Politička kriza u BiH i dalje traje. Vladajuće većine na entitetskim razinama funkcioniraju, ali na državnoj razini su u raspadu. Političari se već mjesecima ne uspijevaju dogovoriti o donošenju važnih europskih zakona, koji su uvjet za otvaranje pregovora s Europskom unijom, ali i Izbornog zakona, piše HRT.
Još malo vremena ostalo je Bosni i Hercegovini za donošenje europskih zakona. Oni su važan korak prema članstvu u Europskoj uniji. Proteklih mjeseci sve u Sarajevu stoji, izlaza iz političke krize nema na vidiku.
– Hoće li građani BiH biti sretni ako neki zastupnici u parlamentu naprimjer kažu: “Glasamo protiv milijarde dolara za Bosnu i Hercegovinu”? Mislim, ljudi će pitati – koji su vaši motivi, što radite ovdje, koji je vaš posao?, rekao je Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.
Srbi i Bošnjaci nekoliko su puta naizmjence blokirali Dom naroda parlamentarne skupštine BiH. Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković kaže da je obveza međunarodne zajednice reagirati na blokadu vlasti koju provode domaći političari.
– Ukoliko ne dođe do brzog rješenja unutar nas samih, dakle, na političkoj sceni, onda međunarodna zajednica ima svoju obavezu, jer je na to obavezuje upravo ovaj saziv Vijeća za provedbu mira, bonske ovlasti Visokog predstavnika…, rekao je Konaković.
Visoki predstavnik Schmidt ne želi u ovom trenutku donositi odluke umjesto političara u BiH. Misli da će time sačuvati ono malo stabilnosti u zemlji i omogućiti domaćim političarima da obave svoj posao. Iako su bošnjački ministri u Vijeću ministara glasali za jedan od europskih zakona, njihovi stranački kolege nisu ga podržali u Domu naroda parlamentarne skupštine. Niz je takvih kočenja i cementiranja političke krize.
– Dakle, u Federaciji pitanje promjene izbornog zakona, nakon 20 godina mislim da je trenutak da svatko shvati i vrlo jasno sam ja i gore rekao da je ovo zemlja tri konstitutivna naroda, da jedan narod, koliko god je javnost umorna to slušati, nema tu poziciju u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, rekao je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990.
Ovih dana, na sastanku koalicije koja je na vlasti u Federaciji BiH, pomirljiviji tonovi, ali svejedno blokada izbornog zakona ostaje.
– Za razliku od drugih sredina, ovdje ipak sve ono što je teško stavimo na stol, razgovaramo i pokušavamo naći zajedničko rješenje kako bi što manje bilo problema kad dođe u zakonodavnu vlast, rekao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
– Ne možemo prihvatiti principe uređenja izbornog zakona koji neće riješiti pitanje provođenja odluka suda u Strasbourgu pored odluke Ustavnog suda BiH, rekao je Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP).
Hrvatima je bitan izborni zakon i to da biraju, kao konstitutivni narod, svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH. A to je samo dio krize u Bosni i Hercegovini koja se nastavlja.
/Desk/