Ovogodišnji Eurosong, koji obilježava 70 godina postojanja pod sloganom “United by Music”, suočen je s možda najvećim podjelama u svojoj povijesti. Dok jedni odbrojavaju sate do finala najvećeg europskog glazbenog spektakla, druge zemlje i dio javnosti otvoreno bojkotiraju natjecanje zbog sudjelovanja Izraela i rata u Gazi.
O tome kako je manifestacija zamišljena nakon Drugog svjetskog rata kao simbol europskog povezivanja postala prostor političkih sukoba, u Novom danu govorili su profesor Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani Faris Kočan i bivša šefica bh. delegacije na Eurosongu Lejla Babović.
Babović je ocijenila da je Eurosong posljednjih godina izgubio svoju prvobitnu bit i postao mjesto na kojem se isprepleću politički interesi.
“Eurosong je trebao biti natjecanje najboljih pjesama predstavnika europskih zemalja. Nažalost, posljednjih desetak godina pobjegao je od svoje biti”, rekla je Babović.
Prema njezinim riječima, ključni trenutak dogodio se nakon ruske agresije na Ukrajinu, kada je Europska radiodifuzna unija (EBU) bez konzultacija s članicama odlučila isključiti Rusiju iz članstva, dok je, kako tvrdi, ostala nijema kada je riječ o ratu u Gazi.
“Svi smo bili šokirani agresijom Rusije na Ukrajinu, ali kada se dogodilo ono što se događa u Gazi, EBU je ostao nijem. To simbolizira dvostruke standarde i dovodi do podjela”, kazala je.
Upozorila je da bi eventualna pobjeda Izraela mogla imati ozbiljne posljedice za budućnost Eurosonga i samog EBU-a.
Posebnu pozornost ove godine privukla je odluka Slovenije da umjesto prijenosa Eurosonga emitira program posvećen Gazi i Palestini. Profesor Faris Kočan kaže da većina građana Slovenije podržava takav potez.
“Nakon što je predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar javno rekla da gledamo genocid u Gazi, istraživanja su pokazala da se s tim slaže više od 60 posto građana”, rekao je Kočan.
Dodao je da Eurosong nikada nije bio potpuno neutralan prostor zabave, nego mjesto šireg društvenog i političkog pozicioniranja.
“Ako je Rusija bila isključena zbog međunarodnog prava i rata, onda uopće nije tema bi li Izrael mogao ili morao biti isključen”, rekao je.
Kočan smatra da je odluka slovenskog javnog servisa važan simbolički čin i poruka da kulturne institucije ne mogu biti odvojene od pitanja ljudskih prava i međunarodnog prava.
Babović je podsjetila da je RTV Slovenija emitirala desetodnevni program posvećen Palestini, uključujući i dokumentarni film “Eurovizija – euroiluzija”, koji analizira odnose politike i Eurosonga.
Govoreći o samom natjecanju, Babović je rekla da se Eurosong posljednjih godina pretvorio u spektakl u kojem su pjesme često u drugom planu.
“Imali smo razne cirkuske akrobacije i čudesa. Nadam se da će se Eurosong vratiti svojim korijenima i da će glazba ponovo biti u prvom planu”, rekla je.
Dodala je da bi manifestacija trebala vratiti više “humanog pristupa”, pa čak i razmotriti povratak živog orkestra, upozoravajući da bi pretjerana automatizacija i umjetna inteligencija mogli dodatno udaljiti Eurosong od njegove osnovne ideje.
Sugovornici su govorili i o Bosni i Hercegovini, koja zbog financijske i političke krize BHRT-a godinama ne sudjeluje na Eurosongu.
Babović je upozorila da se BHRT nalazi u najtežoj situaciji do sada te da se javni servis “otvoreno urušava političkim odlukama”.
“Javni servis na razini države jedan je od simbola države. Kada se urušava BHRT, jasno je da iza toga stoji politički plan koji želi pokazati da je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna zemlja”, rekla je.
Dodala je da zaposlenici na BHRT-u nastavljaju borbu za opstanak servisa i pozivaju društveno odgovorne pojedince i tvrtke da pomognu.
Kočan smatra da se diljem regije među mladima pojavljuju novi oblici otpora i želja za društvenim promjenama, te da je reakcija na Eurosong samo dio šireg nezadovoljstva političkim elitama i stanjem u društvu.
“Mladi više nisu ograničeni prošlošću kao ranije. Žele stvarati bolja društva i traže pozitivne promjene”, rekao je Kočan.
Na kraju razgovora sugovornici su se složili da je danas gotovo nemoguće potpuno odvojiti umjetnost, glazbu i kulturu od politike i globalnih sukoba, posebno kada je riječ o događaju kao što je Eurosong, koji desetljećima predstavlja jednu od najvažnijih europskih kulturnih institucija.