Sud Bosne i Hercegovine danas je predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku i direktoru Službenih novina Milošu Lukiću izrekao prvostupanjsku presudu: Milorad Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i na šest godina zabrane obavljanja političke dužnosti predsjednika RS-a, dok je Miloš Lukić oslobođen optužnice.
Iz Suda Bosne i Hercegovine priopćeno je kako je Dodiku, uz kaznu zatvora, izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravomoćnosti presude. Istom presudom je krivnje oslobođen Miloš Lukić, vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a.
Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. srpnja 2023. u Banja Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
“Tvrdnja Obrane – da Christian Schmidt nije legalno izabrani visoki predstavnik i da samim tim nema legitimitet donositi zakone, kao i da nema ovlasti nametati zakone – su neosnovane”, rekla je u obrazloženju presude sutkinja Sena Uzunović.
Ona je napomenula da je odgovor na ova pravna pitanja dao Ustavni sud u određenim odlukama, a da ih prihvaća i Sud BiH.
Obrazlažući sankciju, Uzunović je napomenula da je za neizvršavanje odluka visokog predstavnika propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora te da je, kao obvezna, predviđena mjera zabrane vršenja dužnosti od jedne do 10 godina.
“Postoji opasnost da bi daljnjee vršenje dužnosti predsjednika RS-a iskoristio za dalja kršenja, kao što je najavljivao”, kazala je Uzunović.
Dodik i Lukić, kao štu su ranije najavili, nisu došli na izricanje presude, kao ni njihovi odvjetnici. Suđenje Dodiku i Lukiću počelo u veljači 2024. godine. Na ovu presudu je dozvoljena žalba Prizivnom vijeću Suda BiH.
Rezime
Iscrpnije, a kako to u svojoj analizi cijelog postupka piše Detektor.ba u ljeto 2023. godine Dodik je vodio još jednu od svojih bitki s visokim predstavnikom. NSRS usvojila je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u ‘Službenom glasniku’. Prije nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Schmidt je izmijenio Kazneni zakon BiH tako da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika učinio kaznenim djelom.
Prkoseći ovim odlukama, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dva poništena zakona. Dva rukovoditelja ‘Službenog glasnika’ podnijela su ostavku u samo nekoliko mjeseci te je na kraju Miloš Lukić, kao vršitelj dužnosti direktora, usvojene zakone objavio u ‘Službenom glasniku’.
Tužiteljstvo je nekoliko mjeseci poslije, u rujnu 2023. godine, protiv njih dvojice podiglo optužnicu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, ali je Sud BiH ovu optužnicu vratio na doradu.
Dodik i Lukić su optuženi da su od 1. do 9. srpnja 2023. u Banja Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu dva zakona, nastavili s pravnim radnjama ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Prema prvoj točki optužnice, Dodik je, koristeći službene ovlasti, donio ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, koji je svojeručno potpisao, a što je NSRS usvojila 21. lipnja, na taj način ne primjenjujući i ne provodeći odluku visokog predstavnika kojom se obustavlja zakonodavni postupak donošenja navedenog zakona, kao i ukaz.
Tužitelji su u optužnici tvrdili kako je Dodik bio svjestan da su odluke visokog predstavnika obvezujuće u skladu s njegovim ovlastima. Dodik je od početka osporavao Schmidtov mandat tvrdeći kako nisu ispoštovane procedure za imenovanje u Vijeću sigurnosti UN-a.
U drugoj točki se navodi da je Lukić, kao vršitelj dužnosti direktora ‘Službenog glasnika Republike Srpske’, 9. srpnja potpisao obrazac kojim je omogućio objavljivanje odluka i zakona koje mu je proslijedio Dodik.
“Dodik i Lukić, kao službene osobe u institucijama RS-a, nisu primijenili i proveli odluke visokog predstavnika za BiH”, stoji u optužnici, u kojoj se dodaje da su počinili kazneno djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”. Tužitelji Tužiteljstva BiH optužnicom su predložili da se Dodiku i Lukiću izrekne mjera sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti.
/Desk/