“Tužiteljstvo BiH po službenoj dužnosti mora pokrenuti kazneni postupak protiv inicijatora ove odluke, jer zastupnici koji su glasali za ovu odluku imaju imunitet. Ukoliko Glavni tužitelj BiH, Milanko Kajganić, nije spreman raditi svoj posao, onda ga treba smijeniti i tražiti njegovu odgovornost“, kaže politička analitičarka Ivana Marić.
Nakon što je prouzročio problem i udar na ustavni poredak, kao i potkopavanje Daytonskog mirovnog sporazuma, prvo iniciranjem odluke vladajuće većine koju predvodi njegova stranka u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) o povlačenju ustavnog sudca iz tog entiteta Zlatka Kneževića iz Ustavnog suda BiH kako bi imao argument za osporavanje presuda te, potom, izglasavanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Suda na području RS-a, Tužiteljstvo BiH i dalje ostaje bez promptnih i konkretnih poteza, piše Dnevni list.
Istodobno, konkretne poteze nemaju ni bh političari koji ponovno pribjegavaju populizmu, stalno pozivajući da probleme rješava visoki predstavih Christian Schmidt, protiv koga su sve do nedavno pozivali u prosvjede ispred OHR-a, i tako dodatno produbljuju krizu iako u rukama imaju modalitete za djelovanje.
Bećirović prihvaća Komšićevu retoriku
Možda najveće iznenađenje, a vjerojatno i razočaranje za socijaldemokrate iz zapadnih zemalja koji su ga podržavali, je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP) koji sve više prihvaća zapaljivu i populističku retoriku Željka Komšića (DF).
Naime, Ustavni sud BiH u svojoj nadležnosti ima i odlučivanje o (ne)ustavnosti pojedinih zakonskih odredbi u zakonodavstvu na entitetskoj, ali i državnoj razini, odnosno, jesu li iste sukladne Ustavu BiH.
“Prema Ustavu, spor može pokrenuti samo određen krug mjerodavnih pokretača: član Predsjedništva BiH, predsjedatelj Vijeća ministara, predsjedatelj ili dopredsjedatelj bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova/izaslanika bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta”, navodi se u Ustavu BiH u dijelu oko ocjene ustavnosti zakona.
Međutim, nijedan član Predsjedništva BiH do sada nije uputio zahtjev o ocjeni ustavnosti navedenog, izglasanog zakona od strane RS-a, pa tako ni Denis Bećirović, kao ni Željko Komšić, ali ni predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) itd.
Također je i nevjerojatna činjenica da je upravo Bećirović, u jednoj od svojih posljednjih izjava ustrašeno, panično kazao kako “međunarodnoj zajednici daje sedam dana da zaustave Dodika”, iako on sam ima modalitete za djelovanje i pokretanje ocjene ustavnosti odluke NSRS-a pred Ustavnim sudom BiH.
S druge strane, i iz Tužiteljstva “čujemo” samo šutnju. “Tužiteljstvo BiH i agencije za provedbu zakona prate situaciju, te će poduzimati mjere prema osobama koje počinje neko od kaznenih djela iz Kaznenog zakona BiH“, rečeno je iz Tužiteljstva BiH na upit N1 BiH.
Tužiteljstvo je i na sve prijave o negiranju genocida kazalo – ne
Za podsjetiti je i da je Ured disciplinskog tužitelja Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH sredinom travnja formirao predmet u svezi medijskog istupa glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Milanka Kajganića u emisiji RTRS ‘Pečat’ od 13. travnja. On je tada, između ostaloga, rekao kako Tužiteljstvo BiH nije dobilo rješenje iz Ustavnog suda BiH o eventualnom neizvršenju odluka u svezi sa Zakonom o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u RS, te da je “to prvi uvjet da bi Tužiteljstvo eventualno nekog procesuiralo”.
Komentiravši zakon o državnoj imovini, on je rekao kako je Ustavni sud donio privremenu mjeru i suspendirao primjenu spomenutog zakona, ali da “tom mjerom Ustavni sud BiH nije zabranio bilo kome bilo koje aktivnosti”.
Ovo je vrlo diskutabilna konstatacija glavnog državnog tužitelja, što u prenesenom znači: imovina je državna, a ne entitetska, ali ipak s njom entiteti mogu raditi što žele.
