Uhićen predsjednik Suda Bosne i Hercegovine zbog prisluškivanja sudaca, Ustavni sud BiH koji nije popunjen, pa ne može održavati redovite sjednice, pravosuđe koje prema ocjenama europskih institucija nije neovisno. To je stanje u kojem se pravosuđe u BiH nalazi krajem 2023. godine, piše Radio Slobodna Europa (RSE).
Na kraju ove godine još jedna “mrlja” na rad bh. pravosudnih institucija dogodila se nakon što je uhićen predsjednik Suda BiH Ranko Debevec. Optužen je da je zloupotrijebio položaj i dozvolio prisluškivanje sudaca i tužitelja koji su radili na predmetima organiziranog kriminala.
Sve ovo se događa tri mjeseca prije isteka roka u kojem BiH treba ispuniti 14 zadanih prioriteta EU da bi otvorila pristupne pregovore, a izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) BiH, koje bira sudce i tužitelje, jedno je od njih.
Preporuke Europske komisije iz studenog o napretku BiH na europskom putu, navode da pravosuđe nije napredovalo po pitanju neovisnosti i nepristranosti, te da se situacija pogoršava.
Pravosuđe kao ‘gorući problem’
Za Transparency international BiH jedini izlaz je lustracija u ovom području. “Gdje bi svi nositelji pravosudnih dužnosti bili preispitani, prošli bi kroz detaljne provjere”, rekao je za Radio Slobodna Europa (RSE) Damjan Ožegović iz ove organizacije.
On ocjenjuje da je pravosuđe gorući problem BiH, te da zahtjeve Europske komisije nije moguće ispuniti ni u nekom dužem periodu, te da je zato lustracija u pravosuđu “jedino rješenje”.
Ističe da su prošle četiri godine od izvješća u kojem je u svom specijalnom izvješću, objavljenom početkom prosinca 2019. godine u Bruxellesu, europski izvjestitelj Reinhard Priebe ocijenio kako je nedostatak posvećenosti vladavini prava fundamentalni problem BiH.
Priebe je ocijenio i da je nedostatak povjerenja u pravosuđe posebno izražen u pitanju VSTV-a, na koji građani i članovi pravosudne zajednice često gledaju kao na centar moći bez odgovornosti, u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i utjecaja.
“Pitanje je koliko još moramo čekati da bi se provjerili imovinske kartice, ili pojača integritet, neovisnost, transparentnost”, kazao je Ožegović. Pojašnjava da bi proces lustracije počeo od provjeravanja imovinskih kartica.
“Zatim njihove kompetencije, i ono što je najvažnije, treći stub provjera bi bila provjera njihovih pozadinskih veza, budući da su ozbiljne indicije, ozbiljne sumnje, da su mnogi nositelji pravosudnih dužnosti povezani s nekim drugim strukturama koje vuku konce, bile to političke, kriminogene, ili neke treće strukture”, upozorava Ožegović.
Nositelji pravosudnih dužnosti na ‘crnoj listi’ SAD
Kakvo je stanje u bh. pravosuđu možda oslikava i to što je tužiteljica državnog Tužiteljstva, Dijana Kajmaković, završila 26. rujna prošle godine na “crnoj listi” američkog Ministarstva financija. Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) ovog ministarstva je stavila Kajmaković na listu sankcioniranih osoba, zato što “kontinuirano podriva demokraciju i vladavinu zakona u BiH”, kako je tada priopćeno.
Stavljanje na listu znači zabrana putovanja u SAD, blokadu njihove imovine u SAD, i zabranu američkim tvrtkama i institucijama suradnja s njima bez posebne dozvole.
Za Kajmaković su naveli da je primjer korumpiranog državnog tužitelja, povezanog s kriminalnim organizacijama.Bivša glavna državna tužiteljica, Gordana Tadić, je pod sankcijama OFAC od travnja 2022. godine.
U obrazloženju sankcija navedeno je da je “koristila svoj položaj za promociju osobnih i obiteljskih interesa i zaštitu svojih političkih patrona od kaznenog gonjenja”.
