Uoči današnjeg otvaranja Mostarskog sajma gospodarstva, hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a susjedne Hrvatske, Andreja Plenkovića, ugostio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Njegov posjet Mostarskom sajmu prerastao je u tradiciju, a naglašeno je kako je trgovinska razmjena Hrvatske i BiH 4,2 milijuna eura. No, političke teme uzele su primat.
“Gospodarski gledano, razmjena nam je 4,2 milijarde eura i Hrvatska je prvi trgovinski parter i želimo dodatno unaprijediti i bh gospodarsku situaciju i to ćemo i dalje činiti u prometnom i energetskom smislu, želeći joj stabilnost i funkcionalnost, rekao je Plenković.
Na konferenciji za medijie nako sastanka izaslanstava oba ‘sestrinska’ HDZ-a, hrvatski premijer je naglasio kako “itekako dobro razumije prilike u BiH”.
“Kao zemlja koja je i susjed i prijatelj BiH, nastavljati ćemo pomoć u europskom putu. Želimo da se nekoliko preostalih točaka riješi i želimo vidjeti dinamičniji put BiH prema EU. Što se tiče naših odnosa, oni su jako dobri. BiH ima podršku Hrvatske, kao i bh Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda te nastojimo osigurati opstanak Hrvata u BiH kroz tri temeljna stupa – obrazovanje, kultura, zdravstvo.”, naglasio je Plenković.
Plenković o političkoj krizi u BiH
“Zabrinuti smo zbog trenutne krize koja je dosta ozbiljna i traje. Bilo je puno izazova za BiH u proteklih 30 godina, međutim, ovo sada zahtjeva vraćanje svih u ustavne okvire i da se smanje tenzije i da ne doođe do bilo kakvih daljnjih napetosti i da zajedničkim naporima idemo ka ekonomskoj i političkoj stabilnosti i europskom putu.
To je ključna poruka i nastojati ćemo da naši partneri u EU, na sljedećem sastanku Europskog vijeća, rasprave o situaciji u BiH. I tu sam inicijativu pokrenuo prije dva i pol tjedna, jer žellimo da i fokus međunarodne zajednice ne bude samo na drugim teškim, globalnim žarištima, jer mislimo da BiH zaslužuje pozornost”, ocijenio je hrvatski premijer.
Na pitanje može li EU biti nadomjestak umjesto američke administracije u stabilizaciji odnosa u BiH, Plenković je odgovorio:
“Naša je temeljna pozicija je da situaciju u BiH trebaju urediti, stabilizirati prvo institucije BiH i predstavnici političkih stranaka u BiH koji dobijaju povjerenje od građana BiH, bez obzira kojem narodu pripadaju. EU zasigurno ima važnu ulogu. Sutra će u BiH doći visoka predstavnica za sigurnost i vanjsku politiku Kaja Kallas i to je itekako dobra poruka i pokazuje zanimanje i interes.
Ono što želimo je da se zaista ubrza europski put. Prošle godine imali smo veliku akciju da privolimo danšnjeg glavnog tajnika NATO-a, tada nizozemskog premijera da i Nizozemska digne određene rezerve i u tome smo uspjeli. Druga Komisija Ursule von der Leyen ima ambiciju da se na pitanje procesa proširenja naprave veći iskoraci nego prije, a to znači ako bude moguće, da barem do kraja madata ove Komisije, krajem 2029. godine, da se dogodi proširenje i zato je jako važno da tu BiH ne gubi ritam, niti reformski, niti institucionalnog približavanja i zato čestitke gospođi Krišto i gosp. Čoviću i svima koji se trude, zajedno s ostalim strankama na tom putu”, komentirao je Plenković.
Povjerenje
Nadalje je kazao: “Mislim da ovih nekoliko zakona treba riješiti kroz kompromis i konsenzus kako bi se omogućilo otvaranje pregovora, uz prethodno imenovanje glavnog pregovarača. Pratili smo raspravu krajem prošlog tjedna (u Domu naroda rasprava o izbornom zakonu kojeg nisu podržali Bošnjaci op.au.) za nas to, ne samo da govori o legitimnoj zastupljenosti, nego o najbitnijem, temeljnom načelu u životu, politici i međuljudskim odnosima, a to je povjerenje.
Povjerenje u BiH između sva tri naroda može postojati ako je to povjerenje prevedeno u poštovanje, a to se onda očituje u izboru stvarnih predstavnika naroda, a ne da imamo situaciju koja duboko frustira političke predstavnike hrvatskog naroda i to u četiri navrata. Taj recept nije dobar, jer da je dobar sve bi bilo idealno i funkcionalno, a nije. Stoga je, s obzirom na okolnosti posljednjih 30 godina, taj mali korak za druge narode, a veliki za hrvatksi narod, preduvjet skladnog funkcioniranja BiH i rješavanje niza krupnih pitanja za budućnost zemlje”.
Čović: Blokade od Bošnjaka nisu dobre
Ocjenjujući najnovija događanja u državnom parlamentu oko HDZ-ovog prijedloga izmjena izbornog zakona, predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović je kazao:
“Blokada Doma naroda od strane bošnjačkog kluba koja je prošle godine trajala sedam mjeseci, nadam se da ove godine neće toliko trajati. Mi ćemo biti uporni. Ponudili smo jedno ustavno rješenje, na koje se čak nije niti raspravljalo, jednostavno se blokirala sjednica da se ne održi. Ali, održati će se ta sjednica i vrlo brzo ćemo zakazati redovitu sjednicu sa istim točkama. Svi oni koji imaju bolja rješenja od onih koje smo mi ponudili. Ja bi se veselio da kolege koje stalno tvrde da nije dobro da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva, ponude rješenje sukladno Ustavu koje se može realizirati i mi ćemo ga rado prihvatiti. Što znači, nastavljamo dalje. Blokade nisu dobre, pogotovo da to rade Bošnjaci u ovakvoj situaciji”.
Plenković o krizi u BiH:
“Žao nam je što je došlo do eskalacije krize u smislu političkih odnosa, kao i pravnih situacija koje su ipak nove za BiH. Ono što želimo je da se svi trebamo vratiti u okvire ustava BiH, a znamo da je to Daytonski sporazum, bez obzira na kasniju nadogradnju. Tu su temelji i te temelje treba poštovati. Mislim da je jako važno da sve tendencije koje bi dolazile iz redova političkih predstavnika u RS-u, osobito lidera SNSD-a, koje bi vodile do jačanja tendencija secesionizma i separatizma – su loše tendencije za funkcionalnost i opstanak BiH. Zato smatramo da treba smiriti tenzije, vratiti se na pravi put suradnje. Hrvatska, koja je susjed BiH s juga, sjevera i zapada, ima najveći interes da ovdje bude stabilnost i da zajednički surađujemo da daljnjem europskom putu zemlje i jačanju bilateralnih odnosa i to ćemo činiti i u budućnosti i zato bi volio i da napori koji će doći od EU-a budu usmjereni na smirivanje tenzija i vraćanje dijaloga i poštivanje institucija BiH”
/Republika/