Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Dodik želi donijeti novi ustav RS-a – Banja Luka glavni grad
    • Srbija se želi povezati na ruski naftovod Družba koji rusku naftu transportira u Europu
    • Žene u bh politici: Popunjavaju izborne liste, a muškarcima mandati i glasovi
    • NOVA RAZINA Zelenski kaže kako će Ukrajina nastaviti napadati ruske rafinerije, a ima i uvjet za Trumpa
    • Osam uvjeta Hrvatske za ulazak Crne Gore u EU koji ne bi trebali biti problematični
    • Zelenski u Londonu – Zahvalio se kralju Charlesu i Burnhamu na podršci, a za Trumpa izjavio: “Bolno je bilo kada je zauzeo drugu stranu”
    • Hrvatska za gospodarske projekte bh Hrvata daje 2,9 milijuna eura
    • Migranti u Njemačku donijeli i nedopustivu ‘tradiciju’ u Europi: Tzv. ‘dječje brakove’
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Energetika
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Samo dobre stvari
    • Kontakt
    Republika
    Energetika

    Hormuški tjesnac: Svjetsko usko grlo koje drži ključ globalne sigurnosti hrane

    republikaBy republika02.03.2026No Comments5 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Nakon američkih i izraelskih napada na iransku vojnu infrastrukturu, financijski tisak se refleksno fokusirao na naftu. Tankerski promet, sirova nafta tipa Brent i rizik od troznamenkastih cijena dominiraju raspravom.

    Ali nafta nije jedina roba koja predstavlja ozbiljan dugoročni rizik, prenosi Forbes BiH.

    Još jedna duboka ranjivost proteže se kroz prirodni plin, a odatle i do dušičnih gnojiva. Ako bi komercijalna plovidba kroz Hormuški tjesnac bila značajno ograničena, utjecaj bi se proširio izvan tržišta goriva. Dosegao bi izravno globalnu proizvodnju hrane.

    To je zato što regija Perzijskog zaljeva nije samo glavni izvoznik energije. Ona je i jedan od najvažnijih svjetskih dobavljača dušičnih gnojiva, temelja suvremenih poljoprivrednih prinosa.

    Energija koja stoji iza prehrambenog sustava

    Dušična gnojiva počinju od prirodnog plina. Kroz Haber-Boschov proces, metan se pretvara u amonijak, koji se zatim prerađuje u ureu i druge dušične proizvode. U praktičnom smislu, dušično gnojivo je prirodni plin pretvoren u hranu za biljke.

    Otprilike polovica globalne proizvodnje hrane ovisi o sintetičkom dušiku. Bez njega bi prinosi usjeva naglo opali.

    Globalno se svake godine potroši oko 180 milijuna metričkih tona dušičnih gnojiva (mjereno u nutrijentima). Od toga se otprilike 55 do 60 milijuna metričkih tona uree godišnje preveze kroz međunarodnu pomorsku trgovinu. Bliski istok čini otprilike 40% do 50% te trgovane količine.

    I gotovo sav taj izvoz mora proći kroz Hormuški tjesnac.

    Drugim riječima, gotovo četvrtina globalno trgovane količine dušičnih gnojiva, i značajan udio ukupne svjetske proizvodnje dušika, prolazi kroz to jedno pomorsko usko grlo koje je sada ugroženo ratom. Nafta je možda arterija globalne ekonomije, ali dušična gnojiva su ključna za globalni lanac ishrane.

    Visoko koncentrirana izvozna baza

    Opseg proizvodnje grupirane iza Hormuza je značajan:

    • Katar godišnje izvozi otprilike 5,5 do 6 milijuna metričkih tona uree i amonijaka iz svog kompleksa QAFCO.
    • Iran izvozi oko 5 milijuna metričkih tona uree godišnje, što predstavlja otprilike 10% globalne trgovine.
    • Saudijska Arabija doprinosi otprilike 4 do 5 milijuna metričkih tona godišnje putem SABIC-a i srodnih proizvođača.
    • Oman i UAE zajedno dodaju nekoliko milijuna metričkih tona.

    Zajedno, više od 15 milijuna metričkih tona godišnjeg izvoznog kapaciteta nalazi se unutar Zaljeva. Ako proširite objektiv i uključite amonijak i srodne dušične proizvode, izloženost dodatno raste.

    Za razliku od nafte, tržišta gnojiva nemaju značajan strateški zaštitni mehanizam. Sjedinjene Američke Države održavaju strateške naftne rezerve (Strategic Petroleum Reserve) sa stotinama milijuna barela sirove nafte. Ne postoje ekvivalentne zalihe dušičnih gnojiva spremne da ublaže dugotrajan poremećaj.

    Trgovina gnojivima uglavnom funkcionira po principu „točno na vrijeme“ (just-in-time). Sezonski skokovi potražnje usklađeni su s ciklusima sadnje, a zalihe nisu formirane da bi apsorbirale velike geopolitičke šokove.

    Zašto pravovremenost povećava rizik

    Poljoprivredom upravljaju biologija i vremenske prilike.

    Na sjevernoj hemisferi, nabava gnojiva se ubrzava prije proljetne sjetve. Ako se isporuke odgode tijekom tog razdoblja, poljoprivrednici se suočavaju s teškim izborima: smanjiti doze dušika, promijeniti usjeve ili prihvatiti veće troškove.

