Nedavna preporuka Senata Univerziteta u Sarajevu da se studentima omogući pauza zbog obavljanja vjerskih obreda izazvala je zabrinutost za sekularni identitet BiH. Senat je naročito preporučio akademskom osoblju da petkom, u vremenu od jedan sat i 15 minuta, ne zakazuju fakultetske aktivnosti.
Osoblju je također preporučeno da pri planiranju rasporeda fakultetskih aktivnosti tijekom vikenda uzme u obzir i vjerske obaveze studenata pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti.
Međutim, s obzirom da većina fakulteta vikendom ne radi, praktičnu korist od ove preporuke imaju najviše studenti islamske vjeroispovijesti, zbog čega mnogi smatraju da preporuka ide u korist samo potrebama ovih studenata, prenosi BIRN.
Uprava Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu prošle je nedelje odbacila ovu preporuku, ocijenivši da previše remeti raspored nastave.
“Sve što se radi, radi se u grupama. Ta pauza bi nama razorila grupe”, izjavio je za BIRN dekan Akademije i filmski redatelj Pjer Žalica.
S obzirom na mali ukupni broj studenata na Akademija scenskih umjetnosti, i odsutvo malog broja studenta bi onemogućila rad cijele grupe, objašnjava on.
Pored ovih tehničkih razloga, iza odluke Uprave Akademije scenskih umjetnosti postoje i drugi, dublji razlozi, koji su odraz povećane zabrinutosti zbog sve većeg vjerskog uticaja na svakodnevni život u BiH.
Inicijativu za ovu preporuku pokrenuo je krajem prošle godine Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu, koji je istu predložio Senatu Univerziteta u Sarajevu, čiji su članovi dekani svih fakulteta na ovom Univerzitetu.
Studentski parlament je zatražio donošenje odluke kojom će se omogućiti da studenti islamske vjeroispovesti koriste pauzu zbog klanjanje džuma-namaza.
Senat je 28. prosinca prihvatio inicijativu, ali ju je usvojio kao preporuku, a ne kao odluku.
S preporukom, Senat je obuhvatio i druge dvije najveće vjerske zajednice u državi, čime se omogućava pauza za obavljanje vjerskih obreda studentima svih vjeroispovesti, uključujući i pauze za studente katoličke ili pravoslavne vjeroispovesti, kako bi im se omogućilo da tijeokm vikenda, ukoliko neki fakultet organizira predavanja ili ispite, prisustvuju vjerskоm obredu.
Senat UNSA je u svom neobvezujućem dokumentu preporučio nastavnom osoblju državnih fakulteta da izbjegavaju planiranje fakultetskih aktivnosti u vreme džuma-namaza u petak u periodu od sat vremena.
Žalica je istaknuo da je predstavnik Akademije scenskih umjetnosti u Senatu glasao pozitivno na ovu inicijativu jer je to bila predložena kao preporuka, a ne naredba.
Međutim, nakon naknadne diskusije Uprave Akademije, odlučeno je da se preporuka odbaci.
“Postavlja se pitanje jesmo li mi sekularna ili vjerska država”, kaže Žalica, dodajući da Senat Univerziteta nije institucija koja moze donositi odluke o takvim pitanjima.
Žalica potencira da je svakom njegovom studentu koji je izrazio želju nazočiti nekoj vjerskoj ceremoniji to i omogućeno, čak i prije usvajanja preporuke.
Ipak, on strahuje da će formaliziranje ovekve prakse stvoriti probleme, jer na Akademiji studiraju studenti različitih vjeroispovijesti, pa bi uzimanje u obzir vjerskih potreba svih studenata zakompliciralo akademski kalendar.
Osim toga, Žalica ističe da se preporukom zadovoljava samo mali postotak studenata na njegovoj Akademiji – muškarci islamske vjeroispovesti – jer žene rijetko petkom obavljaju džuma-namaz u džamiji. Također, fakulteti rijetko drže nastavu ili ispite vikendom, kada bi to moglo potencijalno utjecati na upražnjavanje vjerskih obreda katoličkih ili pravoslavnih krišćana.
