Nakon posjeta Francuskoj, kineski šef države Xi Jinping započeo je u utorak navečer u dvodnevni posjet Srbiji, drugi u posljednjih osam godina, a na beogradskom aerodromu dočekao ga je kompletan srbijanski državni vrh predvođen predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Xi Jinping doputovao je sa suprugom i simbolično na dan kad je u zračnim napadima NATO-a 1999. godine bombardirano kinesko veleposlanstvo u Beogradu u kojem su poginula tri kineska novinara, a 20 osoba je ranjeno.
#BREAKING #China #Serbia Chinese President Xi Jinping has landed in Belgrade.
Serbian President Aleksandar Vučić and his wife greeted him at the airport. pic.twitter.com/SgQelavkYD
— The National Independent (@NationalIndNews) May 7, 2024
Zrakoplov kineskog šefa države doletio je u pratnji MIG-ova Vojske Srbije, a u zračnoj luci dočekao ga je počasni vod garde VS-a, uz kratak folklorni program i poruke dobrodošlice na kineskom jeziku.
U čast posjeta kineskog predsjednika Kula Beograd u komplesku Beograd na vodi osvijetljena je večeras bojama nacionalnih zastava Kine i Srbije.
Xi, koji je na petodnevnoj europskoj turneji, doputovao je iz Francuske, a zapadni mediji njegov posjet Srbiji, a potom i Mađarskoj, vide kao nastavak širenja kineskog utjecaja u Europi.
Infrastrukturni projekti
Kina je u Srbiji angažirana u brojnim infrastrukturnim projektima – gradnji željeznice i autocesta, nacionalnog stadiona, rekonstrukciji termoelektrana. Kineske tvrtke vlasnici su i važnih resursa – željezare u Smederevu, te rudnika bakra i zlata u Boru, a u Beogradu i diljem Srbije otvorene su brojne robne kuće i trgovine s kineskom robom.
Srbija svoju ekonomsku šansu i proboj na kinesko tržište vidi u Sporazumu o slobodnoj trgovini koji će će stupiti na snagu od srpnja ove godine.
Sporazum, potpisan 17. listopada u Pekingu, obuhvaća 10.412 proizvoda iz Srbije i 8.930 iz Kine, što je u Beogradu ocijenjeno kao “događaj od povjesnog značaja za Srbiju”, i to “ne samo s aspekta ekonomije nego i vanjsko-političke pozicije”.
Uoči posjeta kineskog šefa države Vučić je istaknuo da se Srbija ponosi “čeličnim prijateljstvom s Kinom”.
Kakao je ranije najavljeno, Xija prati na turneji čak 400 političkih dužnosnika i gospodarstvenika.
Svečani službeni doček uz najviše počasti slijedi u srijedu prijepodne ispred Palače Srbije, a tijekom susreta izaslanstava dviju država očekuje se potpisivanje tridesetak bilateralnih sporazuma, prenosi HINA.
Prvi dolazak kineskog predsjednika u Europu nakon pandemije koja je počela u Kini
Kineski predsjednik Xi Jinping je na mini-turneji po Europi koja uključuje posjet trima zemljama – Francuskoj, Srbiji i Mađarskoj. To mu je prvi dolazak u Europu nakon pandemije covida koja je počela u Kini i početka rata u Ukrajini, analizira N1 HR.
U ponedjeljak se Xi Jinping u Parizu sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i šeficom Europske komisije Ursulom von der Layen, a u utorak (08.05.2024.) stiže u Beograd.
New York Times piše da se Xijevo putovanje u Europu događa u vrijeme trgovinskih napetosti Kine i mnogih europskih država, njihovih prozivki Pekinga za špijunažu te podrške – suzdržane, ali ipak vidljive – Vladimiru Putinu u agresiji na Ukrajinu.
“Kini je priča s Francuskom pozitivnija”
U tom smislu, Xijev izbor triju država koje je odlučio posjetiti zanimljiv je i naizgled neobičan. New York Times ističe da je riječ o zemljama koje “u različitim stupnjevima prihvaćaju kinesko nastojanje za redefiniranim globalnim poretkom” te “u određenoj mjeri dovode u pitanje poslijeratno uređenje svijeta po mjeri SAD-a”.
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kaže kako je Xijeva odluka da posjeti upravo te tri zemlje posve logična.
“Ponovila se varijanta susreta s Macronom i von der Layen u paketu i to je na neki način bio uzvratni posjet. Francuska je definitivno postala politički lider Europe preotevši tu ulogu Njemačkoj. Njemačka više nema onaj položaj koji je imala s kancelarkom Merkel pa je za Kinu priča s Francuskom puno pozitivnija”, rekao nam je Avdagić.
Mađarska i Srbija, dodaje, definitivno predstavljaju drukčiju vrstu politike prema Kini od ostatka Europe, a i Francuska odstupa od dominantnog europskog stava “povlačenja ručne kočnice” prema Kini, kao što je to učinila Italija napustivši kinesku inicijativu “Pojas i put”.
Xijev posjet Srbiji je duboko simboličan
Prilikom organizacije posjeta poput ovog Xijevog Europi, ističe Avdagić, nastoji se ukomponirati više razloga – političkih, poslovnih pa i simboličkih.
“Imamo 60. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa Francuske i Kine. Imamo velike kineske investicije u Mađarskoj. A što se tiče Srbije, tamo će biti svečano otvoren veliki kineski kulturni centar preklapajući se s 25. godišnjicom savezničke akcije tijekom koje je pogođeno kinesko veleposlanstvo u Beogradu. Na tom mjestu izgrađen je taj kulturni centar, a kineska politika prema SAD-u bila je snažno obilježena tim događajem. Može se reći da je Kina simbolički iskoristila taj događaj, iako se doista radilo o teškom incidentu. Nikad nije utvrđena namjera da se pogodi veleposlanstvo Kine”, objašnjava.
Xiju će ovo biti drugi posjet Srbiji u osam godina, a Avdagić podsjeća da je slična “ponuda” s kakvom je Kina išla prema Mađarskoj i Srbiji svojedobno mogla zaživjeti i u Hrvatskoj.
“Kinezi su 2009. godine došli ovdje s velikom ponudom gradnje željeznice do Budimpešte, proširenja luke u Rijeci, a čak se spominjalo i financiranje inozemnog duga Hrvatske. No, sve je to propalo jer smo dobili lukrativniji europski put, što Srbija sada nema”, ističe Avdagić.
“Vučić traži podršku protiv rezolucije o Srebrenici”
Mađarska i Srbija, dodaje, za Kinu nisu “skupi” partneri.
“Za Kinu investicije u te zemlje nisu jako visoke razine. Sa Srbijom ima puno više ideoloških i simboličkih poveznica, dok u Mađarskoj isključivo rade biznis. Vučiću treba politička potpora Pekinga jer je njegova politika usmjerena na to da ima podršku jakih članica Vijeća sigurnosti UN-a poput Kine i Rusije. Vjerojatno će zamoliti Xija da Kina glasa protiv rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici. Iako ne vjerujem da Srbija u toj priči može dobiti, za unutarnje političke potrebe prikazivat će to kao pobjedu jer su dvije stalne članice Vijeća sigurnosti bile na njenoj strani”, kazao je Avdagić za N1.
/Desk/