Znanstvenici otkrivaju sve više o povezanosti mozga i gastrointestinalnog sustava.
Dr. Kyle Staller je gastroenterolog, pa bi moglo zvučati iznenađujuće da mu mnogi pacijenti dolaze žaleći se ne samo na želučane tegobe, već i na probleme s mozgom.
Sindrom iritabilnog crijeva (SIC) i druge probavne disfunkcije često prati mentalna izmaglica. Osobe koje pate od zatvora i nadutosti, na primjer, mogu opisati „osjećaj težine ili pritiska, kako fizičkog tako i mentalnog”, kaže dr. Staller, koji radi u Općoj bolnici Massachusetts u Bostonu.
„Mnogi moji pacijenti govore o problemima poput umora, ‘magle u glavi’ (brain fog) i osjećaja tromosti”, dodao je.
Znanstvenici napreduju u razumijevanju načina na koji putanja između mozga i probavnog sustava utječe na naše cjelokupno zdravlje. Nazivaju je os crijevo-mozak, a pokazalo se da igra veliku ulogu u potpori imunološkom sustavu, tjeskobi, depresiji, metabolizmu i prevenciji bolesti. Također može utjecati na mentalnu jasnoću.
Pitali smo stručnjake i kliničare što trebate znati o povezanosti crijeva i mentalne magle.
Kako funkcionira os crijevo-mozak?
Tisuće vlakana koja se protežu od mozga do abdomena čine živac poznat kao vagus (nervus vagus). On je glavni kanal osi crijevo-mozak. Kao primarni živac parasimpatičkog živčanog sustava, on pomaže tijelu da se odmara, probavlja i suzbija upale.
Signali također putuju naprijed-natrag između crijeva i mozga putem hormona stresa i imunoloških stanica. Ključno je to što crijevne bakterije proizvode kemijske glasnike (neurotransmitere) poput serotonina, dopamina i GABA-e koji utječu na živčani sustav. Kada uđu u krvotok ili stimuliraju vagus, mogu pomoći u poboljšanju raspoloženja, potaknuti motivaciju i umiriti živčani sustav. Ova stalna komunikacija održava tjelesne sustave u ravnoteži.
Kako su probavni problemi povezani s maglom u glavi?
Magla u glavi rezultat je „loših veza” između crijeva i mozga, kaže Gerard Clarke, profesor neurobihevioralne znanosti na Sveučilištu College Cork u Irskoj.
Neki uzročnici probavnih problema također su povezani s mentalnom maglom, uključujući lošu prehranu, hormonalne promjene povezane s menopauzom, tjeskobu i infekcije.
Osim toga, disfunkcija autonomnog živčanog sustava — krovni pojam za različite poremećaje koji tijelu otežavaju kontrolu otkucaja srca, krvnog tlaka i temperature — može uzrokovati i probavne probleme i maglu u glavi, kaže dr. Staller.
Nije potpuno jasno kako točno probavna disfunkcija dovodi do mentalne magle. Kod nekih ljudi s problemima poput iritabilnog crijeva, živci u crijevima postaju pretjerano osjetljivi. Kako crijeva šalju signale uznemirenosti mozgu, ta se upozorenja pojačavaju.
To je slično „mikrofonu postavljenom preblizu zvučniku”, objašnjava dr. Staller. „Mali signali se vraćaju, pojačavaju i brzo postaju preplavljujući.” To može učiniti probleme poput plinova ili nadutosti neizdrživima i odvlačiti pažnju, što u konačnici dovodi do osjećaja magle.
Studija objavljena u listopadu pokazala je da je više od polovice od 100 sudionika doživjelo maglu u glavi uz SIC ili gastroparezu (kronično stanje u kojem želudac otežano prazni sadržaj u tanko crijevo).
Koju ulogu igra mikrobiom?
Crijevni mikrobiom sastoji se od bilijuna bakterija, virusa i gljivica koji nastanjuju vaš crijevni trakt. Raznolik mikrobiom pomaže nam u zaštiti od bolesti, smanjuje upale i pomaže u proizvodnji neurotransmitera koji utječu na naše raspoloženje i funkciju mozga.
Signali naših mikroba mogu utjecati na mnoge regije mozga povezane s maglovitošću, kaže dr. Clarke. To uključuje hipokampus (učenje i pamćenje), prefrontalni korteks (donošenje odluka i jasnoća misli) i amigdalu (centar za strah i tjeskobu).
Ponekad naš mikrobiom ispadne iz ravnoteže zbog prehrane, stresa, nedostatka sna ili tjelovježbe, lijekova, menopauze, infekcija ili kroničnih upala.
Jedna vrsta neravnoteže je SIBO (pretjerano razmnožavanje bakterija u tankom crijevu), što uzrokuje nadutost i proljev. U maloj studiji iz 2018. godine istraživači su otkrili povezanost između mentalne magle i SIBO-a kod pacijenata koji su uzimali probiotike. Simptomi su se poboljšali nakon što su prestali uzimati probiotike i počeli s antibioticima.
Umjesto da nasele debelo crijevo, probiotici su se nakupljali u tankom crijevu i proizvodili previše d-mliječne kiseline, koju ljudi teško metaboliziraju. „Kada se ona nakupi, postajete ‘magloviti’”, dodaje dr. Satish Rao s Medicinskog fakulteta u Georgiji. Iako probiotici pomažu u određenim kontekstima, stručnjaci kažu da trenutno nema dovoljno dokaza za njihovu opću, široku upotrebu.
Hoće li poboljšanje zdravlja crijeva smanjiti maglu u glavi?
Moguće je. Znanstvenici još nisu otkrili specifičan način kako ciljati maglu u glavi isključivo preko crijeva, ali održavanje zdravih crijeva podržava bistriji um.
- Vlakna i fermentirana hrana: Dr. Clarke savjetuje hranu bogatu vlaknima (povrće, grahorice, orašasti plodovi, cjelovite žitarice) te fermentirane namirnice poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i kimchija.
- Životne navike: Megan Riehl, psihologinja specijalizirana za GI poremećaje, sugerira dovoljno sna, umjerenu tjelovježbu i „nježno čišćenje prehrane” — ograničavanje kofeina, alkohola i ultra-prerađene hrane.
- Biljna prehrana: Dr. Staller naglašava: „Zdrava prehrana temeljena na biljkama vjerojatno će dugoročno pokazati dobrobit i preživjeti sve prolazne trendove.”