“Ne bih bio iznenađen da sam pročitao da su ovo uveli negdje drugo, ali u Sarajevu mi je je to malo čudno”, kazao je on.
Sekularna kultura pod pristiskom islama
Veliki broj posjetitelja u Sarajevu su očarani mješavinom kultura i religija. Neki ga čak opisuju i kao Europski Jerusalem.
Generacije Sarajlija su odrastale s munarama, crkvenim kupolama i kulama, te sinagogama, koje su stajale jedne uz druge.
Stoljećima su se Sarajlije hvalile šta su sve i koliko pojeli tokom gozbi koje su priređivale njihove komšije i prijatelji druge vjere povodom vjerskih praznika.
Međutim, od kraja rata u BiH koji je trajao od 1992. do 1995., ova slika više nije ista. Mnogi su ljudi napustili Sarajevo, a država i njen glavni grad su postali podijeljeni po nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi.
Danas je u Sarajevu većina stanovnistva bošnjačke nacionalnosti, iako u njemu i dalje žive mnogi Hrvati i Srbi, sekularno orijentirani Bosanci i pripadnici drugih nacionalnih manjina.
Oni se često žale na bošnjačku nacionalističku ideologiju, koja pokušava parirati hrvatskoj i srpskoj nacionalističkoj ekskluzivnosti.
Zabrinutost je povećao i masovni dolazak građana Saudijske Arabije, Kuvajta, Turske i drugih islamskih zemalja u posljednjih nekoliko godina, koji dolaze u turistički obilazak ili da kupe kuću ili stan.
Preporuka Senata Univerziteta u Sarajevu, u uvjetima postojeće zabrinutosti zbog tihe islamizacije BiH, ponovo je probudila strahovanja za gradsku sekularnu kulturu i multi-etničku sliku.
Neki na ovu preporuku gledaju pozitivno, kao korak ka ostvarivanju prava i potreba vjernika.
Drugi pak osuđuju opasno nametanje religijskih pravila u svakodnevnom životu i u javnim institucijama. Treći su mišljenja da se cijeli problem bespotrebno preuveličava.
Ono što je za mnoge ljude posebno zabrinjavajuće je činjenica da je predlagač inicijative predsjednik Studentskog parlamenta Haris Zahiragić, student prava koji je poznat po svojim konzervativnim stavovima i privrženosti vladajućoj Stranci demokratske akcije (SDA), vodeće bošnjačke stranke koja je na lokalnim izborima 2016. godine osvojila najveći broj administrativnih pozicija u Sarajevu.
On je naveo da nemogućnost da studenti u petkom klanjaju džuma-namaz u džamiji predstavlja kršenje njihovih ljudskih prava.
Nekoliko mjeseci prije pokretanje inicijative, Zahiragić je javno iznio oštre homofobične stavove, vrijeđajući homoseksualce, ali i glumce – što je još jedan razlog odbijanja preporuke Senata od strane Akademije scenskih umjetnosti.
“Radi se o i o tome da je predlagač ovoga neko tko je naše zanimanje nazvao nečasnim … i sad studenti kažu ‘kako ću ja uvažavati nešto od nekoga tko za mene smatra da sam neki otpad”, kaže Žalica.
Nakon što je Senat usvojio preporuku, Zahiragić je pohvalio odluku na društvenim mrežama.
“Još jednom smo pokazali da Sarajevo, možda i jedino, ispravno razumije pojmove multikulturalnosti i multikonfesionalnosti, kao i sekularne države,” napisao je on, ističući da je odluk vodi računa pravima studentima svih religija.
I neki drugi se slažu s odlukom. Eldan Kapur, profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, ističe da je nastavni kadar ovog fakulteta i prije preporuke poštovao zahtjeve studenata za obavljanje vjerskih obreda.
“Ne vidim nikakav problem u ovome, samo što je sada to formalizirano”, istaknuo je Kapur, dodavajući da ove pauze neće puno utjecati na akademski kalendar.
Ivan Ejub Kostić, islamolog iz Beograda, pozdravio je odluku kao pobjedu za vjerska prava studenata i optužio ljevičarske kritičare da su “ispolitizirali” ovo pitanje.
