Zastupnici žele da EU poduzme odlučnije mjere za zaštitu maloljetnika na Internetu, uključujući uvođenje dobne granice od 16 godina i zabranu najštetnijih praksi koje stvaraju ovisnost
Zastupnici Europskog parlamenta izrazili su duboku zabrinutost zbog opasnosti za fizičko i mentalno zdravlje s kojima se maloljetnici suočavaju u digitalnom okruženju. U njihovom izvješću, usvojenome velikom većinom glasova u srijedu, traži se bolja zaštita djece i mladih od manipulativnih strategija internetskih platformi koje mogu povećati ovisnost i negativno utjecati na sposobnost maloljetnika za koncentraciju i zdravo korištenje sadržaja.
Zabrana mlađima od 16
Kako bi se pojačala zaštita, predložena je usklađena europska digitalna dobna granica od 16 godina za pristup društvenim mrežama, platformama za razmjenu videozapisa i asistentima koje je stvorila umjetna inteligencija. Prema prijedlogu, maloljetnicima u dobi od 13 do 16 godina pristup bi se mogao omogućiti, ali uz pristanak roditelja. Ova mjera ima za cilj pomoći roditeljima u kontroli aktivnosti i osigurati primjerenost sadržaja dobi djeteta.
Parlament podržava razvoj europske aplikacije za provjeru dobi i europskog digitalnog identiteta, no naglašava da takvi sustavi moraju biti precizni i štititi privatnost. Zastupnici pritom ističu kako ovi sustavi ne oslobađaju internetske platforme odgovornosti za osiguravanje sigurnosti i primjerenosti njihovih proizvoda dobi korisnika. Predloženo je i da viši rukovoditelji u kompanijama snose osobnu odgovornost za slučajeve ozbiljne i trajne neusklađenosti s Aktom o digitalnim uslugama i drugim mjerodavnim propisima, posebno kada je riječ o zaštiti maloljetnika i provjeri dobi.
Zabrana štetnih praksi
Parlament je zatražio i zabranu najštetnijih praksi koje stvaraju ovisnost. To uključuje beskonačno pregledavanje sadržaja (infinite scrolling), automatsko pokretanje i osvježavanje sadržaja povlačenjem, nagrade za kontinuiranu upotrebu i štetnu “gamifikaciju”. Također, traži se zabrana stranica koje ne poštuju pravila Europske unije i mjere za suzbijanje uvjerljivih tehnologija, poput ciljanih oglasa, oglašavanja influencera i “tamnih obrazaca” u dizajnu korisničkih sučelja. Zatražena je i zabrana sustava za preporučivanje koji se temelje na profiliranju maloljetnika, kao i primjena Akta o digitalnim uslugama na internetske video platforme.
Naglašena je i potreba zaštite maloljetnika od komercijalnog iskorištavanja, što uključuje zabranjivanje platformama da nude financijske poticaje za tzv. “djecu influencere”. Traže se i hitne mjere za rješavanje etičkih i pravnih dilema povezanih s proizvodima generativne umjetne inteligencije, kao što su uvjerljiv krivotvoreni sadržaj (deepfake), chatbotovi, agenti umjetne inteligencije i aplikacije za generiranje obnaženih fotografija, koje manipuliraju fotografijama bez pristanka.
Izvjestiteljica Christel Schaldemose (S&D, Danska) tijekom rasprave je rekla: “Ponosna sam na ovaj parlament, da možemo zajedno štititi maloljetnike na Internetu. Zajedno sa snažnom i dosljednom provedbom Akta o digitalnim uslugama, ovim se mjerama može drastično povećati razina zaštite djece. Konačno povlačimo crtu. Jasno poručujemo platformama: Vaše usluge nisu namijenjene djeci. I eksperiment završava ovdje.”
(Izvor: Bug.hr)