    Manja primjena dušika uglavnom dovodi do nižih prinosa. Čak i umjerena smanjenja stopa primjene mogu smanjiti proizvodnju kukuruza, pšenice i riže – osnovnih namirnica koje osiguravaju globalnu opskrbu kalorijama.

    Svijet je svjedočio ovoj dinamici 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu. Cijene gnojiva su naglo porasle, a poljoprivrednici u nekoliko regija su kao odgovor smanjili upotrebu. Prinosi su se u nekim područjima pokazali otpornim, ali je ova epizoda naglasila koliko su prehrambeni sustavi osjetljivi na dostupnost i cijene gnojiva.

    Zamjena godišnjeg izvoznog kapaciteta od 10 do 20 milijuna metričkih tona iz Perzijskog zaljeva ne bi bila jednostavna. Za izdavanje dozvola i izgradnju novih postrojenja za amonijak potrebne su godine. Postojeća postrojenja izvan regije obično rade blizu svojih kapaciteta. Povećana opskrba ne može se jednostavno uključiti usred sezone sadnje.

    Globalna izloženost je duboka

    Ovisnost o dušiku iz Zaljeva je široko rasprostranjena.

    • Indija uvelike zavisi o uvoznom LNG-u – većinom iz Katara za poticanje domaće proizvodnje uree. Ako dođe do prekida protoka plina, indijska proizvodnja gnojiva bi se smanjila baš kada se približe ciklusi sadnje.
    • Brazil, jedan od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, uvozi značajne količine uree s Bliskog istoka. Proizvodnja soje i kukuruza u regijama poput Mato Grossa ovisi o stalnim isporukama gnojiva. Svaki trajni poremećaj brzo bi zategnuo globalnu bilancu žitarica.
    • Sjedinjene Američke Države su glavni proizvođač gnojiva, ali nisu izolirane. Značajan dio uvoza uree u SAD prolazi kroz Hormuz. Domaći proizvođači ne mogu brzo dodati milijune metričkih tona nove ponude kako bi zamijenili poremećeni uvoz.

    Ovo nije problem regionalne opskrbe. To je strukturna ranjivost ugrađena u globalni poljoprivredni sustav.

    Zanemareni prijenosni kanal

    Nagli porasti cijena nafte su trenutačni i vidljivi. Cijene benzina se prilagođavaju u stvarnom vremenu, a financijska tržišta reagiraju u roku od nekoliko minuta.

    Poremećaji u opskrbi gnojivima odvijaju se sporije, ali potencijalno s težim posljedicama. Smanjena dostupnost dušika danas može dovesti do nižih prinosa mjesecima kasnije. To se na kraju manifestira u smanjenim zalihama, višim troškovima stočne hrane i povećanim cijenama hrane.

    Moderna poljoprivreda je u osnovi sustav pretvorbe energije: prirodni plin postaje amonijak; amonijak postaje dušično gnojivo; gnojivo postaje kalorije.

    Ako se Hormuški tjesnac suoči s trajnim poremećajima, najvažnija cijena koju treba pratiti možda neće biti sirova nafta tipa Brent. Moguće je da će to biti referentne cijene uree i izvozni tokovi amonijaka. Energetska sigurnost i sigurnost hrane su isprepletene. Kada jedna trgovačka točka obavlja veliki dio trgovine naftom i dušičnim gnojivom, implikacije se protežu daleko izvan tržišta goriva.

    Naslovi bi se mogli fokusirati na tankere i cijene sirove nafte. Trajnija priča mogla bi se odvijati u području opskrbe hranom.

    Global Hormuški Hrana prevoz svijet tjesnac
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Srbija se želi povezati na ruski naftovod Družba koji rusku naftu transportira u Europu

    15.10.2026

    Europi prijeti nova energetska kriza: Zalihe plina na rekordno niskim razinama, računi za grijanje mogli bi dodatno porasti

    11.10.2026

    Premium gorivo mnogim automobilima ne donosi ni više snage ni manju potrošnju

    10.10.2026

    Comments are closed.

    Najnovije

    Dodik želi donijeti novi ustav RS-a – Banja Luka glavni grad

    Srbija se želi povezati na ruski naftovod Družba koji rusku naftu transportira u Europu

    Žene u bh politici: Popunjavaju izborne liste, a muškarcima mandati i glasovi

    NOVA RAZINA Zelenski kaže kako će Ukrajina nastaviti napadati ruske rafinerije, a ima i uvjet za Trumpa

    Osam uvjeta Hrvatske za ulazak Crne Gore u EU koji ne bi trebali biti problematični

    Kolumne

    Smjena vlasti: Lekcija koju učimo trideset godina

    ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Pas

    Bieber: EU mora promijeniti ili preispitati odnose sa Srbijom

    Stipe Jukić, iz našeg malog mista Višići: Utabanim stazama najuglednijih ili konceptualni umjetnik jakih poruka

    Promo

    HKD Napredak organizira predstavljanje filma ‘Od kralja Tomislava do danas’

    HT Eronet uz Mediteran Film Festival koji već 27 godina okuplja filmske autore i publiku

    U Mostaru ‘107. Šantićeve večeri poezije’

    NEUM UNDERWATER FILM FESTIVAL 2026 – Svijet mora u Neumu

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.