Australska brokerska kuća Morgans upozorava na dugotrajne poremećaje u opskrbi energentima, dok bi oštećenje rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku moglo izazvati novi veliki šok na svjetskom tržištu nafte.
Blokada Hormuškog tjesnaca koju provode Iran i Sjedinjene Američke Države, a koja je ograničila isporuke nafte i plina iz Perzijskog zaljeva, mogla bi biti tek uvod u ozbiljniji i dugotrajniji poremećaj energetskog tržišta.
Australska brokerska kuća Morgans upozorava da bi široko rasprostranjeni i uspješni napadi na rafinerije u regiji mogli dovesti do gubitka značajnih kapaciteta za preradu i izvoz nafte. U takvom scenariju cijena sirove nafte Brent mogla bi premašiti 150 dolara po barelu.
„Napad koji bi uništio značajne kapacitete za preradu ili izvoz značio bi gubitak ponude tijekom niza godina, a tržište nije u poziciji da to apsorbira“, naveo je Morgans u svojoj analizi.
Broker ističe da bi takav razvoj događaja predstavljao mnogo ozbiljniji problem od privremenih prekida uzrokovanih blokadama i napadima na brodove.
„To nije naš osnovni scenarij, ali ako se dogodi, očekujemo da će cijena Brenta porasti iznad 150 dolara po barelu“, poručili su.
Rafinerije postaju nova kritična točka globalnog tržišta
U najnovijoj analizi tržišta nafte i rafinerija, Morgans upozorava da rafinerijski kapaciteti postaju sve važnije usko grlo za svjetsko gospodarstvo, dok su napetosti na tržištu dizela i dalje visoke.
„Kod nafte se više ne radi samo o rezervama, već o sve većem riziku da će naftna infrastruktura biti napadnuta i stavljena izvan upotrebe na nekoliko godina“, navodi brokerska kuća.
Zabrinutost zbog mogućih poremećaja u energetskoj infrastrukturi pojačana je nakon napada na rafinerije na obje strane iranskog rata, kao i zatvaranja saudijskog naftovoda Istok–Zapad prošlog tjedna.
Prema procjeni Morgansa, dugotrajni gubitak rafinerijskih kapaciteta mogao bi imati posljedice na dostupnost goriva, troškove prerade i globalne lance opskrbe.
Kina bi mogla postati „novi OPEC“
Osim rizika povezanih s rafinerijama, Morgans iznosi i tezu o rastućoj ulozi Kine na svjetskom tržištu nafte.
Prema toj analizi, Kina bi mogla postati svojevrsni „novi OPEC“, ne kroz izravnu kontrolu ponude, kakvu provodi Organizacija zemalja izvoznica nafte, nego kroz kontrolu potražnje.
Morgans smatra da je kineska potražnja jedan od razloga zbog kojih cijena nafte Brent još nije dosegnula 150 dolara po barelu.
Kina, prema procjenama navedenima u analizi, raspolaže zalihama od oko 1,4 milijarde barela, dok potražnja za rafiniranim proizvodima slabi zbog sve većeg broja električnih vozila.
Broker procjenjuje da je Kina već smanjila uvoz nafte za četiri do pet milijuna barela dnevno, što joj omogućuje veću fleksibilnost pri kupnji.
Velike zalihe i slabija potražnja znače da Kina može povećavati kupnju nafte kada joj cijene odgovaraju, navodi Morgans.
Potražnja kao sredstvo pritiska na Washington i Bruxelles
„OPEC je povijesno upravljao tržištem putem kontrole ponude, dok po našem mišljenju Kina sada upravlja tržištem putem potražnje i nadopunjavat će zalihe kada joj cijena odgovara“, istaknuo je Morgans.
Broker dodaje da bi Kina svoje odluke o kupnji mogla koristiti i u širem geopolitičkom kontekstu, primjerice za vršenje pritiska na Washington ili Bruxelles.
Takva strategija mogla bi dodatno utjecati na kretanje cijena nafte i odluke drugih velikih potrošača na svjetskom tržištu.
Američke rafinerije pod sve većim pritiskom
Morgans je upozorio i na moguće slabljenje uloge američkih rafinerija u nadoknađivanju manjka nafte i naftnih derivata s Bliskog istoka.
Američke rafinerije trenutačno povećavaju proizvodnju kako bi nadomjestile dio poremećaja na međunarodnim tržištima, no domaća potražnja za benzinom i dizelom postaje sve osjetljivije političko pitanje.
„Američke rafinerije trenutačno održavaju svijet u pogonu, nadoknađujući velik dio ruskog odsustva s izvoznih tržišta“, naveo je Morgans.
Istodobno, brokerska kuća upozorava da raste politički pritisak da se američka proizvodnja zadrži na domaćem tržištu, što bi moglo ograničiti količinu goriva dostupnu za izvoz.
Zaključak: Morgans ne predviđa da će cijena nafte nužno dosegnuti 150 dolara, ali upozorava da bi ozbiljna i dugotrajna šteta na rafinerijama mogla stvoriti uvjete za takav rast. Kombinacija sigurnosnih rizika, poremećaja u opskrbi i promjena kineske potražnje dodatno povećava neizvjesnost na energetskom tržištu.