Kao i s Rusijom 2018. te Katarom 2022., politika dominira u pripremi za Svjetsko prvenstvo u Sjevernoj Americi 2026. Može li nezadovoljstvo Donaldom Trumpom u Europi dovesti do ujedinjenja nogometnih velesila u bojkotu turnira?
Uz napete odnose između europskih vlada i Sjedinjenih Država, pozivi europskim momčadima da bojkotiraju Svjetsko prvenstvo 2026. počinju dobivati na snazi u određenim krugovim, prenosi DW. Političari, navijači i nogometni dužnosnici su među onima koji vjeruju da postupci administracije Donalda Trumpa — osobito u vezi s Grenlandom — čine sudjelovanje na turniru problematičnim.
Iako je Trump u svom govoru na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu prošli tjedan rekao da neće koristiti silu za aneksiju Grenlanda, odmah prije toga je izjavio: “Vjerojatno nećemo dobiti ništa osim ako ne odlučim upotrijebiti pretjeranu snagu i moć, gdje bismo bili, iskreno, nezaustavljivi.”
S obzirom na povijest američkog predsjednika i njegove nagle obrate u raznim pitanjima, europske vlade moraju ostati spremne na sve ishode, unatoč kasnijoj objavi da je okvir sporazuma o Grenlandu dogovoren s NATO-om. Isto moraju učiniti i njihovi nogometni savezi.
Mogens Jensen, glasnogovornik danskih socijaldemokrata za kulturu, medije i sport, izjavio je za DW da Danska — čiji je Grenland poluautonomni sastavni teritorij — još ne poziva na bojkot.
“Za moju stranku i mene osobno, smatramo da je to jedan od posljednjih alata u kutiji koji bi trebalo upotrijebiti”, rekao je.
No, dodao je, ako Trump ipak odluči da je invazija način za postizanje cilja, stvari bi se morale promijeniti.
“Bit ću iskren i reći: da, ako bi se to dogodilo, rasprava o bojkotu postala bi vrlo, vrlo relevantna”, rekao je Jensen neposredno prije nego što je Trump izašao na pozornicu u Davosu. “Vjerojatno će se dogoditi ako se razvije u pravi sukob. Iskreno se nadam da do toga neće doći”, dodao je.
Carine zbog Grenlanda stavljaju Njemačku i druge u težak položaj
Izvještaji iz različitih izvora sugeriraju da je krovna organizacija europskog nogometa, UEFA, u ponedjeljak održala sastanak s nizom čelnika nogometnih saveza, pri čemu su carine od 10% koje je Trump prošli tjedan nametnuo osmorici europskih zemalja zbog Grenlanda vjerojatno bile ključna tema. Trump je u srijedu rekao da će ih povući ako sporazum s NATO-om bude “konzumiran”.
Od tih osam nacija, Norveška, Nizozemska, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo (u obliku Engleske i Škotske) već su se kvalificirale za turnir, dok su Danska, Švedska i Sjeverna Irska (također UK) u doigravanju. Posljednja zemlja, Finska, nije se kvalificirala.
Nisu samo danski političari ti koji bi mogli biti prisiljeni razmotriti svoje opcije. U Njemačkoj je nekoliko njih progovorilo o pitanju bojkota. Roderich Kiesewetter iz Kršćansko-demokratske unije kancelara Friedricha Merza, koji sjedi u odboru za vanjske poslove Bundestaga, rekao je da vojna akcija možda neće ni biti potrebna za bojkot.
“Ako Trump ustraje u svojim najavama i prijetnjama u vezi s Grenlandom i započne trgovinski rat s EU-om, teško mi je zamisliti sudjelovanje europskih zemalja na Svjetskom prvenstvu”, izjavio je za novine Augsburg Allgemeine.
Međutim, Christiane Benderlein, njemačka državna ministrica za sport, lopticu je prebacila na Njemački nogometni savez (DFB).
“Odluke o sudjelovanju ili bojkotu na velikim sportskim događajima isključivo su u nadležnosti sportskih saveza, a ne političara”, izjavila je za novinsku agenciju AFP. DFB nije odgovorio na DW-ov upit za komentar.
