U Njemačkoj su se jučer održali parlamentarni izbori koji su mnogi ocijenili najvažnijim od Drugog svjetskog rata. Nakon izlaznih anketa sinoć su i prve službene projekcije izbornih rezultata. CDU je relativni pobjednik, AfD je udvostručio svoj rezultat s prošlih izbora, a SPD je ostvario povijesno loš rezultat, javlja HRT.
Njemačka TV kuća ZDF objavila je raspored mjesta u njemačkom parlamentu. Njemačka ima kompliciran, nedavno reformiran, izborni sustav prema kojem je broj zastupnika ograničen na 630.
Ovakva je podjela mjesta u parlamentu:
CDU/CSU – 208 mjesta, AfD – 152 mjesta, SPD – 120 mjesta, Zeleni – 85 mjesta, Linke – 64 mjesta, SSW – 1 mjesto
Merz: Prioritet brzo osamostaljenje od SAD-a
Kancelarski kandidat Unije CDU/CSU, pobjedničke stranke na parlamentarnim izborima u Njemačkoj, Friedrich Merz ocijenio je miješanje SAD-a u predizbornu kampanju jednako problematičnom kao i miješanje Rusije te se založio za što brže osamostaljivanje Europe od SAD-a.
Intervencije iz Washingtona nisu bile ništa manje dramatične, drastične i besramne nego one koje smo doživjeli iz smjera Moskve, rekao je Friedrich Merz u razgovoru predstavnika stranaka na javnoj televiziji nakon održavanja parlamentarnih izbora.
Dodao je kako je američki predsjednik Donald Trump pokazao da je Amerikancima sudbina Europe potpuno nevažna.
Merz je posebice kritizirao podršku Trumpovog suradnika Elona Muska desno-populističkoj Alternativi za Njemačku (AfD).
Vjerojatni budući kancelar Njemačke je rekao kako se Njemačka nalazi pod pritiskom s mnogih strana i zato zatražio više jedinstva u Europi.
– Nisam vjerovao da ću ikada ove riječi izreći na njemačkoj televiziji, ali sada je apsolutni prioritet postići jedinstvo u Europi i Europu do te mjere ojačati da se korak po korak osamostali od SAD-a, rekao je predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU).
Naveo je kako s nestrpljenjem iščekuje NATO sumit u lipnju.
Pitanje je hoćemo li tada uopće moći govoriti o NATO-u u sadašnjoj formi ili ćemo morati još brže uspostaviti europsku obrambenu sposobnost, rekao je Merz.
Zaokret u Njemačkoj
Snažni zaokret Njemačke udesno na jučerašnjim parlamentarnim izborima. Pobijedili su demokršćani, a povijesni uspjeh postigla je desna Alternativa za Njemačku, koja je udvostručila broj zastupnika u Bundestagu.
Do jučer vladajući socijaldemokrati doživjelu su izborni debakl. Budući kancelar Friedrich Merz, u razgovoru s čelnicima stranaka na javnoj televiziji nakon izbora, rekao je kako je američki predsjednik Trump pokazao da je Amerikancima sudbina Europe potpuno nevažna i zauzeo se za što brže osamostaljivanje Europe.
HRT-ov dopisnik Srećko Matić kazao je kako je plan da se velika koalicija oformi što prije. Najizvjesnija opcija je trenutno novo izdanje tzv. GroKo koalicije sa socijaldemokratima, ali bez aktualnog kancelara Olafa Scholza, izvješćuje HRT.
– Merz se u svom govoru referirao na probleme koji su pred Njemačkom, ali i probleme u kontekstu EU-a i nove sigurnosne arhitekture. Jasno je poručio kako želi Njemačkoj vratiti lidersku ulogu. Rekao je i da se stvari u EU trenutno događaju bez Njemačke, zemlje koja je dugo bila na glasu kao motor integracije EU-a, osvrnuo se Matić.
Matić je rekao kako se u prvim reakcijama analitičara može čuti dosta zabrinutosti po pitanju političke stabilnosti Njemačke.
