Posljednji put u ulozi visokog predstavnika Christian Schmidt se obratio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Posljednji put je predstavio svoje izvješće stanja u BiH. Rusija se protivila njegovom obraćanju i pozvala na zatvaranje OHR-a. Predstavnica SAD-a zahvalila je na službi, ali i najavile novu eru bez “nametnutih odluka”. Oprečni su bili i stavovi tko je odgovoran za političku krizu – politika blokada iz entiteta Republika Srpska ili pak odluke odlazećeg Christiana Schmidta, izvješćuje N1.
No, sjednica Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj je Schmidt predstavio svoje posljednje izvješće kao visoki predstavnik u BiH zasigurno će utišati euforiju iz Banja Luke, točnije predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i njegovih suradnika. Naime, poruke s ove sjednice su jasne: nema zatvaranja OHR-a kako je to tražio Dodik preko članice Rusije, a novi visoki predstavnik zasigurno će se izabrati kao i njegov prethodnik Christian Schmidt, odlukom Vijeća za primjenu mira (PIC) i to zbog nastavka protivljenja Rusije i Kine.
Iscrpnije izvješće pročitajte: OVDJE.
Nakon što je pozvao predstavnike Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske da pristupe sjednici, predsjedavajući Vijeća, predstavnik Kine, pozvao je i Christiana Schmidta da pristupi, no nije ga nazvao visokim predstavnikom, samo ‘gospodinom’. A kasnije je napomenuo kako njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti. Na samom početku uslijedilo je protivljenje Rusije.
Anna Evstigneeva, predstavnica Rusije, očekivano, zastupala je već poznate stavove.
“Schmidt nikada nije imao i nema pravo govoriti pred Vijećem sigurnosti UN-a, niti podnositi bilo kakve dokumente. Pozivamo da njegova izjava bude shvaćena kao osobno mišljenje državljanina Njemačke. Također želimo ukazati i na to da je odstupio od pozicije, koju nikada službeno nije ni imao, nego ju je uzurpirao”, rekla je Evstigneeva.
“Ne postoji goruća kriza, ali postoji kriza institucija koja utječe na svakodnevni život. Svjedočimo rušenju državnih institucija kroz politiku blokada, iz Republike Srpske”, naveo je, između ostaloga, Schmidt u svom izvješću. Naglasio je i da je rješavanje pitanja raspolaganja državnom imovinom, ključno, jer sprječava razvoj države, posebno ekonomski razvoj.
Schmidt je potom izvijestio Vijeće o ostavci.
“Kao rezultat ove odluke, već sam stavio pitanje pronalaska nasljednika na dnevni red sljedećeg sastanka Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira početkom lipnja. Proces imenovanja mog nasljednika je počeo i planiram napustiti svoju ulogu u lipnju. Budući da sam danas posljednji put predstavljao izvješće u ovom Vijeću, gospodine predsjedniče, želio bih zahvaliti uvaženim izaslanicima i njihovim zemljama na njihovoj posvećenosti implementaciji Daytonskog mirovnog sporazuma”, rekao je Schmidt.
Velika Britanija se zahvalila na angažmanu Schmidtu, ali i istaknula zabrinutost političkom situacijom u BiH: “I dalje postoje opstrukcije institucija i zastoj na euroatlantskom putu”. Pozdravljaju uvođenje suvremenih tehnologija tijekom predstojećih izbora.
James Kariuki, predstavnik Velike Britanije kazao je: “Dayton obvezuje sve strane da poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH. Puno poštovanje Daytona ostaje nužno. Izvješće i tekući politički izazovi podvlače zašto visoki predstavnik, uključujući upotrebu izvršnih ovlasti gdje je to potrebno, ostaje od vitalnog značaja.”
SAD očekuje novog kandidata, nema govora o ukidanju OHR-a – Schmidtu zahvala na dobroj službi
Veleposlanica SAD-a pri UN-u Tammy Bruce, navela je kako “više ne postoji prijetnja secesijom u BiH”, kazavši kako se Milorad Dodik povukao s pozicije, građani u listopadu biraju novu vlast, a Južna interkonekcija je prilika za napredak te kako će SAD biti podrška tranziciji između dva visoka predstavnika. Takođe, zahvaljuju Schmidtu na dobroj službi, a njegov nasljednik, kako je istaknuto, trebao bi imati “daleko ograničenije ovlasti”.
„Uspjeh za visokog predstavnika znači ostaviti nasljednika s daleko ograničenijim skupom odgovornosti“, rekla je, dodajući da bi se sljedeći visoki predstavnik trebao usredotočiti na prijenos odgovornosti za vođenje državnih institucija na lokalno vodstvo.
