centar kulture, mjesto susreta, mjesto sjajnih ljudi i dobrih odnosa“, poručila je Bjelica Šagovnović.
“Mostar uvijek znao da kultura nije luksuz, već način da čovjek sačuva svoje dostojanstvo”
Starješina Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru, otac Duško Kojić, rekao je kako “Saborna crkva nije slučajno odabrana za mjesto svečanog otvaranja, jer je hram mjesto gdje jedan narod čuva svoje pamćenje, vjeru, kulturu, riječ i svoje trajanje”.
Podsjetio je kako je “Saborni hram puno toga preživio i da njegovi zidovi pamte i radost i stradanje, ljude koji su dolazili na molitvu, brojne generacije Mostaraca koje su živjele oko njega, ali i vrijeme kada je Mostar bio veliki kulturni centar”.
Kazao je kako je “Šantić bio jedan od ljudi tog vremena, čovjek koji je gradu dao dušu, glas i identitet”, te da su “Šantićeve večeri podsjećanje na vrijeme kada se vjerovalo da se grad ne gradi samo kamenom, već riječju, knjigom, pjesmom i dobrim ljudima”.
Naglasio je kako je “Mostar uvijek znao da kultura nije luksuz, već način da čovjek sačuva svoje dostojanstvo”.
Posebno je poručio kako je “potrebno gledati i unaprijed, jer Šantićeve večeri nisu samo uspomena na jednog pjesnika, već jedna od niti koje povezuju Mostar kakav je bio sa Mostarom kakav može biti”.
“Šantić i njegovi stihovi kao nadahnuće za izgradnju boljeg sutra”
Ovom prilikom i obraćajuće se prisutnima na svečanom otvorenju Šantićevih večeri poezije, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara Đani Rahimić, rekao je kako je “Mostar iznjedrio mnoge značajne velikane, ali kako je Aleksa Šantić najveći među njima”.
Poželio je da se Mostar ugleda na neka prošla vremena prilikom pronalaženja rješenja za probleme s kojima se danas susreće, te izrazio nadu da će Saborna crkva do narednih Šantićevih večeri poezije zasjati u punom svjetlu.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač zahvalila je mostarskim društvima na čuvanju sjećanja na velikog Šantića.
Rekla je da svi Mostarci Šantića smatraju svojim jer predstavlja Mostar kakav svi vole.
Buhač je naglasila da časopis ‘Zora’ podsjeća na društvenu snagu koju je imao, velika imena koja je okupljao, ali i na visine koje su ti ljudi dosezali i ono što su uspjeli uraditi u teškom vremenu u kojem su živjeli.
Istaknula je kako kod Šantića posebno cijeni njegov lokalpatriotizam, dodajući da je i svoje djelovanje usmjerila na to da Mostar bude bolje mjesto za sve zajednice koje u njemu žive i koje predstavljaju veliko bogatstvo ove županije.
„Želim da nam Šantić i njegovi stihovi budu nadahnuće za izgradnju boljeg sutra“, poručila je Buhač.
“Ostajte ovdje”
Priređivač svečanog izdanja časopisa ‘Zora’ Duško Pevulja govorio je o značaju ovog časopisa, na čijoj je naslovnoj stranici svojevremeno objavljena čuvena Šantićeva pjesma ‘Ostajte ovdje’, koja bi se, prema njegovim riječima, mogla uzeti kao svojevrsna poetička orijentacija ovog glasila.
Pevulja je govorio i o vezama Šantića, Dučića, Ćorovića i Šole, ističući kako se jedan od razloga uspjeha ‘Zore’ može tražiti upravo u sredini u kojoj je nastala.
Kazao je kako je “osnovni postulat časopisa bio estetički princip te da je, iako je izlazio u maloj sredini, bio okrenut ka cjelini srpskog bića.
„Ovakav broj ‘Zore’ nikada nije objavljen i ovo je antologijski presjek povijesti i značaja časopisa, kao i isječak iz živog trajanja jednog toka književnosti“, rekao je Pevulja.
Program 107. Šantićevih večeri poezije bit će nastavljen 28. rujna u Vladičanskom dvoru u Mostaru pjesničkom večeri na kojoj će sudjelovati Zoran Kostić, Danilo Jokanović, Duško Babić i Milan Rakulj.
Dan kasnije bit će predstavljena ‘Knjiga o Šantiću’, o kojoj će govoriti priređivači profesor Duško Pevulja i Sanja Bjelica Šagovnović, kao i profesor Duško Babić.
Predstava ‘Ožalošćena porodica’, u izvođenju Narodnog pozorišta Republike Srpske, bit će odigrana 30. rujna u Narodnom pozorištu Mostar, dok će program posvećen mladim stvaraocima biti održan 1. listopada u Parku Alekse Šantića.
Šantićeve večeri poezije i ove godine izlaze izvan granica Mostara, pa će u Kulturnom centru ‘Nebojša Glogovac’ u Nevesinju 2. listopada u 19 sati biti održan program ‘Nevesinje – druga Šantićeva kuća’.
U Vladičanskom dvoru u Mostaru 3. listopada najavljen je program ‘Stara i Saborna crkva u Mostaru: svjetionici duha, povijesti i narodnog trajanja’.
Manifestacija će biti završena 5. listopada u 19 sati u Manastiru Žitomislić predstavljanjem ‘Sabranih djela prote Marka S. Popovića Rodoljuba’.
Organizatori i ovogodišnje manifestacije su Srpsko prosvjetno i kulturno društvo ‘Prosvjeta’ – Gradski odbor Mostar i Srpsko pjevačko i kulturno-umjetničko društvo ‘Gusle’.
Pokrovitelji ovogodišnje manifestacije su predsjednik Republike Srpske, Vlada Republike Srpske, Uprava za suradnju s iseljeništvom i Srbima u zemljama u okruženju Ministarstva vasnjskih poslova Republike Srbije, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Grad Mostar, Hercegovačko-neretvanska županija, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Turistička zajednica Grada Mostara i Općina Nevesinje.
/Desk/