Težnja Švedske za pridruživanje NATO-u ide ka odlaganju jer turski parlament ove nedjelje počinje novu sjednicu bez glasanja o proširenju NATO-a na dnevnom redu. Kako izvješćuje Glas Amerike (Voice of America/VOA) iz Istanbula, odlaganje glasanja o članstvu Švedske u NATO-u dovodi Tursku u sukob s Washingtonom.
Saveznici u NATO-u se se nadalli brzom odobrenju ulaska Švedske u Savez nakon što turski parlament prihvati novog člana na sjednici koja počinje u nedjelju. Međutim, to nije na dnevnom redu vlade u Ankari. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan kaže da je ratifikacija ulaska Švedske u NATO izravno uvjetovana pristankom američkog Kongresa da se Turskoj prodaju borbeni avioni F-16.
“Ključno pitanje je zahtjev Turske da joj se prodaju novi avioni F-16 kao i oprema za moderniziranje starijih tipova istog aviona i jasno je da je to uvjet Turske kako bi prihvatili zahtjev Švedske”, kaže za VOA Serhat Guvenc sa Sveučilišta Kadir Has.
Međutim, neki u američkom Kongresu se protive prodaji jer su zabrinuti stalnim prijetnjama Turske susjednoj Grčkoj. Erdogan, koji je nakon odlaganja pristao na članstvo Švedske u NATO-u, sada kaže da on ne može garantirati ratifikaciju turskom parlamentu.
Ozgur Unluhisarcikli direktor German Marshall Fonud, ureda u Ankari, (GMF-nestranački američki trust mozgova za javne politike koji promovira suradnju i razumijevanje između Sjeverne Amerike i EU sa sjedištem u Washingtonu, osnovan 1972. godine, poklonom vlade Zapadne Njemačke povodom 25. godišnjice Marshallovog plana.) za VOA kaže:
“Pitanje je tko će ovdje povući prvi potez jer se Amerika boji da može odobriti prodaju aviona, a da Turska ipak ne ratificira pristup Švedske, a Turska se boji da će izgubiti i zadnju dobru kartu na koju računa, a da Amerika ne odgovori pozitivno”.
Promatrači kažu da prijetnja ruskom agresijom koja i dalje traje znači da Washington istinski želi da Švedska čim prije uđe u Savez i dodaju da odlaganja od strane Turske može istinski razljutiti Washington. Ipak, opcije koje stoje pred američkim predsjednikom Joeom Bidenom su ograničene s obzirom na dobre i bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Sinan Ciddi iz Foundation for defense od democracies (Zaklada za obranu i demokraciju) za VOA je kazao: “Amerikanci se također boje da, ukoliko istinski prisile Tursku da bude poslušan izgrač zapadnog tima, to može dovvesti turskog predsjednika Erdogana da se puno bliskije okrene prema Rusiji i Putinu, kao i da ide na ruku interesima Irana u regiji”.
Problemi oko ulaska Švedske u NATO, zapravo, proističu iz dubljeg, fundamentalnog problema između Erdogana i Bidena jer je američki predsjednik u posljednje vrijeme svoje susrete i razgovore s turskim liderom sveo na kratke razmjene mišljenja na marginama međunarodnih summita. Takva komunikacija, kažu stručnjaci, jako je otežala rješavanja postojećih, bilateralnih problema.
“Erdogan je skoro ponovno pobijedio i na vlasti je sljedećih pet godina. On je predsjednik zemlje koja je iznimno važna za NATO savez, za politiku prema Srednjem Istoku, Kavkazu, području Crnog mora. Pitam se koliko dugo misli Amerika odlakati rješavanje ozbiljnog problema i ozbiljne razgovore s turskim liderom”, kaže Mustafa Aydin iz International relation council of Turkey (Vijeće za međunarodne odnose Turske).
No, ima i drugih promatrača koji kažu da se ne treba nadati ozbiljnom američko-turskom summitu sve dok Ankara onemogućava pristup Švedske u NATO savezu, zaključuje VOA.
Množe se turski uvjeti
Ovo je još jedan od uvjeta Turske za ulazak Švedske u NATO. Uvjetima iz Turske, čini se nema kraja i sve su zahtjevniji. Podsjetimo, jedan od prvih razloga bilo je spaljivanje Kurana u Švedskoj, potom je išao zahtjev za izručenjem pristaše Kurda, a sada prodajom borbenih aviona,
Švedska će ispuniti zahtjev Turske zbog ulaska u NATO: Izručiti će Kurda
Švedska je pristala na izručenje pristaše Kurda kojeg je Ankara postavila kao uvjet za ‘zeleno svjetlo’ za ulazak te zemlje u NATO.
Danski aktivist spalio Kur’an u Švedskoj – Erdogan odbio dati podršku za NATO
Kao blokadu turskoj ratifikaciji, Erdogan je ispočetka navodio spaljivanje Kurana u Stockholmu od strane ekstremno desnog političara.Prije se u ovom “aranžmanu” turskih blokada nalazila i Finska, da bi ipak dobila ratifikaciju od Turske. Sada je švedsko članstvo u NATO-u postalo instrumentom prijetvorne političke trgovine turskog predsjednika sa SAD-om.
Erdogan blokira Švedsku, a Švedska širom otvorila vrata muslimanima
Dok Erdogan nastoji ucijeniti SAD, politički blansirati s Rusijom i Kinom koristeći svoje geopolitički položaj, brojni žitelji Turske bježe iz zemlje, pa tako i u Švedsku koja je do sada primila brojne žitelje muslimanskih zemaja – procjenjuje se da u Švedskoj ima 800.000 muslimana, ili oko osam posto od 10 230 000 stanovnika Švedske.
Za podsjetiti je i da su upravo migranti iz Turske jedni od najbrojnijih koje Granična policija BiH otkriva pri nelegalnom prijelazu granice, a koji se žele domoći neke od zemalja EU. Prema izvješćima GP BiH, državljani turske su također česti organizatori krijumčarenja nelegalnih migranata.
/Republika/