Tammy Bruce, predstavnica SAD: “Ta osoba mora biti posvećena suverenoj BiH, u kojoj odluke donose lokalni lideri, rješenja koja su olakšana međunarodnim glasovima, a ne diktirana od njih. U ovom duhu tranzicije, dok gledamo prema sastanku Vijeća za provedbu mira u lipnju i razmatramo kandidate i prijedloge za budućnost međunarodnog prisustva, procjenjivat ćemo kandidate na osnovu toga ispunjavaju li ovaj standard povjerenja i nepristranosti. Ali imamo i vlastite kandidate na umu, ako bude potrebno. Vrijeme je kratko. Imperativ je da nasljednik bude na mjestu do kraja lipnja kako bi se osigurala stabilnost pred jesensku izbornu kampanju. Sjedinjene Države spremne su podržati ovo rukovodstvo tijekom tranzicije i suprotstaviti se onima koji ugrožavaju stabilnost ili pošteno provođenje izbora.”
Rusija pozvala na “hitno gašenje OHR-a”
Pozivam na hitno gašenje OHR-a, jer je on privatiziran i glavni fator nestabilnost, rekao je ruski veleposlanik u UN-u Vassily Nebenzia, tijekom sjednice Vijeća sigurnosti UN-a.
“Uspostavljen je protektorat u BiH. Imali smo nezakonito imenovanje Christiana Schmidta. On je pokušao optužiti RS za nestabilnosti u BiH”, naglasio je Nebenzia.
“Zapadne zemlje podrivaju Dayton, miješaju se u unutarnja pitanja, prvenstveno Berlin, London, Bruxelles. Ucjenjuju da se usvoje agende koje su mimo interesa države. Oni žele zamijeniti Vijeće sigurnosti. Siju razdor među konstitutivnim narodima”, rekao je ruski veleposlanik.
Negodovao je zbog, kako kaže, loših uvjeta u kojima se nalaze osuđeni ratni zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
“Gospodin Schmidt, uz podršku nekih čije smo govore danas čuli, ponovo pokušava licemjerno prebaciti odgovornost za posljedice svojih destabilizirajućih akcija na Republiku Srpsku, pokušavajući okriviti Srbe i njihove vođe za sve smrtne grijehe. Gospodine predsjedniče, zahtijevamo da zapadne zemlje prestanu sa svojom intervencijom u unutarnje poslove BiH. Inzistiramo na hitnom zatvaranju OHR-a”, naveo je.
Bećirović: kritike prema RS-u, ali i prema susjedama Srbiji i Hrvatskoj
Vijeću sigurnosti UN-a obratio se i predsjedavajući Predsjedništva BiH i bošnjački član Predsjedništva, Denis Bećirović. Politika RS je dovela BiH na rub oružanog sukoba prošle godine, podsjetio je, a potom je dao podršku poziciji visokog predstavnika. Problem nije VP nego antidaytonska politika iz ovog entiteta.
Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, između ostaloga, kazao je: “Skandalozno je da je rukovodstvo entiteta RS zaključilo ugovor s lobističkom tvrtkom s ciljem razbijanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
U ovom ugovoru, kao glavni ciljevi navedeni su promjena vanjske politike SAD prema BiH, redefiniranje statusa entiteta Republika Srpska, osiguranje međunarodne podrške secesiji i osporavanje temeljnih dijelova Daytonskog mirovnog sporazuma.
Bećirović je iznio i kritiku prema susjednim državama: “Susjedne države, Republika Srbija i Republika Hrvatska, nemaju pravo miješati se u unutarnja pitanja države BiH. One nisu jamci, već potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma”.
Predstavnik Srbije ponovno je istaknuo podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Većina predstavnika zemalja EU prepoznala je kao ključni destabilizirajući faktor vladajuću politiku iz Republike Srpske. Ujedno su i podržali Ured OHR-a, te misiju Althea.
Schmidt se obratio bh građanima iz New Yorka
Visoki predstavnik BiH u odlasku Christian Schmidt, objavio je snimak iz New Yorka u kojem se izravno obratio bh građanima, a gdje je govorio o svom mandatu koji će uskoro biti okončan.
Schmidt je videoobraćanje snimio ispred spomenika koji se nalazi ispred zgrade UN-a u New Yorku gdje se u vrtu nalazi spomenik ‘Cvijet Srebrenice’, neposredno nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj je predstavio izvješće o BiH.
