Njemačke tvrtke značajno su povećale svoja ulaganja u Kinu 2025. godine, dosegnuvši četverogodišnji maksimum od preko 7 milijardi eura (8 milijardi dolara) u razdoblju od siječnja do studenog, što je skok od 55,5% u usporedbi s 2024. godinom, prenosi Reuters.
Njemačke tvrtke značajno su povećale svoja ulaganja u Kinu 2025. godine, dosegnuvši četverogodišnji vrhunac od preko 7 milijardi eura od siječnja do studenog. Podaci koje je prikupio Institut za njemačko gospodarstvo (IW), a koji prethodno nisu objavljeni, pokazuju da tvrtke ubrzavaju širenje u Kini kao zaštitu od poremećaja uzrokovanih agresivnom trgovinskom politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Pokretači rasta ulaganja
Ovaj nagli porast odražava šire korporativne strategije za ublažavanje rizika od američkih carina na uvoz iz EU-a i drugih trgovinskih ograničenja. Mnoge njemačke tvrtke koncentriraju ulaganja u Kinu kako bi ojačale lokalne lance opskrbe, smanjile izloženost potencijalnim izvoznim ograničenjima i zadržale stabilnost na ključnim tržištima. Tvrtke poput BASF-a, Volkswagena, Mercedes-Benza, Infineona i ebm-papsta povećale su proizvodnju i infrastrukturu u Kini, često usmjeravajući tamo znatan dio svojih godišnjih investicija.
Geopolitička razmatranja
Ovaj zaokret također naglašava zabrinutost zbog “geopolitičkih sukoba” i neizvjesnosti oko zapadnih saveza pod Trumpovom administracijom. Juergen Matthes, voditelj međunarodne ekonomske politike u institutu IW, istaknuo je da tvrtke namjerno povećavaju operacije usmjerene na Kinu kako bi njihovo poslovanje ostalo otporno ako tenzije eskaliraju. Lokalna proizvodnja u Kini omogućuje tvrtkama učinkovito servisiranje domaćeg tržišta, istovremeno ih izolirajući od carina ili uzvratnih mjera.
Utjecaj na globalne trgovinske obrasce
Kina je 2025. godine ponovno zauzela poziciju vodećeg njemačkog trgovinskog partnera, pretekavši Sjedinjene Države, dok je uvoz iz Pekinga rastao. Istovremeno, njemačka ulaganja u SAD gotovo su se prepolovila u drugoj godini Trumpova mandata, što ilustrira kako promjenjiva američka trgovinska politika preoblikuje investicijske tokove. Ovaj trend paralelan je sa širim naporima Zapada da diversificira trgovinske odnose, uključujući nastojanja EU-a za sklapanjem ugovora s Južnom Amerikom, dok Britanija i Kanada traže tješnje veze s Kinom i Indijom.
Perspektiva korporacija
Za njemačke tvrtke Kina ostaje najveće tržište za automobile, kemikalije i industrijsku robu. Tvrtke poput ebm-papsta naglasile su da proširenje proizvodnje u Kini ne samo da zadovoljava lokalnu potražnju, već pruža i stabilizacijski tampon protiv geopolitičkih i ekonomskih šokova. Izvješće IW-a napominje da brojka ulaganja iz 2025. premašuje prosjek od 6 milijardi eura iz razdoblja 2010.–2024., što potvrđuje ubrzanu predanost Kini kao središnjem čvorištu europske industrije.
Analiza
Nagli porast ulaganja naglašava kako ekonomske odluke sve više oblikuje geopolitički rizik, a ne čista tržišna logika. Njemačke tvrtke se učinkovito ograđuju od američke nepredvidljivosti dok produbljuju veze s Kinom, balansirajući komercijalne prilike sa strateškim upravljanjem rizikom. Iz neorealističke perspektive, ovakvo ponašanje odražava odgovor na strukturne pritiske: europski akteri nastoje zadržati pristup golemom kineskom tržištu dok se izoliraju od prisilnih politika SAD-a.
Trend također signalizira širu promjenu u globalnoj trgovinskoj arhitekturi. Kako tvrtke preusmjeravaju ulaganja prema Kini, zapadna ovisnost o američkom tržištu se smanjuje, što naglašava složenu međuovisnost komercijalnih interesa i geopolitičke strategije. Ovo preslagivanje sugerira da trgovinski i investicijski tokovi postaju ključni instrumenti za zaštitu od neizvjesnosti savezništava, pri čemu se Kina sve više pojavljuje kao protuteža američkom ekonomskom utjecaju.