Frustracija navijača pokreće rastuću peticiju
Teun van de Keuken postao je frustriran onim što vidi kao političku neaktivnost pred prijetnjama jedne članice NATO-a drugoj, uz ostale Trumpove politike. Pokrenuo je peticiju u svojoj rodnoj Nizozemskoj koja sada ima 135.000 potpisa i taj broj raste.
“Sportski savezi gotovo uvijek kažu da ne žele miješati politiku i sport, ali problem je što je politika već tu i morate zauzeti stav”, rekao je van de Keuken za DW.
On sada traži način da peticiju predstavi široj globalnoj publici, oslanjajući se na ono što smatra širokim nezadovoljstvom navijača turnirom.
“Ideja o bojkotu sada je popularna među nogometnim navijačima poput mene. Ne bi mi bilo drago da se to dogodi jer nećemo imati Svjetsko prvenstvo, koje je uvijek vrhunac sporta i ja ga volim. Ali mislim da je sada politička situacija važnija.”
Nagrada za mir potiče pitanja o neutralnosti
U očima van de Keukena i mnogih drugih, vrlo javno zbližavanje predsjednika FIFA-e Giannija Infantina s Trumpom učinilo je FIFA-ino uobičajeno inzistiranje na političkoj neutralnosti još težim za prihvatiti. Danski političar Jensen također je zabrinut da će to omogućiti Trumpu korištenje turnira za “propagandu”.
“Strahujem kada vidim da FIFA odjednom misli da bi predsjednik SAD-a trebao dobiti nagradu za mir, koja nikada prije nije postojala. Ne znam na temelju čega FIFA odjednom mora dodjeljivati nagradu za mir, ali to bi moglo biti upozorenje na ono što nas čeka kada turnir počne u SAD-u.”
Jensen nije usamljen u svojim sumnjama, iako većina političkih stranaka i saveza čeka da vidi koje će se, ako ikoje, od Trumpovih najava ostvariti. Nove carine trebale bi stupiti na snagu 1. veljače, ako sporazum s NATO-om na koji se Trump poziva do tada ne bude potpisan. To je 10 dana prije sastanka Izvršnog odbora UEFA-e u Bruxellesu.
Može li se europski nogomet ujediniti ako bude potrebno?
Taj bi se sastanak mogao pokazati odlučujućim u naporima da se formira europski savez za bojkot turnira. Sa 16 od 48 momčadi na Svjetskom prvenstvu i najmoćnijim svjetskim klubovima iz Europe, svaki potez saveza s kontinenta vjerojatno bi natjerao ostatak nogometnog svijeta da obrati pozornost — a neki bi ga mogli i slijediti.
Iako je bilo poziva političara u UK-u, Francuskoj i drugdje, kako za tako i protiv bojkota, europski prvak Španjolska mogla bi biti jedna od zemalja od kojih se očekuje da predvode taj val. Španjolski premijer Pedro Sanchez bio je jedan od nekolicine svjetskih čelnika koji su prošle godine pozvali na izbacivanje Izraela iz međunarodnih sportskih natjecanja, dok je Španjolska, uz Nizozemsku, bila jedna od nekoliko zemalja koje su izjavile da će bojkotirati Eurosong zbog rata u Gazi.
Još jedna zemlja koja se često zauzimala u sporovima oko ljudskih prava, a koja bi bila pogođena carinama ako stupe na snagu, jest Norveška. Lise Klaveness, predsjednica Norveškog nogometnog saveza (NFF) — koja je također u Izvršnom odboru UEFA-e — bila je još jedna osoba koja je pozvala na bojkot Izraela, dok su norveški igrači nosili prosvjedne majice u znak podrške radnicima migrantima u Kataru prije Svjetskog prvenstva 2022.
No, Klaveness je novinarima u Norveškoj u utorak rekla da, ako dođe do bojkota, nijedna zemlja ne bi trebala ići sama.
“Ne vjerujemo da je izolirani bojkot od strane NFF-a učinkovito sredstvo za trajnu promjenu. U ovim vremenima posebno je važno da zemlje u Europi govore jednim glasom i stoje ujedinjene”, rekla je.