Međutim, Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu, kritizirao je Studentski parlament i neke svoje kolege zbog uvođenja preporuke.
“Sramno glasanje Senata potvrdilo je da je SPUS najmoćnije sredstvo konzervativne ideološke revolucije (…)”, napisao je Ćurak.
Studenti podijeljeni oko važnosti preporuke
Ovo pitanje nije bilo tema rasprave samo u akademskoj zajednici, već i van nje – po kafićima gdje su Sarajlije vodile žestoke rasprave oko toga tko je tolerantniji – onaj tko podržava ili onaj tko se protivi ovoj ideji.
Mišljenja ne ovise uvijek ni od toga je li netko vjernik ili ne. Tako Dina Softić, 25-godišnja studentica novinarstva koja za sebe kaže da nije religijozna, smatra da preporuka da se u petak omoguće pauze nije neka velika stvar.
“Ako želimo živjrzi u civilizovanoj državi, moramo poštovati prava sviju i omogućiti svima da obavljaju svoje vjerske dužnosti. Omogućiti kratak vremenski prostor u akademskom kalendaru za odlazak u džamiju u petak ne nanosi štetu nikome i omogućava ljudima da rade nešto što smatraju važnim u svom životu”, dodaje ona.
Međutim, drugi studenti smatraju da se obrazovne institucije nikada ne trebaju miješati s vjerskim pitanjima. 21-godišnja studentica biologije Lamija Topić kaže da je protiv ovog prijedloga i da je razočarana u svoje profesore.
“Nije u redu od mojih profesora, koji prije svega trebaju biti znanstvenici, da na bilo koji način uključuju mješaju vjeru u akademski život. Nema mjesta”, smatra ona.
Topić dodaje da će se ove pauze vjerojatno i zlopotrebljavati.
“Džumu već i sada često zloupotrebljavaju u našim institucijama. Svi znamo za slučajeve gdje zaposlenici u javnim institucijama odu na džumu, ali se poslije toga ne vrate na posao. Studenti će reći da idu na džumu, ali ustvari odoše na kavu”, smatra Topić.
Tarik Kušmić, student medicine također smatra da je prepurouka nepotrebna i da će stvoriti problem onima koji ne idu na džumu, jer će pomjeriti svačiji dnevni raspored da bi se uskladio s potrebama jedne određene grupe.
Za 21-godišnjeg studenta medicine iz Hrvatske, Juricu Zrnčića, čitava je ova rasprava nepotrebno gubljenje vremena i energije.
“Ja sam u ovoj državi, evo, tri godine, I ono što vidim je da se ovdje svatko osjeća ugroženim. Moje kolege Bošnjaci, muslimani, studiraju ovdje. Moj kolega Srbin s Pala studira ovdje. U čemu je problem? Trebamo raditi, studirati, umjesto gubiti vrijeme s religijom i politikom”, ističe on.
Bez obzira na njihov stav po ovom pitanju, svi se studenti slažu da ovo pitanje nije trebalo biti prioritet ni Studentskom parlamentu, ni Senatu Univerziteta.
Haris Pašović, kazališni redatelj i profesor na Akademiji scenskih umjetnosti, kaže da Senat treba donositi odluke po pitanjima koja su od općeg interesa, kao što su praznici, vrijeme upisa i ispita.
“Međutim, kada su u pitanju neke kompleksnije odluke, a ova to jest, uobičajeno je da se prvo raspravlja na nastavno naučnim vijećima na fakultetima. Zanima me zašto nismo bili uključeni u tu raspravu”, rekao je Pašović za BIRN.
Pašović također smatra da je “problematično” i to što se o inicijativi raspravljalo bez ikakvih podataka o stvarnom broju studenata koji petkom idu u džamiju.
Ali za Pašovića je ključno pitanje ovdje, “gdje će ovo stati”?
“Prvo pauze za džumu petkom, zatim u školama za Ramazan, pa će se možda tražiti da prekidamo predavanja pet puta dnevno za klanjanje. I dok se okrenemo, darvinizam i znanost bi mogli jednostavno nestati iz nastavnog plana i programa”, upozorio je on.
(Izvor: BIRNA)