Sve zahtjevnija i izazovnija političko-sigurnosna situacija u svijetu doprinijela je da se države, zbog mogućih prijetnji i ugroza, sve više bave naoružanjem i jačanjem sigurnosti. Nedavno Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, a koje je pripremio bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, posebni savjetnik predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, gdje se navodi kako bi građani EU-a trebali nabaviti zalihe u slučaju izbijanja rata ili neke druge opasnosti, izazvalo je nove zebnje, piše Dnevni list.
Nova vijest je kako će Švedska i Finska svojim žiteljima početi dijeliti posebne knjižice s uputama i savjetima kako se pripremiti i preživjeti u slučaju rata ili drugih kriza. Mnoge države članice EU-a također uskoro planiraju izaći sa savjetima za svoje građane. Iako zasigurno nema potrebe dizati paniku, nije suvišno znati i biti upoznat. No, kada je riječ o BiH i ovom kontekstu zbivanja, preventiva nikada nije bila jača strana i smo je pitanje debele nade i velike sreće da našu zemlju neće pogoditi problemi takve vrste. U BiH, čini se, nema puno zabrinutosti, a pogotovo spremnosti na izvanredne situacije kao što je izbijanje rata.
Na primjeru nedavnih poplava najbolje se očituje kako bi to država i vlast pomogle građanima, a kakvo je stanje u robnim zalihama – te informacije su, prema postojećim zakonima o robnim rezervama, okarakterizirane kao ‘državna tajna’, pa ostaje samo za pretpostavljati na koji vremenski period i s kojim količinama prehrambenih i neprehrambenih proizvoda te energetskim zalihama raspolažemo. Ne znamo s koliko žita, brašna, ulja, šećera, goriva, lijekova itd. raspolažemo.
Direktor Federalne direkcije robnih rezervi Tonćo Bavrka, za list Oslobođenje u veljači ove godine je kazao kako je vrijednost robnih zaliha s kojima raspolaže F BiH 43 milijuna KM te da je predviđeni iznos od 1,2 milijuna KM iz proračuna FBiH je nedostatan zbog potreba jačanja vlastitih skladišnih kapaciteta.
„Ako poštujemo slovo zakona, onda smo mi od posebnog interesa za FBiH i sigurno je da robne rezerve zavređuju više pažnje…To je prioritet u ovakvoj situaciji i potreba jačanja robnih rezervi, što bismo rekli, vidi se iz aviona“, rekao je Bavrka.
BiH nema robne rezerve na državnoj razini
U BiH ne postoje robne rezerve na državnoj razini te je, kao i sve, podijeljeno na odgovornost entitetima FBiH i RS, te županijama kao nižim razinama. U sedam županija robne rezerve još uvijek funkcioniraju, dok u HNŽ-u, SBŽ-u i BPŽ-u ili ne funkcioniraju, ili ne postoje.
U RS-u ne postoje entitetske robne rezerve još 2017. godine, od stečaja Robnih rezervi RS-a, od kada postoje “interventne nabavke roba i sredstava u uvjetima ozbiljnih poremećaja na tržištu RS-a”
A kakvo je stanje u robnim rezervama u FBiH pokazuje i zaključak Ureda za reviziju institucija FBiH i revizije učinka ‘Upravljanje robnim rezervama u FBiH’ iz prosinca 2022. godine: “Imajući u vidu značaj robnih rezervi u premošćivanju izvanrednih situacija, Ured za reviziju cijeni da je sustav nužno suštinski reorganizirati, kako bi se uspostavila odgovarajuća koordinacija između postojećih direkcija te učinkovitiji i ekonomičniji sustav upravljanja robnim rezervama u Federaciji BiH”.
Ističe se kako je utvrđeno da u FBiH nisu uspostavljene odgovarajuće regulatorne i institucionalne pretpostavke za učinkovito upravljanje robnim rezervama, da uspostavljena odgovarajuća suradnja između postojećih direkcija u FBiH u planiranju, formiranju i interveniranju robnim rezervama.
