Uslijed kišnih padalina u naselju Međine kod Mostara bujice, koje je izazvala voda koja se skupila na gradilištu solarne elektrane, mještanima su poplavile podrume i uništila zimnice, ljekovito bilje, ogrjev i putnu infrastrukturu, potvrđeno je za Klix.ba.
Predsjednik udruženja Međine Alen Maksumić rekao je da su štete procijenjene na oko 10 tisuća KM (oko pet tisuća eura) i da je investitor solarnih elektrana u rekordnom roku pristupio sanaciji, te oštećenim mještanima isplatio procijenjenu novčanu naknadu.
Za nastalu situaciju iz ove udruge krive gradske vlasti koje su investitorima izdale dozvole bez pripremljenog terena za oborinske vode. “Znamo da je to od solara, ali ne možemo kriviti investitore ni izvođače radova, jer su oni odmah pristupili rješavanju problema. U roku od dva sata su građevinske mašine bile na terenu i sanacija se već privodi kraju, a u roku od osam sati svim oštećenim mještanima je isplaćena novčana naknada za procijenjenu štetu i ljudi su zadovoljni time”, rekaoje Maksumić za Klix.ba.
Koncesiju za gradnju solarne elektrane na brdu iznad Međina između ostalih dobile su kompanja “Lena” i “Plavo sunce”, čiji je većinski vlasnik obitelj Zdravka Mamića, bivšeg direktora zagrebačkog nogometnog kluba Dinamo koji je u bijegu pred hrvatskim pravosuđem, našao utočište u Hercegovini. Zanimljivo je da na ovom lokalitetu solarnu elektranu za vlastite potrebe planira graditi i Grad Mostar.
Maksumić ističe da su zadnji put velike bujične poplave zabilježene 1963. godine, kad je bilo ogoljeno brdo na kojem se grade solari, ali da investitori nisu mogli znati za problem, jer ih nitko nije upozorio na to kad su zemlju uzeli pod koncesiju, a kako nije bilo velikih kiša, problem nije detektiran.
“Znalo se za potok u selu, ali ovo je bilo iznenađenje, jer je voda prošla svojim tokom kojim je prošla 1963. godine, te mještanima koji su sagradili građevine u koritu potoka nanio vodu i blato, ali su investitori jako brzo reagirali”, pojasnio je Maksumić za Klix.ba. Tvrdi da su na mjestu gdje se pojavio problem već bili hidrolozi i geolozi, te se krenulo sa izgradnjom bunara i propusnih brana kako se ovakva situacija ne bi više dogodila.
Naselje Međine broji oko 200 stanovnika, a udruženje je, kako tvrde, u ime njih 90 posto, koji su stavili svoj potpis na peticiju, sklopilo sporazum o suradnji sa investitorom, koji se obavezao da će kontinuirano ulagati u njihovo mjesto i tada se krenuo graditi bazena za pitku vodu, koje to naselje udaljeno sedam kilometara od grada nema, kao svjedok zanemarenosti gradskih struktura.
/Desk/