Europski parlament u ponedjeljak je odao počast žrtvama genocida u Srebrenici, poručivši Srbiji da se mora suočiti sa svojom ulogom, a Europskoj uniji da mora spriječiti da se tako nešto ponovi.
Niz europskih čelnika i ministara 11. srpnja putuju u Srebrenicu gdje će obilježiti 30. godišnjicu genocida u kojem je 1995. ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, nakon pada enklave koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda.
Europski parlament na početku plenarne sjednice odao je počast tim žrtvama, a njegova predsjednica Roberta Metsola pozdravila dvoje preživjelih, prisutnih u Strasbourgu Almasu Salihović i Almira Salihovića.
Almasa je protjerana iz svoje zajednice i tek je kasnije saznala da je njezin stariji brat Abdulah smaknut. A Almir je šest dana lutao šumom kako bi izbjegao smrt.
“Almasa i Almir, hvala vam što ste ovdje. Podsjećate nas da iza svakog imena i broja stoji osoba. Obitelj”, rekla je Maltežanka.
U ime europskih pučana (EPP) govorio je Čeh Ondrej Kolar, ujedno i izvjestitelj Parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, koji je upozorio da Europa trideset godina govori da se tragedije poput Srebrenice ne smiju ponavljati, a to se ipak događa.
Srebrenica nas svakodnevno mora podsjećati da mržnja samo vodi prema novim sukobima i patnjama, da nije dovoljno samo suditi zločincima, nego i pronaći hrabrost i spriječiti da se takvi zločini ponavljaju. BiH je dovoljno propatila u prošlosti, a sada je na EU-u da pomogne njezinim građanima kako bi živjeli u miru i blagostanju, zaključio je Kolar.
Slovenski zastupnik socijalista i demokrata (S&D) Matjaž Nemec rekao je da je genocid u Srebrenici počeo sličnom retorikom koju nacionalisti koriste i danas.
“Europa se danas ponovno pravi nevina dok stradaju Palestinci, rekao je Nemec”, pa poručio da sprječavanje genocida ne smije biti samo mrtvo slovo na papiru.
Finski konzervativac Sebastian Tynkkynen govorio je o nezamislivim strahotama vojnika bosanskih Srba koji su sustavno pogubljivali civile, prozvavši to najmračnijim danom u modernoj povijesti Europe i podsjetnikom više ne smije dopuštati takve zločine.
Austrijski liberal Helmut Brandstätter se u Srebrenicu uvjerio kolika bol postoji u očima obitelji ubijenih. Pozvao je srpski narod da se suoči sa žrtvama genocida te prihvati istinu.
“I mi Austrijanci smo teško prihvaćali ulogu Austrije u holokaustu. No bitno si je to priznati, tu bolnu istinu”, kazao je.
Nizozemska zastupnica zelenih Tineke Strik govorila je o neuspjehu vojnika UN-a, mahom njezinih sunarodnjaka, da zaštite bošnjačko stanovništvo.
Upozorila je da etnonacionalistička retorika i nijekanje genocida u BiH i dalje drže mržnju živom.
“Bez preuzimanja odgovornosti za genocid neće biti stabilne Bosne i Hercegovine”, zaključila je, prenosi HINA.
/Desk/