Eskalacija sukoba na Bliskom istoku podijelila je mnoga društva. Iznimka naravno nije ni Bosna i Hercegovina koja je ionako već polarizirana do krajnjih granica. Ovdje se rasprava koristi za unutarnjopolitičke sukobe, piše Deutsche Welle.
Svatko tko si napetu svjetsku situaciju objašnjava kao novi sukob Istoka i Zapada vjerojatno trenutno u čudu promatra događaje u Bosni i Hercegovini. Tako su i večernji šetači Banja Lukom toplog 8. listopada ostali u čudu kada su ugledali “Palaču Republike Srpske” osvijetljenu u bojama Izraela, s velikom Davidovom zvijezdom u sredini.
Predsjednik Srpske Milorad Dodik, tek što se vratio iz Ankare, dan nakon terorističkog napada Hamasa demonstrativno se solidarizirao s Izraelom. “Srpski narod” i “izraelski narod” usko su povezani zajedničkom poviješću stradanja”, što je aluzija na Drugi svjetski rat, kada su Srbi i Židovi bili podvrgnuti genocidu od strane ustaškog režima.
I vanjskopolitički protiv Sarajeva
S druge strane, u Sarajevu, gdje su nakon rata u devedesetima, najmoćnije pristalice Izraela, SAD, doživljavani kao osloboditelji, prevladala je solidarnost s opkoljenom Gazom. “Znamo što znači kada nema vode, kada se nema što jesti, kada se ubijaju djeca”, rekla je gradonačelnica Benjamina Karić na palestinskom skupu, povukavši paralelu sa srpskom opsadom vlastitog grada od 1992. do 1995. godine.
Ono što su banjalučki šetači vidjeli na svojoj Palači Republike bila je projekcija – i doslovno i figurativno. Od terorističkog napada Hamasa i izraelske reakcije, izjave političara pune empatije prema Izraelcima ili Palestincima i nacionalni interesi vlastite etničke skupine miješaju se do neprepoznatljivosti. Kontroverze oko Bliskog istoka daju Dodiku, koji je inače čvrsto na strani pristaše Hamasa Vladimira Putina u Moskvi, priliku da omražene strukture vlasti u glavnom gradu Sarajevu optuži za antisemitizam. One povrh toga omogućavaju jačanje savezništva s Hrvatima iz HDZ-a, koji su također kritični prema Sarajevu.
Za mnoge Bošnjake, pak, koje se, i bez vjerskih veza, doživljava dijelom “muslimanske kulturne sfere”, reakcije na vijesti iz Izraela otkrivaju sve prisutniju otuđenost od globalnog Zapada.
Pokušaj smirivanja strasti
Oni koji su najviše pogođeni pokušavaju smiriti situaciju. Jakob Finci, čelnik male židovske zajednice u Sarajevu, izbjegava polarizirajuće izjave ali istodobno upozorava na rastući antisemitizam i kritizira “izostanak reakcije vlasti”. Na sastanku s gradonačelnikom i predsjedavajućim predsjedništva Željkom Komšićem predstavnici Židova obvezali su se na “zajedničku borbu protiv antisemitizma i islamofobije”.
Međutim, iz predostrožnosti, Židovi su zbog sigurnosnih razloga otkazali koncert planiran za sljedeću srijedu u spomen na “Kristalnu noć”, i pogrom u Njemačkoj 1938. godine. Na posljednjem popisu stanovništva 2013. godine samo se 281 osoba u cijeloj zemlji izjasnila Židovima. Broj Židova u širem smislu procjenjuje se na 1.000 do 1.100.
Islamska zajednica priopćila je da “nepravda koju Palestinci trpe desetljećima” ne može “opravdati terorizam, kao što ni napadi na izraelske civile ne mogu opravdati progon palestinskih civila”. Vijeće bošnjačkih intelektualaca pozvalo se na “pet stoljeća zajedničke sudbine Muslimana i Židova u Bosni” i obećalo da će “čuvati čast Židova”. “Terorističke akcije muslimanskih vojnih i paravojnih formacija” nemaju, kako je priopćeno, “nikakve veze s islamom”.
Lokalni interesi
Izjave lokalnih dužnosnika često se temelje na nastojanju da se održi jednaka distanciranost s obje strane. Gradonačelnik etnički podijeljenog grada Mostara Mario Kordić, umjereni Hrvat, pozvao je na “solidarnost sa svim žrtvama rata” i uvjeravao da skupovi u korist jedne strane u ratu na Bliskom istoku “neće biti poticani niti podržavani”.
S druge strane, jednostranija stajališta, mogu se objasniti manje zabrinutošću za mir ili odnosom prema Bliskom istoku, koliko odgovarajućim interesima u unutarbosanskoj borbi za vlast. Dragan Čović, čelnik HDZ-a i antagonist bošnjačke većine u svom dijelu države, “Federaciji”, i njegova stranačka kolegica, nova bosanskohercegovačka šefica vlade Borjana Krišto, pokazali su izrazito proizraelsku orijentaciju.
Trenutni šef države, etnički Hrvat Komšić je pak čak iskazao razumijevanje za Hamas, a njihova ubojstava i otmice s početka listopada protumačio kao “čin očajnika koji izlaz vidi u teroriziranju civila”. Na negodovanje izraelske veleposlanice Galit Peleg, Komšić je neobično grubo odgovorio i poručio da ga samo “zlonamjerni ili izmanipulirani idiot” može tako krivo protumačiti. Iako je predstavnik Hrvata u tročlanom državnom Predsjedništvu, Komšića pretežito podržava bošnjačko biračko tijelo.
Podrška Hamasu iz redova SDA
Iz redova najjače, ali odnedavno oporbene bošnjačke nacionalne stranke SDA, također dolaze povremene huškačke izjave. Član Predsjedništva Haris Zahiragić, koji se već prije posljednje eskalacije istaknuo radikalnim, izrazito antizapadnim izjavama, izjavio je da “otpor u okupiranoj zemlji pod aparthejdom”, odnosno Palestini, “ne može biti terorizam”. Šerif Patković, istaknuti lokalni stranački političar s prošlošću vođe “muslimanske brigade” u bosanskom ratu, čak se ponudio Hamasu kao borac: “U određenom trenutku” bi se “stavio na raspolaganje”, piše DW.
/Desk/