Schmidt je rekao kako želi iskoristiti priliku zahvaliti se svima na podršci, ali i potvrditi kako je donio odluku o skorašnjem završetku svog mandata.
„Ovo je prilika da vam se zahvalim i naglasim kako sam odlučio uskoro okončati svoju dužnost, ali ne zato što nisam želio ostati duže, nego zato što je došlo vrijeme za novi početak i promjene“, kazao je.
Schmidt je naveo kako vjeruje da je dao značajan doprinos razvoju BiH, ističući kako su gotovo sve članice Vijeća sigurnosti UN-a, osim Ruske Federacije, prepoznale napore koje je uložio tijekom mandata.
Podsjetio je na pitanja funkcionalnosti države, zaštite nacionalnih kulturnih institucija i sprječavanja izbornih prijevara, ali je priznao kako nisu riješeni svi problemi.
„Bio bih sretniji da je postignut veći napredak kada je riječ o pitanju državne imovine, kako bi se otvorio prostor za investicije u BiH“, rekao je Schmidt, ali i dodao kako je otvoreno ostalo i pitanje organizacije predstavljanja tri konstitutivna naroda i Ostalih u Domu naroda državnih institucija.
Govoreći o svom osobnom odnosu prema BiH, Schmidt je poručio kako ne odlazi iz zemlje u potpunosti.
„Ja ne odlazim iz ove zemlje. Ostat ću mislima uz vas i uz ovu zemlju, jer sam duboko uvjeren kako je ono što sam naučio svih ovih godina, pažljivo prateći situaciju u BiH, dokaz koliko je važno da svi doprinesemo da ovaj dio Europe ide putem europskih integracija i bolje budućnosti“, rekao je.
“Političke rasprave u demokratskom društvu često nisu jednostavne, ali su tolerancija i traženje zajedničkih rješenja ključni za napredak. Bit će u pravu samo oni koji poštuju druge i pokušavaju pronaći zajednička rješenja. Tvrdnja da samo jedna osoba ima rješenje nešto je za šta moje životno iskustvo pokazuje da nije tačno. To važi za svakoga ko misli da je jedini pozvan da odlučuje u bilo kojem dijelu zemlje“, naveo je Schmidt.
Osvrnuo se i na brojne kritike koje su tijekom njegovog mandata dolazile iz Banja Luke.
„Znate da je na moj račun bilo puno optužbi iz Banja Luke. Na takve optužbe nisam odgovarao jer je moja namjera, naša zajednička namjera, bila da se radi za sve narode i sve dijelove zemlje zajedno. To nije lako. Možda sam napravio i neke greške, ali sam siguran da je put kojim sam išao bio ispravan“, rekao je.
Schmidt se zahvalio građanima BiH, uz naglasak kako se zahvala ne odnosi na političare.
„Želim posebno zahvaliti ne političarima, nego građanima koje srećem na ulici. Nisam mogao sve učiniti jer nisam imao mogućnost sve učiniti, ali sam shvatio koliko je važno poštovanje“, kazao je Schmidt.
Na kraju obraćanja govorio je i o ulozi međunarodne zajednice u BiH
„Ako se pitate zašto su međunarodne snage prisutne, onda pogledajte ovo mjesto. Ovdje smo jednom zakazali kao međunarodna zajednica i to se više nikada ne smije ponoviti. Računajte na mene, bilo na ovoj dužnosti, nekoj drugoj ili samo kao građanina. Borit ću se za prava svih“, poručio je Schmidt u svom obraćanju.
Hrvatska se ogradila od stavova na ultrakonzervativnoj konferenciji u Zagrebu, ali ipak reagirao Lagumdžija
Zamjenika stalnog predstavnika Hrvatske pri UN-u Hrvoje Ćurić Hrvatinić, između ostaloga, rekao je kako je važno očuvati jednakost građana kroz izborni proces te naveo da “Hrvatska podržava sve napore usmjerene ka stabilnoj BiH, zasnovanoj na partnerstvu konstitutivnih naroda”.
On se osvrnuo i na nedavnu konferenciju u Zagrebu TradFest, a koju su organizirali ultrakonzervativne zaklade Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation, bliskog Donaldu Trumpu. Konferencija je otvorena temom “BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”.
