U želji za pukim preživljavanjem, a nemoćni zbog nepostojanja zakonske regulative i ugašenih otkupnih duhanskih stanica, mnogi od njih svakodnevno strepe pred policijskim istražiteljima jer krše postojeće zakone o duhanu, piše Deutsche Welle.
“U mojoj obitelji duhan se sadio od mojih pradjedova, a u grudsko područje stigao je čak 50 godina prije vinove loze. Ali, danas je stanje u ovoj poljoprivrednoj djelatnosti potpuni kaos. Nekada su otkupne stanice postojale u Trebinju, Ljubuškom, Stocu, Čapljini, Posušju, Širokom Brijegu…Danas su sve propale, zatvorene i, slučajno ili ne, gorjele su u požarima i po nekoliko puta”, kaže Gojko Pezer iz mjesta Pogana Vlaka u općini Grude za DW.
Ovaj hercegovački proizvođač duhana već godinama se bori ‘potiv vjetrenjača’ no unatoč tome i ove godine sa svojom obitelji uzgaja duhan na nekoliko njiva iako je, kako sada stvari stoje, cjelokupna proizvodnja duhana u Hercegovin nezakonita. Naime, duhanari se ne mogu registrirati u Hercegovini kao proizvođači duhana jer ne postoje otkupljivači.
“Nemamo otkupnih stanica, nemamo zakona koji bi nam omogućio da se ovdje registriramo kao proizvođači duhana. To možemo jedino još u Orašju i Bijeljini. Zato smo svi mi duhanari sada za državu – kriminalci. U svakom trenutku policijski istražitelji mogu nam uništiti naše rasadnike, zasađeni duhan ili naše sušare, a mnogima od nas se sudi ili su već kažnjavani zbog proizvodnje duhana kao robe koja podliježe trošarinama. Na to je danas spalo naše ‘zlato'”, kaže ovaj bivši inženjer.
(foto: Gojko Pezer i Ambrozije Leko)
Ipak – saditi će još više
On, kao i njegov kolega Ambrozije Leko, također duhanar, ne planiraju odustati od duhana, već čak suprotno, od političara će inzistirati na donošenju zakona kojim bi se proizvodnja duhana u Hercegovini legalizirala. Obojica ovih duhanara su među njih 60-ak iz ovog kraja protiv kojih se vodi ili se vodio sudski postupak zbog nezakonite trgovine duhanom.
“Politika se mora pozabaviti i donijeti zakone. Duhanari nisu kriminalci, a duhan se sadi iz potrebe za životom. Samo tražimo da na svojoj zemlji uzgajamo duhan i da se registriramo kao proizvođači duhana. Sramota je kako se u duhanu ne vidi značaj u zapošljavanju i cjelokupnu ekonomiju u Hercegovini pa tako i državu i to u vremenu kada tehnologija omogućava lakšu proizvodnju”, smatraju obojica.
Unatoč svemu, kažu da će sljedeće godine posaditi – još više.
Revitalizacija proizvodnje, ali kada?
Zlatno doba proizvodnje duhana za vrijeme Austro-Ugarske ali i bivše Jugoslavije među duhanarima se još prepričavaju, a ostaci kamenih zgrada otkupnih stanica još svjedoče o važnosti duhana za život nekadašnjeg hercegovačkog poljoprivrednika. Danas su skoro svakodnevne vijesti iz Uprave za neizravno oporezivanje o zapljeni duhana i prodaji ‘na crno’.
Važnost proizvodnje duhana ali i veliki, neriješen problem vide i mjerodavni u vlasti. Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije za DW je to i potvrdio.
“Mi imamo problem s proizvodnjom duhana. Ugasila se i u stečaju je i posljednja otkupna stanica duhana u Hercegovini i problem su otkupljivači. Nama je interes revitalizacija proizvodnje i u tome vidimo primarni razvoj poljoprivrede, pored sadnje smilja, povrća i voća. To će svakako biti gospodarski zamah u Hercegovini”, zaključuje ministar Jović za DW.
Plan za revitalizaciju proizvodnje duhana u Hercegovini postoji i među stručnjacima u Federalnom agromediteranskom zavodu Mostar koji je i pravni nasljednik nekadađnjeg Duhanskog instituta Mostar, osnovanog daleke 1961. godine.
Škija ‘na crno’ sve traženija
Prof.dr.sc. Marko Ivanković, ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda već duže vrijeme ima ideju kako proizvodnju duhana učiniti značajnim, ekonomskim pokretačem, a hercegovačkim duhanarima vratiti dostojanstven život.
“Otvaranje tržišta i smanjenje otkupnih cijena je učinilo svoje. Projektna ideja je legalizirati i revitalizirati proizvodnju hercegovačkih sorti duhana i zainteresirati ulagače-otkupljivače koji u tome vide ekonomsku korist. Uvjeren sam da bi visokokvalitetan duhan iz Hercegovine i proizvodi od duhana imali svoje mjesto na tržištu”, smatra Ivanković.
Međutim, prema njegovoj procjeni, od ideje do realizacije projekta potrebne su tri godine i zainteresirani ulagač. No, hercegovački duhanari kažu da nemaju toliko vremena.
“Mi moramo živjeti i mukotrpnim i teškim radom hraniti naše obitelji, a od političara tražimo da rade svoj posao – donose zakone za svoje građane, a ne da ih pretvaraju u kriminalce”, zaključuju hercegovački duhanari s početka priče. U međuvremenu, kvalitetna, zlatna hercegovačka ‘škija’ od 15 KM po kilogramu, za razliku od skupih cigareta od 5 KM po kutijici, bilježi sve veću potražnju. Pa čak i uz stalnu prijetnju zapljene duhana i visoke novčane kazne ili čak i – zatvora.
(Izvor: DW)