Ruski rat protiv Ukrajine će se vjerojatno otegnuti. Stručnjaci računaju s dugotrajnim borbama i savjetuju njemačkoj vladi da građane Njemačke pripremi na to, piše Deutsche Welle.
Tko se nada skorom kraju rata u Ukrajini i svladavanju njegovih posljedica bit će razočaran prognozom vodećih stručnjaka. „Mi ne govorimo o mjesecima, nego prije o godinama, moguće čak o desetljećima”, rekla je Nicole Deitelhoff iz Leibniz-Instituta Hesenske zaklade za mirovna istraživanja i istraživanja sukoba (HSFK). Ona je zajedno s tri druga instituta predstavila u Berlinu Mirovnu ekspertizu 2023.
I dalje podržavati Ukrajinu „svim snagama”
Njezin glavni savjet njemačkoj vladi: Ukrajinu treba i dalje u suradnji s transatlantskim i europskim partnerima podržavati „svim snagama” vojno, gospodarski i politički. Kako je rekla, tu nužnost stanovništvu treba „već sada otvoreno objasniti i tražiti podršku za taj kurs”.
Profesorica za međunarodne odnose na Goetheovom Sveučilištu u Frankfurtu je istodobno preporučila hitno pripremanje posredničkih i pregovaračkih inicijativa, „čak i ako mir još dugo nije na vidiku”.
Nužna je „dugoročna dvostruka strategija, koja se oslanja na odgovornost i vjerodostojnost”, smatra Nicole Deitelhoff. Pri tome konkretno misli na jednu međunarodnu kontaktnu skupinu čija bi zadaća bila „skiciranje mogućih načina djelovanja i diskusija o mogućim rješenjima”.
Razgovarati i s Vladimirom Putinom
Ona njemačkoj vladi nadalje savjetuje „traženje razgovora s obje sukobljene strane – to znači i s Kremljem”. Stručnjakinja za mirovna istraživanja smatra da to ne bi značilo podilaženje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. U načelu se cijelo vrijeme radi o tome „hoće li se negdje otvoriti mala vrata”, pojasnila je.
Nicole Deitelhoff je istodobno upozorila da u ovom trenutku ne bi trebalo okončati vojnu podršku Ukrajini u korist mirovnih pregovora. Takvi zahtjevi se, naime, uvijek iznova iznose u otvorenim pismima i na demonstracijama. Ali to, prema sadašnjem stanju stvari, ne bi donijelo trajni mir, naglasila je profesorica Deitelhoff.
Strah od ruske ekspanzije
I objašnjava da bi poraz Ukrajine, koji bi vjerojatno bio posljedica toga, povukao bi za sobom raspad te zemlje. „Zajedno s okupacijskom praksom mučenja, otmica, seksualnog nasilja i ciljanih ubojstava, kao što smo to već sada mogli vidjeti na područjima koja je okupirala Rusija.”
Osim toga postoji bojazan da ruska težnja za ekspanzijom time ne bi bila smanjena nego bi, nakon faze oporavka, bila još i povećana. „To bi pogoršalo sigurnosnu situaciju u cijeloj Europi”, ocjenjuje profesorica Deitelhoff.
Najveći broj ratnih žrtava zabilježen u Etiopiji
No koliko god rat u Ukrajini dominirao svjetskom politikom i javnošću – autori Mirovne ekspertize 2023. upozoravaju da se ne smiju zaboraviti ni drugi ratni sukobi, poput onih u Jemenu i Sudanu.
Conrad Schetter s istraživačkog centra Bonn International Centre for Conflict Studies (BICC) posebno je skrenuo pozornost na građanski rat u Etiopiji u regiji Tigraj: „Najveći broj žrtava, više od 10.000, prošle godine nije odnio rat u Ukrajini nego nasilni sukob u Tigraju.”
No na pitanje, kako bi se Njemačka trebala odnositi prema izvozu oružja s obzirom na rat u Ukrajini i mnoge druge vojne sukobe, u Mirovnoj ekspertizi nema odgovora koji bi vrijedio općenito za sve situacije.
Ursula Schröder iz Hamburškog instituta za mirovna istraživanja i sigurnosnu politiku (IFSH) govorila je, s pogledom na zemlje poput Indije, o „dilemi”. Ona, doduše, podržava suradnju s tzv. globalnim jugom, ali istovremeno pita: „Gdje je crvena linija?” To je pitanje njemačke vanjske politike na koje je teško odgovoriti, zaključila je.
Zabrinutost zbog sve većeg naoružavanja
Stručnjaci također načelno upozoravaju na opasnost od sve većeg naoružavanja, posebno atomskim oružjem. Nicole Deitelhoff doduše ne želi već sada govoriti o novoj „spirali naoružavanja”, ali smatra da je opasnost sve veća. Njezin kolega Tobias Debiel iz Instituta za razvoj i mir (INEF) iz Duisburga sažima: „Radi se također i o tome da trenutačno postoji retorična spirala.”
Štokholmski mirovni institut (SIPRI) ne upozorava samo na opasnost od atomskih bojevih glava, nego i na to da se o nuklearnom ratu danas drugačije govori. Prije svega od strane Rusije, ali i Sjeverne Koreje.
Zato Tobias Debiel preporučuje zapadnim državama „vrlo pomirljiv jezik”. Na kraju rat neće biti odlučen samo oružjem, smatra ovaj stručnjak i dodaje: „Tu retorika ima jednu posve odlučujuću ulogu.”, prenosi DW.
/Desk/