Brz napredak kineske umjetne inteligencije tijekom posljednjih godinu dana zabrinuo je Washington i otvorio mogućnost da bi Kina mogla sustići Sjedinjene Američke Države u sve intenzivnijem tehnološkom natjecanju.
„Vodimo ispred Kine u umjetnoj inteligenciji i, iskreno, želim da tako i ostane, jer onaj tko pobijedi u umjetnoj inteligenciji – pobjeđuje“, rekao je američki predsjednik Donald Trump ranije ovog mjeseca.
Njegova izjava pokazuje koliko se natjecanje SAD-a i Kine u području umjetne inteligencije sve više promatra kao pitanje od strateške važnosti. Sjedinjene Države trenutačno imaju značajne prednosti zahvaljujući vodećim AI laboratorijima, naprednim čipovima i snažnim ulaganjima.
Washington tu tehnološku prednost koristi i kako bi zemlje diljem svijeta potaknuo da se priklone jednoj od dviju strana.
Međutim, Kina nudi drugačiji pristup koji bi nekim državama mogao biti privlačniji. Iako još zaostaje za SAD-om u najnaprednijim AI modelima, Kina brzo smanjuje tehnološki jaz i istodobno promiče otvoreniji ekosustav temeljen na dostupnosti i nižim troškovima.
Kina gradi alternativu američkom tehnološkom modelu
Kineski predsjednik Xi Jinping u srpnju je pokrenuo Svjetsku organizaciju za suradnju u području umjetne inteligencije, alternativu savezu Pax Silica koji je Trump osnovao godinu ranije s ciljem smanjenja ovisnosti o Kini u lancima opskrbe povezanima s umjetnom inteligencijom.
Više od dvije desetine država i Europska unija priključili su se Pax Silici, dok je Xi okupio 29 država, među kojima su Rusija, Indonezija i Pakistan, oko alternativne vizije otvorenih AI modela.
Takvi modeli korisnicima omogućuju slobodno preuzimanje, prilagodbu i pokretanje sustava bez plaćanja visokih naknada američkim kompanijama poput Anthropic i OpenAI.
Za programere u zemljama Globalnog juga jeftiniji kineski modeli, poput DeepSeeka ili Moonshota, mogu biti praktičniji od nešto sposobnijih američkih sustava koji zahtijevaju skupe pretplate i pristup stranim pružateljima računalne infrastrukture, smatra Eric Olander, glavni urednik China-Global South Projecta.
Otvoreni modeli sve popularniji
Prema podacima AI platforme OpenRouter, globalno korištenje kineskih AI modela u samo godinu dana poraslo je s manje od 15 posto na više od 54 posto.
Razvoj otvorenih modela nije nužno bio rezultat isključivo kineske državne strategije. Američka ograničenja izvoza najnaprednijih čipova, zajedno s manjim kineskim tržištima kapitala, potaknula su kineske developere da se više oslanjaju na otvorene modele kako bi konkurirali američkim vlasničkim sustavima.
Prednosti takvog pristupa počele su privlačiti i američke kompanije. Tvrtke poput Airbnba, DoorDasha i Shopifija koriste kineske modele zbog nižih troškova i mogućnosti veće prilagodbe.
Umjesto odabira jedne strane, kompanije općenito žele diversificirati svoje dobavljače tehnoloških rješenja, navodi Olander.
Kineska umjetna inteligencija mogla bi se širiti i kroz postojeće telekomunikacijske, cloud i hardverske mreže, posebno na tržištima u razvoju gdje kineske kompanije već imaju razvijenu distribuciju.
Što zapravo znači „pobijediti“ u AI utrci?
Jedno od ključnih pitanja jest što uopće znači pobjeda u utrci za umjetnu inteligenciju.
Različiti kriteriji – od profitabilnosti do tržišnog udjela – mogu dovesti do potpuno različitih zaključaka.
Eric Olander usporedio je situaciju s tržištem pametnih telefona, ističući da Apple možda nema najveći broj korisnika, ali ostvaruje najveći dio profita.
Sličan scenarij mogao bi se dogoditi i u umjetnoj inteligenciji: SAD bi mogao zadržati veći dio profita, dok bi Kina mogla dosegnuti veći broj korisnika.
Stručnjaci također upozoravaju da bi se razlika između najnaprednijih modela i nešto slabijih sustava mogla s vremenom sve manje primjećivati prosječnim korisnicima i kompanijama.
