Građani Bosne i Hercegovine često glasuju za iste političke stranke i samo mali dio se opredjeljuje za kandidate na osnovu prethodnih rezultata, dok većina ispitanih građana ne vjeruje nikome niti je zainteresirana za politiku.
Ovo pokazuje veliko istraživanje pod nazivom “Mediji i građani na izborima”, koje su za Koaliciju “Pod lupom” uradili su BORAM i Udruženje BH novinari u suradnji sa agencijom Ipsos koje također ukazuje kako je opći utisak koji se iz istraživanja stiče taj da izbori u BiH nisu pošteni. Naime, rezultati istraživanja pokazali su kako dvije trećine ispitanika ne vjeruje da su izbori u BiH slobodni i pošteni, iako njih 86 posto nikada nije sudjelovalo niti bilo svjedokom izborne nepravilnosti.
– Ovo ne mora značiti da izborne nepravilnosti ne postoje, već da ih građani nužno ne znaju prepoznati i da je potrebno raditi na edukaciji građana. Ipak, među onima koji nepravilnosti prepoznaju i prijavljuju je najviše visoko obrazovanih i ljudi sa visokim primanjima. Također, izbornu krađu prijavilo bi dvije trećine ispitanika, od čega bi to četvrtina uradila anonimno, stoji u istraživanju.
Rezultati istraživanja
Nadalje, oko 53 posto ispitanika je navelo kako su apsolutno nezainteresirani za politiku, a taj odgovor su najčešće davali građani slabijeg materijalnog stanja i nižeg obrazovne razine. Dario Jovanović, direktor projekta Koalicije “Pod lupom”, smatra kako ovi rezultati zorno ukazuju na neodgovorno ponašanje političara i njihovo otuđenja od građana, te stranačkog zapošljavanja i socijalne neosjetljivosti.
– Od 1006 ispitanika, 21 posto nisu glasali na prethodnim lokalnim izborima (2016. godine). Među glasačima (njih 79 posto) značajno je niži udio najmlađe populacije (od 18 do 29 godina). Čak 17 posto anketiranih uvijek glasa za istu političku stranku ili kandidata, a ovakva glasačka motivacija najprisutnija je kod ljudi sa najnižim primanjima i obrazovnom razinom.
Samo jedna petina ispitanika odluku o tome za koga će glasati donosi na, uvjetno rečeno, osobnom poznanstvu, odnosno na osnovu rezultata koje je određeni kandidat ostvario na prethodnim izborima, kazao je Jovanović. Što su određeni kandidati radili u prethodnim mandatima, vrlo je važno pripadnicima mlađe populacije, a nije zanemariva ni biografija kandidata. Određeni broj ispitanika vodi se programima političkih stranaka, odnosno manje im je bitan sam kandidat. Protiv prodaje glasova za novac ili drugu vrstu nagrade/usluge je 90 posto ispitanika.
Televizija i internet
Očekivani su i rezultati istraživanja koji pokazuju kako osobe do 50 godina najviše se oslanjaju na televiziju kao izvor informacija na osnovu kojeg donose odluku o glasanju, dok se mlađa populacija, osim televizije, u predizbornom periodu oslanja i na internet. Sučeljavanja/dijaloške emisije ono su što plijeni pažnju visoko obrazovanih ispitanika srednje životne dobi, dok mladi ljudi preferiraju i vode se stavovima političkih analitičara i informacijama koje se plasiraju kao rezultat saopćenja ili konferencija za medije.
– Iz monitoringa medija o lokalnim izborima 2016. vidljivo da su za 50 posto smanjeni izborni sadržaji i kako su mediji manje zainteresirani, te će odluka građana da se na druge načine informiraju o izborima predstavljati izazov za bh. medije, kazao je Borka Rudić, glavni tajnik Udruženja BH novinari.
Svemu dodajmo kako je istraživanje provedeno na uzorku od 1.006 ispitanika starosti 18 i više godina u cijeloj BiH CATI metodom prikupljanja podataka, uz sudjelovanje 52 posto žena i 48 posto muškaraca različitih razina obrazovanja.
(Izvor: Dnevni list)