“Pitanje tajnosti podataka o robnim rezervama nije uređeno na odgovarajući način, zbog čega osnovni podaci o robnim rezervama nisu dovoljno transparentni. Na federalnoj razini nikad nije izrađen i donesen Srednjoročni program robnih rezervi, tako da nisu stvorene odgovarajuće pretpostavke za godišnje planiranje potrebnih robnih rezervi. Nabavke robnih rezervi nisu bile učinkovite i u pojedinim direkcijama vršene su po izuzeću od primjene. Zakona o javnim nabavkama. Nisu osigurana dovoljna i odgovarajuća skladišta za čuvanje i smještaj robnih rezervi, zbog čega direkcije najveći dio skladišta iznajmljuju i za to izdvajaju značajna financijska sredstva. U FBiH nisu osigurane dovoljne količine roba koje bi omogućile direkcijama blagovremeno interveniranje robnim rezervama u za to predviđenim situacijama. U promatranom periodu revizije, kao i ranijih godina, direkcije nisu intervenirale robnim rezervama zbog stabilizacije tržišta”, sve su ovo zaključci Ureda za reviziju.
Robne rezerve nisu intervenirale ni u vrijeme pandemije
Da je tome tako, pokazuje i zaključak kako direkcije robnih rezervi u FBiH nisu adekvatno reagirale ni tijekom pandemije COVID 19 – nevjerojatno je da u periodu od 2019. do srpnja 2022. godine nije bilo intervencija robnim rezervama na tržištu iako su zabilježena enormna povećanja cijene prehrambenih artikala.
“U proteklim godinama bilo je značajnih izvanrednih okolnosti koje su zahtijevale intervencije robnim rezervama na tržištu, kao što su nestašice izazvane pandemijom COVID-19, ali i izrazito velika poskupljenja osnovnih životnih namirnica uslijed globalne inflacije. Primjera radi, cijena ulja u svibnju 2022. godine bila je za 66% veća u odnosu na svibanj 2021., brašna 49%, šećera 48,7%, pilećeg mesa 35,10%, tjestenine i riže oko 25%. Međutim, usprkos povremenim nestašicama i enormnim poskupljenjima osnovnih prehrambenih artikala, direkcije robnih rezervi u FBiH nisu nisu na odgovarajući način vršile intervencije robama iz robnih rezervi kako bi se ublažile posljedice poremećaja na tržištu i u vrijeme pandemije COVID 19”, navodi se u revizorskom izvješću.
Nevjerojatna je i konstatacija kako su programi i planovi, odnosno poslovanje direkcija robnih rezervi je, prema zakonima o robnim rezervama, državna tajna, tako da javnosti nisu poznate i dostupne informacije o tome kojim vrstama i količinama roba F BiH i županije raspolažu, te za koji period su dostatne postojeće rezerve.
Robne rezerve – državna tajna
Također, ekonomski analitičari ističu kako je oznaka „državna tajna“ u FBiH nepotrebna, te kako je u vrijeme krize jako potrebna transparentnost, kao karakteristika demokracije i tržišne ekonomije. U nedostatku transparentnih podataka o stanju robnih rezervi, kod građana je prisutan strah od nestašica i velikih poskupljenja, zbog čega su u posljednjim godinama evidentirane prekomjerne kupovine osnovnih životnih namirnica.
No, u FBiH je stanje u robnim rezervama državna tajna, dok su u zemljama regije informacije o raspoloživim robnim rezervama značajno transparentnije i dostupnije građanima.
Ali zaključak revizora je jasan: “FBiH ne raspolože odgovarajućim i dovoljnim robnim rezervama, a zbog neadekvatno uređenog pitanja tajnosti podataka osnovne informacije o stanju robnih rezervi i problemima u ovoj oblasti nisu poznate javnosti. Transparentnije informacije o stanju robnih rezervi pretpostavka su za unaprjeđenje nadzora te povećanje povjerenja građana u mehanizme interveniranja. Zbog toga je važno urediti pitanja tajnosti podataka o robnim rezervama, kako bi se jasno razgraničilo koje informacije o robnim rezervama su tajne i u kojoj mjeri građani trebaju biti informirani o ovim pitanjima”.
Primjerice, u susjednoj Hrvatskoj donesen je Zakon o strateškim robnim zalihama kojim je propisano da su jedino podaci o teritorijalnom razmještaju robnih zaliha po područjima državna tajna, dok u Srbiji tajnosti podliježu samo podaci koji su u skladu s posebnim propisima određeni i označeni kao tajni.
Na koncu, u slučaju bilo kakve ugroze na BiH, teško bi i bilo zamisliti i politički kaos koji bi nastao i to zbog kompliciranog ustrojstva države, činjenice da ju tvore tri konstitutivna naroda i Ostali, kao i brojne druge karakteristike poput snažnih nacionalističkih stranaka, što bi otvorilo mnoga pitanja budućnosti BiH uopće.
/Republika/