Neke tvrtke trebat će najnaprednije američke modele, dok će drugima kineski sustavi biti dovoljno učinkoviti za njihove potrebe.
Za mnoge korisnike pitanje bi se zato moglo svesti na odnos cijene i performansi: žele li sustav koji je višestruko skuplji, ali tehnološki nešto napredniji, ili jeftiniju alternativu koja zaostaje, ali zadovoljava njihove potrebe.
Otvorenost kineskih modela ima svoje granice
Privlačnost kineskih AI modela mogla bi, međutim, ovisiti o tome koliko će dugo ostati dostupni bez značajnih ograničenja.
Xi Jinping je na velikoj kineskoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji u srpnju pozvao na veću otvorenost i suradnju u razvoju AI-ja, ali je istodobno naglasio potrebu za regulacijom i ljudskim nadzorom.
Alex Colville, analitičar australskog Instituta za stratešku politiku, smatra da bi Kina mogla biti manje sklona ostaviti najnaprednije modele potpuno otvorenima kako njihove sposobnosti budu rasle.
Prema njegovu tumačenju, Peking želi izvozom kineske tehnologije povećati međunarodni utjecaj, ali nacionalna sigurnost ostaje prioritet.
Umjesto potpune zabrane ili potpune otvorenosti, Kina bi mogla primjenjivati kombinaciju otvorenih i zatvorenih AI modela, ovisno o tome što smatra korisnim za vlastite nacionalne interese.
Moguće je i uvođenje licenciranja kojim bi se ograničilo gdje se pojedini modeli smiju koristiti.
Programeri i neke vlade već koriste kineske otvorene modele kako bi razvijali vlastite, suverene AI sustave i izbjegli svrstavanje između Washingtona i Pekinga. No pritom se postavlja pitanje koliko će dugo ti modeli ostati dostupni za slobodno korištenje.
Nepovjerenje između Washingtona i Pekinga sve je dublje
Istodobno s napretkom kineske umjetne inteligencije raste i međusobno nepovjerenje dviju najvećih tehnoloških sila.
Kako kineske kompanije predstavljaju sve sposobnije modele koji se približavaju performansama najnaprednijih sustava kompanija Anthropic i OpenAI, Washington je pojačao optužbe da Kina provodi ono što američka administracija naziva „industrijskom krađom“ američkih poslovnih tajni.
Anthropic i OpenAI objavili su izvješća u kojima tvrde da su vodeći kineski AI laboratoriji koristili rezultate američkih modela za treniranje vlastitih sustava. Taj se postupak naziva distilacija.
Anthropic je u izvješću ranije ovog mjeseca naveo da su DeepSeek i Moonshot određene korisničke upite prosljeđivali Claudeu kako bi trenirali i poboljšavali vlastite modele, pri čemu su u nekim slučajevima mogli biti izloženi osjetljivi podaci.
Peking je više puta odbacio optužbe o takvom korištenju američke tehnologije, dok DeepSeek i Moonshot nisu odgovorili na upite CNN-a.
Trump i Xi bez većeg napretka
Tema umjetne inteligencije bila je jedna od ključnih tema ovog tjedna na sastanku Donalda Trumpa i Xi Jinpinga.
Xi je tijekom razgovora poručio da bi dvije zemlje trebale „iskoristiti međusobne prednosti, a ne se međusobno ograničavati“, pozivajući na dijalog o rizicima i koristima umjetne inteligencije te zajedničko sprječavanje njezine zlouporabe.
Ipak, sastanak nije rezultirao konkretnim napretkom u području umjetne inteligencije, osim formalnog dogovora o dijalogu i uspostavljanju komunikacijskog kanala.
Stručnjaci to povezuju s dubokim nepovjerenjem između dviju država. Washington i Peking i dalje imaju vrlo različite poglede na budućnost umjetne inteligencije i njezinu ulogu u globalnoj tehnologiji.
Za mnoge zemlje koje se ne žele jasno prikloniti ni SAD-u ni Kini, upravo će cijena, dostupnost, mogućnost prilagodbe i razina tehnoloških sposobnosti biti ključni čimbenici pri izboru AI tehnologije.
Utrka za umjetnu inteligenciju tako se ne vodi samo između američkih i kineskih kompanija. Sve više postaje i borba za korisnike, programere, infrastrukturu i tehnološke saveznike diljem svijeta.