Samoubojstvo Bugojanca Merzuka Aletića, zaštićenog svjedoka tužiteljstva, koji je ovaj stravičan čin izvršio pred istražiteljima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u mjestu Rostovo prije nekoliko dana (28. studenoga 2023.), i to upravo kada je trebao pokazati neke od lokacija gdje je pokopano 15 ubijenih Hrvata iz Bugojna, pod istragom je županijskog tužiteljstva Srednjobosanske županije.
Aletić je bio jedan od zaštićenih svjedoka Tužiteljstva BiH u predmetu protiv Dževada Mlaće, nekadašnjeg predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna i Selme Cikotića, tadašnjeg zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije BiH, te bivšeg državnog ministra obrane i sigurnosti. Samoubojstvo se dogodilo pred istražiteljima, a nesretni Aletić ipak nije otkrio lokaciju gdje se nalaze posmrtni ostatci ubijenih Bugojanaca hrvatske nacionalnosti.
U Bugojnu je tijekom rata ubijeno 311 Hrvata, a 21 je nasilno odvedenih iz bugojanskih logora, a traga se za tijelima još njih 15.
Dok neslužbene informacije govore kako je Aletiću otkriven identitet svjedoka-pokajnika, da je bio pod velikim pritiskom, dobivao prijetnje itd. te da se, u konačnici, i odlučio na ovaj očajnički čin pred očima istražitelja, iznenađuje i zabrinjava šutnja mnogih medija koji ovom slučaju nisu pridali posebnu pozornost.
Istodobno, još uvijek mnoge obitelji na prostoru cijele BiH traže posmrtne ostatke svojih ubijenih o čijim posljednjim stratištima se i danas šuti, a mnogi svjedoci ne žele ili ne smiju otkriti njihove lokacije.
Što je prethodilo samoubojstvu, tko je otkrio njegov identitet te tko mu je upućivao prijetnje, trebala bi otkriti istraga, no vrlo je vjerojatno da su u to upletene i pojedinci iz tužiteljstva, pa čak i iz istražnih organa.
Prema Zakonu o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka BiH, podaci o zaštićenom svjedoku do kojih dođe osoba na službenoj dužnosti u tijekom obavljanja dužnosti vezanih za mjere zaštite svjedoka, predstavljaju službenu tajnu, a neovlašteno otkrivanje takvih podataka predstavlja kazneno djelo za koje se može dosuditi kazna i do pet godina zatvora i više.
Prema članu 3. Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka BiH stoji kako je “svjedok pod prijetnjom onaj svjedok čija je osobna sigurnost ili sigurnost njegove obitelji dovedena u opasnost zbog njegovog učešća u postupku, kao rezultat prijetnji, zastrašivanja ili sličnih radnji koje su vezane uz njegovo svjedočenje, ili svjedok koji smatra da postoji razumna osnova za bojazan da bi takva opasnost vjerojatno proistekla kao posljedica njegovog svjedočenja”.
“Pred Sudom BIH do sada je u predmetima ratnih zločina svjedočilo na tisuće zaštićenih svjedoka”, svojedobno je za Radio Slobodna Europa potvrdila predsjednica Kaznenog odjela Suda BiH, sutkinja Minka Kreho.
/Republika/