Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da je odabrao dizajn za raketni obrambeni štit Zlatna kupola, sustav vrijednan 175 milijardi dolara i imenovao generala Svemirskih snaga usmjerenih na blokiranje prijetnji iz Kine i Rusije.
Trump je na konferenciji za novinare u Bijeloj kući objavio da će general američkih Svemirskih snaga Michael Guetlein biti glavni voditelj programa koji se široko smatra ključnim za Trumpovo vojno planiranje.
Zlatna kupola će “zaštititi našu domovinu. Zlatna kupola ima za cilj stvoriti mrežu satelita za otkrivanje, praćenje i potencijalno presretanje dolaznih projektila”, rekao je Trump iz Ovalnog ureda i dodao da je Kanada rekla kako želi biti dio toga.
Provedba će trajati godinama, jer se kontroverzni program suočava i s političkom kontrolom i s neizvjesnošću financiranja.
Demokratski zastupnici izrazili su zabrinutost zbog procesa nabave i sudjelovanja SpaceX-a, Trumpovog saveznika Elona Muska, koji se pojavio kao vodeći kandidat uz Palantir i Anduril za izgradnju ključnih komponenti sustava.
Kremlj: Nastavak razgovora o stabilnosti
Kremlj je u srijedu dao naslutiti da bi planovi američkog predsjednika Donalda Trumpa za raketni štit Zlatna kupola mogli u dogledonoj budućnosti dovesti do obnove razgovora između Moskve i Washingtona o kontroli nuklearnog naoružanja u doglednoj budućnosti.
Upitan o Trumpovoj objavi, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je to suverena stvar Sjedinjenih Država.
Na pitanje vidi li Rusija projekt kao prijetnju ruskom nuklearnom paritetu sa Sjedinjenim Državama, rekao je da nema detalja o američkom projektu.
“U doglednoj budućnosti, sam tijek događaja zahtijeva nastavak kontakata o pitanjima strateške stabilnosti”, rekao je Peskov.
Rusija i Sjedinjene Države, daleko najveće nuklearne sile, izrazile su žaljenje zbog raspada niza ugovora o kontroli naoružanja koji su nastojali usporiti utrku u naoružanju i smanjiti rizik od nuklearnog rata.
SAD krivi Rusiju za propast sporazuma poput Ugovora o protubalističkim projektilima (ABM) iz 1972. i Ugovora o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) iz 1987. godine. SAD se iz INF-a povukao 2019. navodeći ruska kršenja koja je Moskva negirala, a iz ABM-a 2002. godine.
/Desk/