Što se tiče upornog negiranja genocida od pojedinih bh dužnosnika, a u svezi nametnutih izmjena KZ BiH od strane bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka prema kojem je negiranje genocida i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine kazneno djelo, ni od toga nema ništa. Naime, iako je javnost bila svjedokom vrlo čestih negiranja genocida od strane pojedinih najviših dužnosnika, Tužiteljstvo BiH na sve prijave odlučilo je s – “ne”.
Naime, glavni državni tužitelj Kajganić je tada rekao kako je “toga sve manje” i da je “u tom slučaju bio znatan broj prijava na račun ključnih ljudi RS, ali da su na tom planu, u skladu sa nadležnostima, donijete sve negativne odluke, uz odgovarajuća zakonska objašnjenja”.
Dodik: “Ja ću biti taj koji će predložiti…”
Predsjednik RS-a Milorad Dodik je u svom obraćanju u NSRS-u najavio i sljedeće korake, napominjući da će “on biti taj koji će predložiti i suspenziju Suda i Tužiteljstva BiH, kao i zabranu djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA)”.
”Ja ću biti taj koji će predložiti ponovo skupštini donošenje tih zakona, da se zabrani djelovanje SIPA-e ako poduzme bilo kakve mjere, da se zabrani djelovanje Tužiteljstva na prostoru RS da se ne primjenjuju odluke Suda BiH dok se ne pribavi njihov ustavna osnova”, rekao je Dodik.
No, ono što je najzanimljivije, da je Dodik u nekoliko navrata već kazao kako se ne može tužiti kolektivni organ, konkretno NSRS, iako je upravo on, Dodik, inicijator ovih odluka koje su usvojene, tako se “otvoreno skrivajući” iza kolektivnog organa.
Ipak, BiH, iako često čujemo suprotno, ima sustav i zakone, međutim pitanje je primjene, ali i blagovremene reakcije institucija kojima je to posao i koje, na koncu, zbog toga i postoje.
Naime, prema Kaznenom zakonu BiH, a u dijelu o neizvršenju odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Europskog suda za ljudska prava, u članu 239 izričito stoji: “Službena osoba u institucijama BiH, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta BiH, koje odbije izvršiti konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Europskog suda za ljudska prava, ili sprječava izvršenje takve odluke, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.
Pri tom podsjetimo na Kazneni zakon BiH koji, u kaznenim djelima protiv integriteta BiH propisuje, u članku 156, propisuje: Tko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša promijeniti ustavni poredak BiH ili svrgnuti njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina”, kao i u članku 157 u kojem stoji: “Tko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša odcijepi dio teritorije BiH ili da dio njene teritorije pripoji drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina”.
Marić: Od domaćih institucija tražiti da rade svoj posao
“Ako kod svake krize budemo moljakali ili ucjenjivali međunarodnu zajednicu da riješi naše probleme, nećemo daleko stići. Moramo naučiti rješavati problem i to tražiti od domaćih institucija. Ukoliko vodeći ljudi u institucijama nisu spremni i sposobni raditi svoj posao, trebamo ih smjenjivati dok ne nađemo one koji će biti dovoljno hrabri i profesionalni da to riješe”, komentira politička analitičarka Ivana Marić.
Ona pri tom kaže kako je NSRS usvojila neustavnu odluku te da je time prekršeno nekoliko članaka Kaznenog zakona BiH.
“Tužiteljstvo BiH po službenoj dužnosti mora pokrenuti kazneni postupak protiv inicijatora ove odluke, jer zastupnici koji su glasali za ovu odluku imaju imunitet. Ukoliko Glavni tužitelj BiH, Milanko Kajganić, nije spreman raditi svoj posao, onda ga treba smijeniti i tražiti njegovu odgovornost. Dosta je više samovlasti domaćih institucija koje niti što rade, niti itko to od njih traži i očekuje. Hajdemo, onda, ukinuti sve domaće institucije, da bar uštedimo ogroman novac koji trošimo na njih, kad nam probleme ionako rješavaju stranci. Da službeno proglasimo protektorat i mirna Bosna”, s dozom sarkazma zaključuje analitičarka Marić, prenosi Dnevni list.
/Desk/