Mate Granić upozorava da se svijet geopolitički preslaguje te da Trumpov mirovni prijedlog za Ukrajinu dovodi u pitanje NATO i europsku sigurnost. Naglasio je i potrebu povratka temeljnim načelima Daytonskog sporazuma u BiH.
“Ovo sliči ali sliči na München 1938. , što je bilo jedno od najgorih političkih popuštanja u modernoj povijesti”
Američki prijedlog mirovnog plana za prekid rata između Ukrajine i Rusije snažno je odjeknuo u Europi i svijetu, a prema ocjeni dr. Mate Granića, posebnog savjetnika predsjednika Vlade za vanjsku politiku i bivšeg ministra vanjskih poslova, riječ je o planu koji u svim ključnim elementima ide na ruku Rusiji kao agresoru.
Plan predviđa da predsjednik Volodimir Zelenski pristane na teritorijalne ustupke prema Vladimiru Putinu, prepolovi vojsku, odustane od ulaska u NATO te prihvati ruski kao drugi službeni jezik u Ukrajini. Granić smatra da je predsjednik Donald Trump imao dvije mogućnosti – snažno dodatno podržati Ukrajinu naprednim oružjem i uključiti Europsku uniju ili se dogovoriti s Putinom – te upozorava da je odabrao najgoru opciju.
“Ovo sliči, ne isto, ali sliči na München 1938. godine, što je bilo jedno od najgorih političkih popuštanja u modernoj povijesti. Danas gledamo novo preslagivanje svijeta u kojem više nema rasprava o demokraciji, ljudskim pravima, medijskim slobodama i međunarodnom pravu”, ističe Granić, u razgovoru za HRT.
Poraz diplomacije i udar na europsku sigurnost
Govoreći o trenutačkoj situaciji, Granić smatra da se Ukrajina našla u najtežem trenutku od početka rata. Iako je, naglašava, učinila maksimum i uspjela zaustaviti rusko napredovanje prema potpunoj okupaciji zemlje, sada je pritisnuta ultimatumima.
“Zelenski mora birati između ponižavajućeg mira i gubitka potpore Sjedinjenih Američkih Država. Bilo kakva vlast koja bi prihvatila ovakav plan ostat će upamćena kao vlast koja je izdala vlastiti narod”, upozorava Granić.
Prema njegovu mišljenju, riječ je i o ozbiljnom udaru na Europsku uniju, koja je, unatoč iznimkama poput Mađarske, imala jasne stavove i snažno podupirala Ukrajinu. Ističe da je izostanak konzultacija s europskim partnerima prije donošenja ovakvog prijedloga dodatno produbio krizu povjerenja.
Doveden u pitanje i NATO
Granić smatra da je američki prijedlog doveo u pitanje ne samo europsku sigurnost, nego i sam NATO.
“Ovim potezom predsjednik Trump je nanio najgoru moguću pljusku Europskoj uniji i doveo u pitanje NATO. On razmišlja isključivo geostrateški, kako će srediti odnose s Rusijom da bi se kasnije mogao posvetiti Kini, Pacifiku i Tajvanu. Pitanje tko će platiti cijenu, njega ne zanima”, naglašava.
Dodaje da bi Europa, suočena s ovom situacijom, morala snažno osnažiti svoju vanjsku i obrambenu politiku jer je ovo jasna poruka da više nema oslanjanja isključivo na SAD.
Europa se mora uključiti u završne pregovore
Granić smatra da Europska unija mora inzistirati na svojoj ulozi u završnim pregovorima o budućnosti Ukrajine i jasno poručiti da želi biti ozbiljan politički subjekt, a ne tek promatrač.
“Ako Europa sada ne preuzme aktivniju ulogu, gubi smisao kao politička i gospodarska zajednica. Mora učiniti sve da bude uključena u pregovore i da se ne pristaje na nepravedan i ponižavajući mir”, ističe.
Hrvatska ostaje na strani Ukrajine
Granić naglašava kako je Hrvatska od početka imala jasan i dosljedan stav, stojeći čvrsto uz Ukrajinu, kao što je i Ukrajina bila uz Hrvatsku u vrijeme velikosrpske agresije.
“Hrvatska je dala primjer Europi kako se postupa u ovakvim situacijama. Ostajemo na strani pravde i međunarodnog prava”, poručuje.
Zaključuje da su pred nama dani u kojima će se donositi ključne odluke za budućnost Ukrajine, Europe i globalnog poretka, te da će ishod pokazati hoće li Europa uspjeti sačuvati svoje temeljne vrijednosti.
‘Dayton je zaustavio rat, ali je njegov duh iznevjeren’
Daytonski sporazum prije 30 godina zaustavio je rat u Bosni i Hercegovini i uspostavio mir, no, dr. Mate Granić smatra da je njegov izvorni duh danas ozbiljno narušen. Podsjetio je da je rat u BiH bio posljedica velikosrpske agresije te da su Bošnjaci u početku bili nespremni za sukob, a hrvatsko-bošnjački sukob dodatno je zakomplicirao situaciju.
Hrvatska je, ističe, imala ključnu ulogu u washingtonskim pregovorima i vojno pomogla BiH na molbu Alije Izetbegovića, što je dovelo do Daytonskog sporazuma.
Granić naglašava da su Sjedinjene Američke Države posljednjih desetljeća bile nedovoljno prisutne u BiH, a visoki su predstavnici međunarodne zajednice promijenili bit sporazuma, primjerice slučajem izbora Željka Komšića, čime su Hrvatima uskraćena prava na legitimno predstavljanje.
Smatra da su Hrvati u BiH izvukli najdeblji kraj te da je nužno vratiti se izvornim načelima Daytona, posebno konstitutivnosti naroda i donošenju novog izbornog zakona koji bi Hrvatima omogućio izbor vlastitog člana Predsjedništva.
Ulazak BiH u Europsku uniju i NATO vidi kao važan cilj, ali upozorava da se bez povratka izvornim postavkama Daytonskog sporazuma ne može osigurati stabilna i funkcionalna BiH.
/Desk/