“Koliko je bilo naivno s naše strane donijeti takvu odluku… Savjetovao bih mladima da ne nasjedaju na takve stvari. Tko se želi hoće boriti za pravdu, neka se bori na legalan način”, kazao je svojedobno Munib Ahmetspahić na svom suđenju nakon povratka sa sirijskog ratišta. Za njega je utvrđeno da je prva osoba u BiH za koju je vještačenjem na sudu potvrđeno da se deradikalizirala. Borba na sirijskom ratištu koštala ga je noge, bratovog života, godinâ koje je proveo na ratištu i u pritvoru i tri godine u zatvoru.
U posljednjih nekoliko dana Tužiteljstvo BiH podiglo je dvije optužnice protiv dvojice državljana BiH zbog dugotrajnog pridruživanja islamističkoj terorističkoj organizaciji ISIL na području Sirije i Iraka. U optužnici se navodi da su Adnan Ćatić (1988.) iz Zenice i Vildan Ključe (1986.) iz Mostara, na tim ratištima proveli ukupno osam, odnosno, 10 godina te ih se zbog toga tereti za kaznena djela ‘terorizam’ i ‘sudjelovanja na stranim ratištima’. Do sada je bh pravosuđe osudilo 28 osoba za kazneno djelo pridruživanje islamističkim organizacijama i ratovanja na inozemnim ratištima, na podrušju Sirije i Iraka, piše Jutarnji list.
Ove dvije optužnice samo su neke od niza njih koje su podignute u BiH. Prema službenim podacima relevantnih bh institucija, iz BiH je od 2012. do 2016. godine u Siriju otišlo oko 250 do 300 bh državljana kako bi se borilo na strani islamističke organizacije.
Istodobno, prema informacijama bh sigurnosnih službi, na području Sirije i Iraka još uvijek se nalaze 82 punoljetna državljanina BiH, od toga 42 muškarca. Međutim, opravdano se nagađa da je ova brojka višestruko veća zbog oko 100 djece koja su rođena u Siriji, a od kojih je jedan od roditelja iz BiH. I dalje traje deportacija bh državljana u svoju domovinu – posljednja je bila 2019. godine kada se u BIH vratilo 25 osoba – djece, žena i muškaraca.
Na sirijsko-iračkom ratištu skoro 10 godina
Tužiteljstvo BiH Adnana Ćatića tvrdi da je preko Turske u Siriju otputovao 2013. godine i tamo se pridružio islamističkoj skupini pod nazivom “Džabhat al-nusra”, a koju je Vijeće sigurnosti UN proglasilo terorističkom organizacijom.
U optužnici protiv Ćatića stoji kako su pripadnici “Džabhat al-nusre” svakodnevnim oružanim akcijama i napadima na stanovništvo, ubijanjima, protupravnim zatvaranjima, uzimanjem talaca i drugim terorističkim radnjama i aktivnostima, namjeravali izvršiti nasilnu izmjenu ustavnog poretka i političkog režima.
Navode kako je Ćatić u redovima ove organizacije prošao vojnu obuke i bio je snajperist te je sudjelovao u borbama protiv legalne vojske u Siriji te da je na tom ratištu proveo čak osam godina do 2021., te da je nakon toga boravio na području Bliskog istoka i Turske. U Turskoj je prije nekoliko mjeseci lociran, a 17. studenog 2023. uhićen i izručen BiH, gdje je sada u pritvoru.
Slična optužnica podignuta je 5. siječnja i protiv Vildana Ključe, rođenog u Mostaru, koji je na sirijsko-iračkom ratištu proveo čak deset godina. On se tereti da je od 2012. boravio na području Sirije i Iraka gdje se borio u jedinici “Ahmed Asaf” na teritoriji koju je kontrolirala tzv. “Islamska država (ISIL). Vijeće sigurnosti UN-aa i ovu skupinu proglasilo je terorističkom organizacijom.
Za Ključom je bila raspisana međunarodna tjeralica, a tijekom 2023. godine lociran je također u Turskoj i pokrenut je postupak njegovog izručenja. On se 16. listopada 2023. godine dobrovoljno vratio u BiH kad je uhićen na sarajevskom aerodromu i od tada je u pritvoru.
Međutim, i on kao i nekolicina onih kojima bude suđeno pred sudom u BiH, odbijaju iskazati poštovanje prema Sudu. Naime, on je tijekom saslušanja odbio preuzeti dokumentaciju s dokazima te ustati kod ulaska sudca i prilikom obraćanja.
