U oporuci pape Franje koja je nastala 29. lipnja 2022. godine stoji da ga se njegove posmrtne ostatke ima pokopati u bazilici sv. Marije Velike u Rimu u Italiji. Prvi put nakon 350 godina papino tijelo neće biti pokopano u kripti u bazilici svetog Petra u Vatikanu.
Franjo je u oporuci napisao da se u tom drevnom marijanskom svetištu molio i na početku i na kraju svakog apostolskog putovanja, prenosi Jutarnji list.
Franjo je zamolio da se njegove grobnica pripremi u niši bočne lađe između pavlinske kapele i kapele Sforza. Franjo je rekao da njegov grob mora biti u zemlji, jednostavan, bez osobitih ukrasa i s jednim natpisom – “Franciscus”.
Troškovi pripreme moga pogreba bit će pokriveni svotom dobročinitelja za koji sam organizirao prijenos u baziliku sv. Marije Velike i o čemu sam dao odgovarajuće upute mons. Rolandasu Makrickasu, litavskom katoličkom kardinalu koji od 2024. služi kao nadsvećenik koadjutor bazilike sv. Marije Velike, dodao je Franjo.
– Neka Gospodin podari zasluženu nagradu onima koji su me voljeli i koji će nastaviti moliti za mene. Patnja koja je bila prisutna u posljednjem dijelu mog života bila je prinesena Gospodinu za mir u svijetu i bratstvo među narodima – ustvrdio je Franjo u svojoj oporuci.
Vatikan je u ponedjeljak priopćio da je papa Franjo umro od moždanog udara koji je izazvao komu i nepovratno zatajenje srca.
“Smrt je potvrđena elektrokardiogramom”, stoji u smrtovnici koju je potpisao direktor vatikanskog Odjela za zdravlje i higijenu, profesor Andrea Arcangeli.
“Potvrđujem da je Njegova Svetost Franjo (Jorge Mario Bergoglio), rođen u Buenos Airesu (Argentina) 17. prosinca 1936., stanovnik Vatikana, građanin Vatikana, umro u 7:35 ujutro 21. travnja 2025. u svom stanu u rezidenciji Santa Marta”, napisao je.
Arcangeli navodi da je papa prvo pao u komu nakon udara, a potom i umro.
Uzroci smrti bili su “moždani udar”, “koma” i “nepovratna kardiocirkulacijska insuficijencija”, navodi se.
U dokumentu se dodaju i prethodni papini zdravstveni problemi “epizode akutnog respiratornog zatajenja kod obostrane multimikrobne upale pluća, hipertenzija i dijabetes tipa II”.
Netom prije smrti, Papa je proveo 38 dana u bolnici zbog upale pluća.
Franjo je stupio na dužnost nakon rijetke abdikacije pape, njegova prethodnika Benedikta XVI. 13. ožujka 2013.
Njegov 12-godišnji pontifikat obilježili su naglasak na brizi za Božja stvorenja, pažnja prema migrantima, uključivanje homoseksualaca i razvedenih te nastojanja da se svećeničko seksualno zlostavljanje više nikada ne ponovi.
/Desk/