Malo je vjerojatno da će Venezuela zabilježiti ikakav značajniji porast proizvodnje sirove nafte u idućim godinama, čak i ako američki naftni divovi ulože milijarde dolara u tu zemlju, što je predsjednik Donald Trump obećao samo nekoliko sati nakon što su američke snage zarobile Nicolása Madura.
Ova južnoamerička država možda posjeduje najveće procijenjene rezerve nafte na svijetu, ali proizvodnja je strmoglavo pala tijekom posljednjih desetljeća uslijed lošeg upravljanja i nedostatka ulaganja stranih tvrtki nakon što je Venezuela 2000-ih nacionalizirala naftne operacije, što je uključivalo i imovinu kompanija Exxon Mobil i ConocoPhillips.
Sve tvrtke koje bi željele tamo investirati morale bi se suočiti sa sigurnosnim problemima, trošnom infrastrukturom, pitanjima o legalnosti američke operacije hvatanja Madura te potencijalom za dugoročnu političku nestabilnost, izjavili su analitičari za Reuters.
Američke tvrtke neće se vratiti dok ne budu sigurne da će biti plaćene i dok ne budu imale barem minimalnu razinu sigurnosti, rekao je Mark Christian, direktor poslovnog razvoja u CHRIS Well Consultingu. Također je naveo da se kompanije neće vratiti dok se ne ukinu sankcije protiv te zemlje. Venezuela bi također morala reformirati svoje zakone kako bi omogućila veća ulaganja stranih naftnih tvrtki.
Mnogo toga može poći po zlu
“Ako Trump i suradnici uspiju ostvariti mirnu tranziciju uz malo otpora, tada bi za pet do sedam godina moglo doći do značajnog povećanja proizvodnje nafte kako se infrastruktura bude popravljala i investicije rješavale”, rekao je za Reuters Thomas O’Donnell, strateg za energetiku i geopolitiku. Dodao je da teška sirova nafta proizvedena u toj zemlji dobro odgovara rafinerijama na američkoj obali Meksičkog zaljeva te se može miješati s lakšom naftom dobivenom hidrauličkim frakturiranjem (fracking).
No, to bi ovisilo o tome da sve prođe savršeno, a mnogo je toga što može poći po zlu.
“Loše izvedena politička tranzicija koja odaje dojam američke dominacije može dovesti do godina otpora”, rekao je O’Donnell, ukazujući na naoružane skupine građana i gerilske skupine koje djeluju u zemlji.
Francisco Monaldi, direktor energetskog programa za Latinsku Ameriku na Institutu Baker Sveučilišta Rice u Houstonu, smatra da bi Chevron bio u najboljoj poziciji da profitira od bilo kakvog potencijalnog otvaranja naftnog sektora u Venezueli. Druge američke naftne tvrtke pažljivo će pratiti političku stabilnost i čekati da vide kako će se razvijati operativno okruženje i ugovorni okvir, dodao je.
Venezuela – utemeljiteljica OPEC-a uz Iran, Irak, Kuvajt i Saudijsku Arabiju – proizvodila je čak 3,5 milijuna barela dnevno 1970-ih, što je tada predstavljalo više od 7% globalne proizvodnje nafte. Proizvodnja je pala ispod 2 milijuna barela dnevno tijekom 2010-ih, a prošle je godine iznosila prosječno oko 1,1 milijun barela dnevno, što je tek 1% globalne proizvodnje.
Chevron je jedini preostali američki div
Chevron je jedina američka velika kompanija koja trenutno posluje u Venezueli. Conoco traži milijarde dolara odštete zbog preuzimanja triju naftnih projekata prije gotovo dva desetljeća, dok je Exxon također bio uključen u dugotrajne arbitražne postupke protiv Venezuele nakon što je napustio zemlju.
“Tvrtka koja će vjerojatno biti vrlo zainteresirana za povratak je Conoco, jer im se duguje više od 10 milijardi dolara, a malo je vjerojatno da će im to biti isplaćeno bez povratka u zemlju”, rekao je Monaldi. Exxon bi se također mogao vratiti, ali njemu se ne duguje toliko novca.
Ed Hirs, stručnjak za energetiku sa Sveučilišta u Houstonu, rekao je da će nedavni događaji u Venezueli zasad imati malo utjecaja na cijene nafte i benzina u SAD-u, budući da veći dio proizvodnje te zemlje trenutno odlazi na Kubu i u Kinu. Također je istaknuo da je povijest puna primjera američkih intervencija koje nisu donijele značajne rezultate američkim tvrtkama.
“Trump se sada pridružuje povijesti američkih predsjednika koji su rušili režime u zemljama bogatima naftom. Bush s Irakom, Obama s Libijom. U tim slučajevima, Sjedinjene Države nisu imale nikakvu korist od nafte. Bojim se da će se povijest ponoviti u Venezueli”, rekao je Hirs.
Jedina brza pobjeda mogla bi se dogoditi ako Trump uspije ponovno pokrenuti protok venezuelske sirove nafte prema američkom Meksičkom zaljevu, što bi potencijalno pogodovalo rafinerijama poput Valera. Trenutno se čini da se događa upravo suprotno.