Tom prilikom je kazao da on “poštuje sud”, ali da nije ustao “iz vjerskih razloga”. Ovakvo ponašanje nije rijedak slučaj. On je kazao je i da je “više puta ranjavan” te da bi se i “ranije vratio u BiH, ali da mu grupe koje su vladale na teritoriji na kojoj je boravio nisu dozvolile”.
U optužnici se navodi da je optuženi sudjelovao u ratnim djelovanjima kao pripadnik terorističke organizacije sve do 2023. godine, odnosno do prelaska na teritoriju Turske i povratka u BiH te je, kako se navodi, ovaj optuženi proveo više od desetljeća na području Sirije i Iraka te je jedan od optuženih iz BiH s najdužim boravkom na tom području.
“Optuženi se tereti za pridruživanje i postajanje pripadnikom terorističke organizacije, čime je počinio kazneno djelo-organiziranje terorističke grupe, povezanim s kaznenim djelom “terorizam”. Podsjetimo i da je Sud BiH je 4. siječnja potvrdio optužnicu za terorizam i protiv Armina Đananovića za poticanje na terorističke aktivnosti.
Deradikalizacija: “Kako je bilo naivno donijeti takvu odluku…“
Na pitanje zašto mladi ljudi iz BiH, Bošnjaci, odlaze na strana ratišta pokušalo se odgovoriti u mnogim novinarskim prilozima, a sve se svodi na nekoliko zaključaka – zbog teškog materijalnog stanja, nezaposlenosti i nade u zaradu, zbog indoktriniranosti i radikalizacije, teških obiteljskih okolnosti itd.
Dok se jednima sudi i za sada ne pokazuju znakove shvaćanja svojih postupaka, pitanje je što će država poduzeti kako bi se oni deradikalizirali i normalno involvirali u društvo bez posljedica i daljnjih sumnji.
Podsjetimo na slučaj povratnika sa sirijskog ratišta Muniba Ahmetspahić, koji je osuđen na tri godine zatvora zbog sudjelovanja u terorističkim, islamističkim organizacijama. Kako je svojedobno pisao BIRN, on je prva osoba u BiH za koju je vještačenjem na sudu potvrđeno da se deradikalizirala.
Stručnjaci tvrde da je taj proces kompleksan te da se lekcije iz tog slučaja teško mogu primijeniti na sve druge slučajeve jer su procesi radikalizacije i de radikalizacije osobe individualni i drukčiji u svakom pojedinačnom slučaju. Dok je stajao u sudnici Suda BiH u travnju prošle godine, Munib Ahmetspahić je rekao da se kaje što je ratovao u Siriji te da je bio izmanipuliran.
“Koliko je bilo naivno s naše strane donijeti takvu odluku… Savjetovao bih mladima da ne nasjedaju na takve stvari. Tko se želi hoće boriti za pravdu, neka se bori na legalan način”, kazao je Ahmetspahić na završetku svog suđenja 2019. godine.
Nekoliko minuta kasnije, osuđen je na tri godine zatvora nakon što je prihvaćen sporazum kojim je priznao krivicu da je ratovao u Siriji. Ta borba ga je koštala noge, bratovog života, godinâ koje je proveo na ratištu i u pritvoru, i sljedeće tri godine koje će provesti u zatvoru.
Što propisuje zakon?
Do sada je prosječna dosuđena kazna u BiH za odlazak na sirijsko ratište iznosila dvije godine zatvora, dok se ženama nije sudilo, ali su pozivane kao svjedokinje. Po mnogima, to je dramatično niska kazna za djela koja se optuženima stavlja na teret, no s druge strane, iz tužiteljstva su navodili da je vrlo teško dokazati djela koja im se stavljaju na teret, kao i ubojstva koja su počinili tijekom ratovanja u terorističkim organizacijama te konkretne žrtve.
Podsjetimo da je po Kaznenom zakonu BiH, članku 201 – Terorizam, određeno da ‘Tko počini teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti BiH, vlade druge zemlje ili međunarodne organizacije, da što izvrši ili ne izvrši, ili s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih političkih, ustavnih, gospodarskih ili društvenih struktura BiH, druge zemlje ili međunarodne organizacije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina’.
Također, KZ BiH jasno određuje i kazne za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama. Tako u članu 162b (1 i 2) stoji da “Tko protivno Zakonu o odbrani BiH ili Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju izvan BiH, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje osam godina’, kao i “Tko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, obučenoj, opremljenoj ili mobiliziranoj u smislu stava (1) ovog članka, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri godine”.
Najveća kazna od sedam godina zatvora izrečena je Bilalu Bosniću 2016. godine, ali za vrbovanje za odlazak na sirijska ratišta. Kaznu je odslužio u rujnu 2021. godine, piše Dnevni list.
/Desk/