Europska unija kroz programe solidarnosti nastoji smanjiti siromaštvo, unaprijediti obrazovanje i osigurati pristupačnije stanovanje te mogućnosti zapošljavanja za svoje građane. Primjeri iz Rumunjske i Francuske pokazuju kako socijalne inicijative mijenjaju živote ljudi.
Valentin i Gabriela Alexe sa svoje dvije kćeri već godinu dana žive u vlastitom domu u Berceniju, na sjeveru Bukurešta. Prije toga, zbog Valentinovih niskih prihoda, obitelj je živjela s njegovim roditeljima, u uvjetima koji su postajali sve teži.
„Kada su nas izbacili, dok nisam pronašao stan za najam, tri dana sam spavao u automobilu – ja, supruga i kći“, ispričao je Valentin.
Nakon što su pronašli stan, velik dio prihoda odlazio je na najamninu, pa im je ostajalo vrlo malo novca za odjeću i druge osnovne potrebe.
Situacija se dodatno pogoršala zbog plijesni i loših uvjeta stanovanja. Gabriela navodi da je njezino dijete završilo u bolnici, a da je i sama boravila u bolnici jer je kuća bila previše prljava.
Uz pomoć nevladine organizacije Habitat for Humanity, obitelj je dobila priliku ostvariti dugogodišnji san o vlastitom domu. Organizacija pomaže obiteljima s niskim prihodima gradnjom kuća uz pomoć volontera, dok korisnici sudjeluju kroz volonterski rad i pristupačnu najamninu tijekom 20 godina.
„Još uvijek ne možemo vjerovati da je kuća naša. To nam je promijenilo život nabolje“, rekla je Gabriela.
Projekt koji potiče solidarnost u zajednici
Projekt u Berceniju podržao je grad, koji je osigurao zemljište i priključke na komunalnu infrastrukturu, uz privatna i europska sredstva.
Do sada su izgrađene tri zgrade s prostorom za 12 obitelji.
Gradonačelnica Bercenija Cosmina Pandele istaknula je da cilj projekta nije samo osigurati stanovanje, već i stvoriti zajednicu u kojoj će obitelji moći graditi stabilniju budućnost.
„To je prilika ne samo za one koji danas žive u tim domovima, nego i za sve koji će se roditi u tim obiteljima“, poručila je.
Prema podacima navedenima u izvješću, oko 20 milijuna djece u Europskoj uniji izloženo je riziku od siromaštva. EU je postavio cilj smanjiti taj broj za četvrtinu do 2030. godine.
Jedna od inicijativa je Europsko jamstvo za djecu, koje nastoji osigurati pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, zdravoj prehrani i odgovarajućem stanovanju za svu djecu.
Socijalno pravedna Europa kao europski cilj
Gotovo devet od deset Europljana, odnosno 88 posto ispitanika prema istraživanju Eurobarometra iz 2024. godine, smatra da je važna snažna socijalna Europa s pravednim uvjetima rada, uključivanjem i jednakim mogućnostima.
Europski stup socijalnih prava temelji se na 20 načela koja služe kao smjernice za ostvarivanje tih ciljeva.
Akcijski plan EU-a do 2030. godine uključuje:
- najmanje 78 posto zaposlenih osoba u dobi od 20 do 64 godine;
- najmanje 60 posto odraslih osoba koje sudjeluju u obrazovanju ili osposobljavanju svake godine;
- smanjenje broja ljudi u riziku od siromaštva za najmanje 15 milijuna, uključujući najmanje pet milijuna djece.
Europska unija također radi na zakonodavstvu za zaštitu radnika na digitalnim platformama i osiguravanje odgovarajućih minimalnih plaća.
Obrazovanje odraslih za nove vještine
U Bukureštu se 49-godišnja učiteljica engleskog jezika Rodica Ionas odlučila dodatno obrazovati u području računalne tehnologije.
Sudjeluje u dvogodišnjem programu na Politehničkom sveučilištu u Bukureštu, koji se provodi u partnerstvu sa Svjetskom bankom. Cilj programa je unaprijediti digitalne vještine nastavnika i pridonijeti smanjenju napuštanja školovanja.
„Puno smo naučili o metodama poučavanja računalstva. Izradili smo igru za učenike i bili su vrlo sretni kada su je igrali“, kazala je Rodica.
Prema njezinim riječima, stečeno znanje pomoglo joj je da nastavu učini zanimljivijom i motivira učenike na redovit dolazak u školu.
Europska unija potiče takve programe kroz inicijative poput Europske godine vještina, u okviru koje je 2023. podržano gotovo 200 programa.
Francuski model borbe protiv dugotrajne nezaposlenosti
U Francuskoj se kroz projekt „Područja bez dugotrajne nezaposlenosti“ nastoji stvoriti radna mjesta u ruralnim sredinama.
Program je pokrenut 2016. godine, a među područjima u kojima se provodi nalazi se i Pipriac. Tamo tvrtka Tezea zapošljava više od 60 ljudi i provodi različite aktivnosti, uključujući recikliranje, rad u trgovini i obradu drva za ogrjev.
Marie-Fabienne Lavoisier, koja će uskoro napuniti 58 godina, u tvrtki radi gotovo tri godine.
Nakon što je prije osam godina preboljela rak, a prije tri godine izgubila supruga koji je također preminuo od raka, pronalazak posla u 55. godini za nju nije bio jednostavan.
„Projekt mi nije pružio samo posao. Omogućio mi je da ponovno izgradim društveni život i dao smisao mom životu i svakodnevnoj rutini“, rekla je.
Smanjenje nezaposlenosti i ulaganje u ljude
Direktor Tezee Serge Marhic istaknuo je da se projekt temelji na financiranju dijela plaće, čime se stvaraju trajna radna mjesta, potiče proizvodnja i generira gospodarska vrijednost.
Prema njegovim riječima, stopa nezaposlenosti u području Pipriaca smanjena je s 13 posto na manje od 5 posto.
Model se danas provodi na približno 60 područja, a nadahnuo je i druge europske zemlje.
Projekt je podržan sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, koji raspolaže ukupnim proračunom od 142,7 milijardi eura za poticanje socijalnih prava i zapošljavanja u Europi.
Budućnost socijalne Europe
Primjeri iz Rumunjske i Francuske pokazuju kako programi stanovanja, obrazovanja i zapošljavanja mogu pridonijeti poboljšanju životnih uvjeta i uključivanju ljudi u društvo.
Za ostvarivanje dugoročnih socijalnih ciljeva Europske unije bit će potrebni odgovarajuće financiranje, suradnja institucija i trajna predanost smanjenju siromaštva, jačanju obrazovanja i stvaranju mogućnosti zapošljavanja.