„Žao nam je što je gospodin Bećirović iskoristio ovu važnu platformu i trenutak u Vijeću sigurnosti za pokretanje svoje predizborne kampanje. Spomenuo je konferenciju u Zagrebu koju su organizovali predstavnici građanskog društva i jedna američka zaklada. To nije nešto što Vlada Hrvatske treba kontrolirati. To su njihovi zaključci. Odbacujemo sve implikacije da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja BiH. Glavni interes Hrvatske je jednakost Hrvata kao konstitutivnog naroda“, rekao je predstavnik Hrvatske.
Hrvatski predstavnik istaknuo je potvrdu poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, te ponudio detaljan prikaz stavova i briga Hrvata kao konstitutivnog naroda zemlje. Rekao je kako pružanje konteksta o tome zašto su se pitanja – uključujući izbornu reformu i političku zastupljenost – pojavila i opstaju u političkoj raspravi potiče šire razumijevanje institucionalne i ustavne dinamike.
“Hrvatska se protivi svim politikama i retorici koje potkopavaju Daytonski okvir”, rekao je, “bilo kroz secesionističke inicijative ili pokušaje političke centralizacije. Oba produbljuju podjele, slabe institucionalno povjerenje i ometaju europski put zemlje.”
Naglasio je kako je Hrvatska najsnažniji zagovornik BiH na njezinom putu prema Europskoj uniji.
“Zagreb također doprinosi njezinoj otpornosti i sigurnosti kroz Južnu plinsku interkonekciju, koja je od velike strateške važnosti za dugoročnu energetsku sigurnost i neovisnost zemlje”, istaknuo je hrvatski predstavnik
Međutim, iako je hrvatski predstavnik u UN-u jasno naglasio kako navedeni stavovi i konferencija nisu i stavovi vlade Hrvatske, a predstavnici vlade koji su kao gosti sudjelovali na istoj u izjavama za medije izričito su se ogradili od ovakvih stavova, na izlaganje zamjenika stalnog predstavnika Hrvatske reagirao je veleposlanik BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija.
On je kazao kako mu je žao što se spominje izborni proces u BiH i tvrdnje da predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović koristi platformu Vijeća sigurnosti za utjecaj na izbore.
Lagumdžija je podsjetio na ono što je Bećirović ranije naveo, ističući da je na događaju u Zagrebu sudjelovao i posebni izaslanik ministra vanjskih poslova Hrvatske.
„I tu je napravljena ova karta, karta podjele BiH po etničkom principu. To je nešto što je Ministarstvo osudilo“, rekao je Lagumdžija.
Za podsjetiti je kako je navedena kartu teritorijalne podjele ViH na tri, odnosno, četiri jedinice, predstavio Ivan Pepić, docent Sveučilišta obrane i sigurnosti ‘Dr. Franjo Tuđman’ – Republiku Srpsku, “hrvatsku republiku”, “bošnjačko-muslimansku republiku” i Brčko distrikt. Na njoj je crvenom bojom označena ‘Croat Republic’ koja obuhvaća zapadnu Hercegovinu i prostor oko Mostara, te odvojene enklave u srednjoj Bosni i Posavini.
“Ovakav model s tri federalne jedinice mogao bi osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, kao što je to sada slučaj Belgije”, rekao je tada Pepić na toj konferenciji.
I rasprava na ovu temu u Vijeću UN-a i ponovno okrivljavanje Hrvatske za poteze i stavove krajnje desničarskih aktera koji ne sudjeluju u vlasti u toj državi, govori kolika je šteta nanesena Hrvatskoj organizacijom ove konferencije gdje se raspravljalo o ustrojstvu druge, susjedne države. Hrvatskoj koja je jedna od najvjernijih i dokazanih prijatelja BiH i čija službena politika, unatoč propustima, ne podržava radikalne stavove iznesene na konferenciji.
Veleposlanik Srbije negirao miješanje u unutarnje stvari BiH, ali tu tvrdnju opterećuje postojanje Deklaracije Republike Srpske i Srbije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti
U svom izlaganju veleposlanik Srbije pri UN-u Radomir Ilić, ustvrdio je kako je “ironično da se oni koji se predstavljaju kao branitelji BiH zalažu za jednostran program”.
„Vidjeli smo i stalne optužbe na račun Srbije i Republike Srpske, odnosno tvrdnje da Srbija doprinosi destabilizaciji BiH. Srbija se ne miješa i ne želi se miješati u unutarnje stvari BiH. Naš interes su stabilnost, dijalog i puno poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Srbija je protiv zapaljive retorike i poziva sve aktere političkog procesa u BiH da djeluju suzdržano i poštuju ustavnu ravnotežu. Politička neslaganja moraju se rješavati kroz uzajamno poštovanje i dijalog“, kazao je Ilić.