Ona je s ove dužnosti smijenjena u rujnu 2021. zbog disciplinskih prekršaja.
Njeni prethodnici na mjestu glavnog državnog tužitelja, Marinko Jurčević, Milorad Barašin i Goran Salihović, završili su svoje mandate ostavkama ili suspenzijama zbog istraga ili suđenja.
Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTS BiH je pod sankcijama od siječnja 2022., dvije godine nakon odlaska s dužnosti, zato što je “sudjelovao u koruptivnim radnjama koje su uključivale korištenje političkog utjecaja i službenog položaja za ostvarivanje osobne koristi”.
On je podnio ostavku 2020. godine, nakon što se našao u središtu afere sa snimkom na kojoj navodno razgovara s bivšom članicom VSTS o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju.
Blokade rada Ustavnog suda BiH
Ustavni sud BiH trenutno ne može održavati sjednice redovito, niti raditi u punom sastavu, zbog političkih blokada u oba entiteta. Ne razmatra desetke apelacija koje su uputili građani, jer nedostaje troje sudaca, pa ne može održavati redovne sjednice.
Kako je ranije priopćeno iz ove institucije, predmete rješavaju isključivo na plenarnim sjednicama, i to one za koje ocijene da su hitni.
Sud je inače sastavljen od devet osoba – troje sudaca stranaca (iz zemalja koje se ne graniče sa BiH), te šest domaćih sudaca, od kojih četiri bira Zastupnički dom Federacije BiH, a dva Narodna skupština Republike Srpske (NSRS).
Dok nedostatak političkog dogovora blokira izbor novog sudca u parlamentu FBiH, NSRS nije ni razmatrala imenovanje sudaca koji nedostaju, a to zakonodavno tijelo je u lipnju donijelo zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području tog bh. entiteta.
Zakon je poništio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a zbog potpisivanja ukaza o proglašenju zakona, protiv entitetskog predsjednika Milorada Dodika započet je proces pred Sudom BiH.
Dodik i ostali politički predstavnici u RS žele usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH, koji bi propisao da u ovo pravosudno tijelo više neće biti birani strani sudci.
‘Nema napretka u neovisnosti pravosuđa’
EK je u izvješću o napretku Bosne i Hercegovine navela da “izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite”.
“U primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, profesionalnom napredovanju i sukobu interesa sudaca i tužitelja i dalje postoji nedosljednost i preširoka diskrecija”, ističe se u izvješću.
Dodaju da postoje znakovi pogoršanja stanja, da su potrebne “hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe”, jer “loše funkcioniranje pravosudnog sustava i dalje podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala”.
Za EK je sporno i što je Narodna skupština Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta, pozvala sudce Ustavnog suda BiH na podnošenje ostavke i legalizirala neprimjenjivanje odluka ove institucije, “dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušavajući ustavnopravni poredak zemlje”.
Podsjećaju da tek treba biti podnesen na usvajanje nacrt zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji će biti u skladu s europskim standardima.
“Iako je podignut jedan broj optužnica u predmetima korupcije na visokoj razini, ukupni rezultati u sprejčavanju i suzbijanju korupcije (uključujući i na visokoj razini) su i dalje minorni zbog operativne neučinkovitosti i političkog uplitanja”, navode iz EU.
Europska unija je u prethodnim godinama konstantno ulagala u bh. pravosuđe.
Kako je u rujnu rečeno za RSE iz Izaslanstva EU u BiH, obnova i modernizacija više od 30 sudova i tužiteljstava diljem zemlje u prethodnih pet godina je pomognuta sa 28 milijuna eura.
U istom periodu, kroz projekt “EU4Justice” izdvojeno je 4,5 milijuna eura za podršku profesionalizmu u pravosuđu i borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, odnosno 3,3 milijuna za usklađivanje bh. pravosudnog sustava sa pravnom stečevinom EU, piše RSE.
/Desk/