– Njemačka pomalo postaje kao Italija ili Austrija. Događa se ozbiljna erozija političkog centra, koji je dugo krasio njemačku politiku, s jačanjem lijevog i pogotovo desnog ruba. Kako se taj centar sužava, sužavaju se i opcije oko stvaranja stabilnih koalicija. Nekada je bilo pravilo da vladajuću koaliciju čine dvije stranke, u prošlom sazivu smo imali tri stranke, a noćas je prijetila mogućnost da se možda bude morala stvoriti koalicija s četiri stranke. Što više stranaka, više nestabilnosti, više mogućih trzavica, a naravno i više loših vijesti i za Njemačku i Europu, rekao je Matić.
Izbore je obilježila rekordna izlaznost.
– Posljednjih tjedana dogodila se ogromna mobilizacija na svim stranama, pogotovo oko teme migracija. Predizborna kampanja bila je obilježena s nekoliko terorističkih napada za koji su odgovorni azilanti. Među žrtvama ima i djece. U toj atmosferi kuhale su emocije, pogotovo na desnici AfD je to pokušavao kapitalizirati, rekao je Matić.
Merz je htio poručiti građanima da je Unija, kao stranka koja želi preuzeti ured kancelara, u stanju voditi politiku koju zahtijeva velika većina građana.
– Dvije trećine građana već godinu i pol do dvije traži radikalniji zaokret po pitanju migracija, međutim on se ne događa i zato se dogodila erozija povjerenja u saveznu vladu i kancelara Sholza. SPD je izgubio totalni kredibilitet čak i među svojom tradicionalnom klijentelom, rekao je Matić.
– Trend koji pokazuju ovi izbori, kako je primijetio bivši vicekancelar i šef SPD-a Sigmar Gabriel, Njemačka je još jedan izborni ciklus udaljena od Trumpa, kazao je Matić.
Politologinja Nikolina Borčić odgovorila je ima li Merz ono što je potrebno da bude pravi lider Njemačke.
– Njemački mediji često Merza portretiraju kao osobu za koju je jasno kakve stavove ima. Dugo godina bio je u sjeni Angele Merkel. Teško je došao do vodećeg mjesta u CDU, iz trećeg pokušaja, krajem 2021. Što se tiče komunikacije, karakterizira ga drčnost, ponekad i nepromišljenost. Snađe se u situcijama u kojima vidi plus za sebe. Iz perspektive budućeg premijera njegova primarna uloga jest postaviti se se kao opozicija AfD-u koja nudi dovoljno snažne, restriktivne perspektive, primarno u odnosu na migrantska pitanja, rekla je Borčić.
Politolog Nenad Zakošek kazao je kako zasad nikako nije moguća koalicija s krajnjom desnicom.
– AfD nije homogen. Njemačka služba za zaštitu ustava ocjenjuje dio funkcionera AfD-a i pristaša kao ekstremnu desnicu izvan ustavnog poretka, odnosno oni ugrožavaju ustavni poredak. Ta karakterizacija onemogućuje suradnju s takvom strankom. Drugo je povijest Njemačke i nacistički poredak. AfD nastoji ne tematizirati ta pitanja, ali desno krilo pokazuje određene oblike nostalgije prema nacizmu, rekao je Zakošek.
Za sada je, kazao je Zakošek, AfD i dalje ograničen fenomen. Glavna potpora dolazi s prostora bivše istočne Njemačke.
– To je sigurno pitanje političke kulture. Iako su to generacije koje su rođene nakon ujedinjenja, taj dio Njemačke nije prošao oblik denacifikacije, komunistička Njemačka je to nekako ispod tepiha gurnula. Kasnije ’60-ih i ’70-ih se to stalno tematiziralo. Drugo, imate fenomen stvaranja zasebnog identiteta istočnih pokrajina, diskriminacije i osjećaja potisnutosti jer su u procesu ujedinjenja dominirali akteri zapadne Njemačke. To je protestni oblik reakcije na osjećaj zanemarenosti, pojasnio je Zakošek.
/Desk/