Na njegovu izjavu ponovno je reagirao Lagumdžija: „Želimo da prestanete u usporenom snimku uništavati Daytonski mirovni sporazum i podržavati secesiju implementirajući dokument koji ste službeno usvojili na sjednici vlada Republike Srpske i Srbije.“
Naime, radi se o Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zjedničkoj budućnosti, usvojenoj 2. srpnja 2024. godine na zajedničkoj sjednici Vlade RS-a i Srbije.
Lagumdžija: Poraz politika koje su zagovarale ukidanje OHR-a
Veleposlanik BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija za N1 komentirao je sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a posvećenu BiH ocijenivši kako sjednica predstavljala „potpuni poraz politike koja je zagovarala ukidanje funkcije visokog predstavnika”.
Govoreći o dojmovima nakon sjednice, Lagumdžija je kazao kako državno izaslanstvo već tri godine vodi istu strategiju i pristup, predvođena predsjedavajućim Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem.
„Već tri godine imamo isti pristup i istu strategiju koju predvodi Denis Bećirović. Nemojte govoriti što ćete uraditi, nego radite, pripremajte i onda realizirajte. Mjesecima smo radili na strategiji rezolucije o Srebrenici i nismo se osvrtali na politike koje su govorile kako ne znamo što radimo. Ni posljednjih nekoliko dana nisam želio ništa govoriti“, rekao je Lagumdžija.
Dodao je kako su prethodnih dana stizale tvrdnje da će OHR biti ukinut, te da je predsjednik RS Milorad Dodik govorio kako je „zaustavio Schmidta“, ali da se to na sjednici Vijeća sigurnosti nije pokazalo točnim.
„To se danas nije dogodilo. Sve zemlje, izuzev Rusije, govorile su o teritorijalnom integritetu BiH, europskom putu zemlje i nastavku rada s visokim predstavnikom. Današnja sjednica je potpuni poraz politike kojoj svjedočimo, a u kojoj Dodik pokušava ukinuti funkciju visokog predstavnika“, kazao je.
Lagumdžija je rekao da ga razočaravaju reakcije dijela političke scene u BiH, za koju smatra da je već ušla u predizbornu kampanju.
„Razočaralo me mišljenje nekih koji su očito već ušli u predizbornu kampanju i sada se sjećaju kako su navodno krivi Bećirović, Konaković, Lagumdžija i mnogi drugi. Vijeće sigurnosti je donijelo odluku da se ide dalje, dok je Ruska Federacija ostala potpuno usamljena u svojim zahtjevima koji su manje-više poznati“, naveo je.
Prema njegovim riječima, tijekom sjednice poslana je jasna poruka.
„Secesija je povučena iz RS, povučeni su svi dokumenti, Ustavni sud se poštuje, a Dodik se povukao s javnih dužnosti. Za tri tjedna imamo sjednicu Vijeća za implementaciju mira u Sarajevu, koja će donijeti odluke o tome kako dalje, kako da izbori budu provedeni na ispravan način i kako da međunarodna zajednica pomogne BiH“, rekao je Lagumdžija.
Naglasio je da se na tome radi mjesecima te da “ništa nije urađeno preko noći”.
„Ovo se nije dogodilo iznenada. Na ovome se mjesecima radi i to rade ljudi koji predstavljaju državu, na čelu s Denisom Bećirovićem. Nikada se nitko od nas nije pitao kada će doći novi visoki predstavnik i kako će se zvati. Mi smo to znali i mjesecima radimo na tome“, dodao je.
Govoreći o obraćanju Denisa Bećirovića pred Vijećem sigurnosti UN-a, Lagumdžija je rekao kako je ono bilo usredotočeno na uzroke problema, a ne samo na posljedice.
„Izlaganje Denisa Bećirovića bilo je najkonciznije. Ukazano je na uzroke, a ne na posljedice. Identificirani su glavni kočničari i faktori destabilizacije. Sve je bilo vrlo argumentirano i jasno posloženo. Istovremeno je ponuđena aktivna vizija onoga što treba raditi dalje“, rekao je.
Dodao je kako BiH treba funkcionalnije političko predstavljanje i više pozitivnih iskoraka.
„Stalno se razmišlja tko će protiv koga. Ovo je dobra prilika da svi malo razmislimo i da se krenu praviti pozitivni iskoraci. Oni koji zagovaraju podjelu BiH danas su politički potpuno ‘zakucani’ da se ne mogu ‘otkucati’“, zaključio je Lagumdžija.
(Republika/Desk)