U sklopu kulturne manifestacije „Napretkov tjedan kulture 2024. u u Galeriji kraljice Katarina Kosača, u utorak 19. ožujka predstavljena je knjiga ‘Stari most s mjesta događaja’ autora Miroslava Landeke.
Knjiga je dokumentaristička i novinarska i prati izgradnju i događanja oko izgradnje Starog mosta od potpisivanja Sporazuma za njegovu obnovu 1999. godine do presude Haaškog suda 2019. godine. Ovo je treće dopunjeno izdanje, a prvo izdanje prevedeno je na engleski jezik i drugo dopunjeno na njemački jezik.
Moderatorica predstavljanja novinarka Ana Marija Dedić na početku je pročitala dio iz predgovora knjizi prof. dr. Vande Babić Galić, članice Središnje uprave HKD Napredak. Između ostalog, istaknula je kako je autor svoju ljubav prema Starom mostu iskazao na iznimno lijep, svrsishodan i svima koji živimo danas te posebno onima koji će doći iza nas, ovim je djelom rasvijetlio i približio puno iznimno zanimljivih detalja, o vremenu od donošenja odluke da se Stari most – nakon rušenja 1993. godine, obnovi i nastavi svoj život.
– Hvala Miroslavu Landeki, hvala nakladniku HKD Napredak i svima koji imaju bilo kakve veze s izgradnjom Staroga, kao i s ovim trećim dopunjenim izdanjem knjige koju treba čitati i darovati svima, napisala je prof. dr. Babić – Galić.
Dr. Anto Ivić, član Središnje uprave HKD Napredak, kazao je kako je listanje ove knjige poput pregleda fotografija u albumu nakon 20 ili 25 godina. On podsjeća na slike koje počinju blijediti u pamćenju, i na sudionike događaja kojih se dobro prisjetiti.
– U tomu je vrijednost, ne samo novinskih članaka, već svojevrsne Landekine kronike s početka stoljeća o fizičkoj gradnji mosta i o obnovi mostova sporazumijevanja. Unatoč sumnji koju su neki izražavali. Tu su zabilježena mnoga imena. Od tehničkih i umjetničkih savjetnika, arhitekte, izvođača, nadzornog inženjera, do uglednih osoba i ličnosti iz društvenog i političkog života, kod nas i u svijetu.
Svjestan odgovornosti trenutka, Miroslav Landeka je, profesionalno dokumentirajući pozitivne iskorake, nesvjesno ostavio i trajno pisano nasljeđe – opis simbolično najvažnijeg posla u Mostaru koji je povezao ljude iz različitih zemalja i naroda s istim ciljem. Baš onako kako je Ivo Andrić razmišljao o tomu da svuda na svijetu nailazi na vjerne i šutljive mostove i na „vječno nezasićenu ljudsku želju da se poveže, izmiri i spoji sve što iskrsne pred našim duhom, očima i nogama, da ne bude dijeljenja ni rastanka- istaknuo je između ostalog dr. Ivić govoreći o knjizi te dodao kako mi danas možemo uživati u vizurama kamenog luka i prelaziti mostom koji simbolizira domišljatost ljudi, a prije svega vrši svoju glavnu ulogu – spaja obale i ljude.
Danijel Vidović, ravnatelj Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače govoreći i knjizi kazao je kako je priča o Starome mostu i njegovu stradanju prepuna je političkih spletki i manipulacija te jednostranih, u pravilu isključivih tumačenja, dok je s druge strane kroz nju zorno prikazan veliki entuzijazam stručnih pojedinaca kao i kompleksan proces suradnje domaćih i međunarodnih institucija na iznimno zahtjevnom projektu obnove ratom uništene kulturno-povijesne baštine te ponovnom povezivanju i gradnji onih nevidljivih, ali ne manje važnih, mostova među ljudima.
Ocijenio je kako je autor prije svega zaljubljenik u svoj grad imao ne samo prigodu nego i privilegiju svakodnevno promatrati kako se iz pepela diže ranjeni Mostar i ponovno rađa njegov most i njegovi mostovi.
-Ovom knjigom on nastoji ne samo ispričati istinitu priču o ljudima, koji su kadri klesano bijelo kamenje stare ćuprije sutra izvaditi iz Neretve i rekonstruirati novi most. On tu istinu dokumentira, iznosi cjelovito, ne uljepšava stvarnost već pristupa i delikatnim pitanjima s pozicije neutralnog promatrača. Spominje mnoge ljude iz struke i politike koji su se svojim radom i pristupom trajno ugradili u projekt obnove mosta – kako onog fizičkog tako i simboličkog međuljudskog mosta pomirenja i povjerenja. Čini se da je ipak bilo i takvih ljudi pa makar ostali u manjini- kazao je Vidović uz poruku kako ostaje nada da će nakon obnove starih te izgradnje novih mostova pozitivno uznapredovati i gradnja međuljudskih mostova u Mostaru.
– Iako je taj posao po prirodi stvari znatno sporiji i teži od fizičke izgradnje, u gradu koji se svojim mostovima diči i koji su dijelom njegova imena, takvi su simbolički mostovi ipak mnogo bitniji od pukih građevinskih objekata- naglasio je.
Autor knjige Miroslav Landeka zahvalivši svima naglasio je kako se obnova Starog mosta događala nekoliko godina nakon rata, ali da je atmosfera u Mostaru i BiH bila daleko optimističnija i pozitivnija, veće povjerenje i uvažavanje nego što je to danas te da je pitanje kako i koliko bi tekla njegova obnova za taj projekt počinje danas u ovakvom sveukupnom negativnom ozračju. Istaknuo je i činjenicu da je nakon posjeta Svetog oca BiH, svečanost otvorenja Starog mosta 23. srpnju 2004. godine, bio najveći i najznačajniji medijski događaj nakon rata u BiH.
Predstavljanje knjige „Stari most s mjesta događaja“ glazbenim numerama „ Što te nema“ i „ Gdje Neretva hladna teče“ na najljepši način upotpunili su Maja Mišković – violina, Marija Mila Milas – flauta i Filip Milošević, prof. – klavir.
/Desk/