Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata, utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji, te ga uputila u parlamentarnu proceduru.
U obrazloženju je navedeno da je prvenstveni razlog za donošenje izmjena i dopunama ovog zakona mijenjanje uvjeta na strani prihoda koje podnositelj zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu egzistencijalnu naknadu mora ispunjavati, u smislu da se taj uvjet mijenja iz dosadašnjeg maksimuma dozvoljenog prihoda do 50 posto najniže mirovine u FBiH isplaćene u prosincu 2018. godine, te glasi „50 posto najniže mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine“.
Kako se ističe, ovo rješenje je predloženo radi stalnog porasta indeksa potrošačkih cijena i usklađivanja mirovina u FBiH.
Također, predloženo je brisanje dosadašnjeg, decidno Zakonom definiranog ukupnog iznosa proračunskih sredstava na razini proračunske za isplatu novčanih egzistencijalnih naknada (50.000.000 KM).
Nacrtom zakona predviđeno je da će se utvrđeni iznos mjesečne novčane egzistencijalne naknade od 5 KM po mjesecu provedenom u Oružanim snagama usklađivati u visini zbira 50 posto postotka porasta potrošačkih cijena i 50 posto postotka porasta realnog bruto društvenog proizvoda u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku i najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini (tzv. Švicarski model).
Propisuje se, također, da će se usklađivanje iznosa mjesečne novčane egzistencijalne naknade vršiti od 1.1.2024. godine, o čemu odluku donosi Vlada FBiH, a u slučaju negativnog kretanja potrošačkih cijena i realnog bruto društvenog proizvoda, posljednji usklađeni iznos novčane egzistencijalne naknade neće se smanjivati.
Precizirane su i dopune s ciljem poštivanja pravnog stajališta iz presuda županijskiih sudova u upravnim sporovima pokrenutim u predmetima priznavanja prava na novčanu egzistencijalnu naknadu, u kojima su stranke odbijene sa zahtjevom za priznavanje tog prava, s obzirom da ukupni prihodi u koje je uračunat i dodatak za tuđu njegu i pomoć, ostvaren u skladu s odredbama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom, prelazi prihodovni cenzus. Kako je priopćila Vlada Federacije BiH nakon sjednice u Mostaru, radi se o sporovima u kojima su sudovi zauzeli stav da se navedeni prihod ne može uzimati kao osobni prihod podnositelja zahtjeva, već kao prihod namijenjen drugoj osobi koje daje pomoć i njegu osobe kojoj je ona nužna, te u tom smislu ukazuju na neusklađenost dva zakonska propisa.
/Desk/