Arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija pokrenuo je indijski biznismen i većinski vlasnik GIKIL-a (51%) Pramod Mittal pokazati će sve dokaze i činjenice što se događalo u toj tvornici od njenog ponovnog pokretanja. Već sada su procjene kako bi se moglo raditi o pola milijarde eura, a čak i više, kojima bi BiH trebala obeštetiti indijskoj investitora. Poražavajuće je što se kroz cijelu aferu nazire težak politički kontekst zbog činjenice da vlast u Tuzlanskom kantonu, kao manjinskom udjelniku u GIKIL-u – ima većinski SDA. Kolike će posljedice imati Tuzlanska županija, FBiH i BiH – nejasno je, kao što je i nejasno kako se mogla dogoditi afera GIKIL, jedna od najvećih afera u poslijeratnoj BiH, piše Dnevni list.
Dok predstoji razotkrivanje nevjerojatnih razmjera afere oko tvornice Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL), lokalna vlast sve glasnije traži angažiranje i pomoć države u problemu u kojem su upravo oni glavni akteri, ali i koji Bosnu i Hercegovinu ušvršćuje na poziciji nesigurnih zemalja za strane investitore.
Arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija pokrenuo je indijski biznismen i većinski vlasnik GIKIL-a (51%) Pramod Mittal pokazati će sve dokaze i činjenice što se događalo u toj tvornici od njenog ponovnog pokretanja.
Poražavajuće je što se kroz cijelu aferu nazire težak politički kontekst zbog činjenice da vlast u Tuzlanskom kantonu, kao manjinskom udjelniku u GIKIL-u – ima većinski SDA.
Nezamisliv primje u suvremenoj ekonomiji
Indijski milijarder koji ima i britansko državljanstvo Pramod Mittal 2019. godine putem svog odvjetničkog tima obratio se najvišim političkim dužnosnicima u BiH i FBiH, tražeći sastanak s predstavnicima BiH i mirno rješenje spora, a u suprotnom je najavio tužbu i arbitražu protiv BiH pred međunarodnim sudovima.
Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže kao da će iznos odštete najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.
Mittal je kao većinski vlasnik potpuno istjeran iz vlastitog poduzeća, dok je prošle godine GIKIL bio treći najveći izvoznik u BiH, a 2021. godine zabilježio netto dobit od 62.578.404 KM.
Nevjerojatna činjenica, nezamisliva u konceptu suvremene ekonomije je i da s dobiti raspolaže
sadašnja uprava tvrtke koja je imenovana samo od jednog osnivača, Koksno hemijskog kombinata (KHK) u stečaju, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%). KHK u GIKIL-u ima udjel od 49%.
Dok novi menadžment imenovan samo od jednog, manjinskog osnivača, KHK, tvrdi kako su zaštitili GIKL od izvlačenja novca, odvjetnici većinskog vlasnika Mittala ističu kako su nezakonito izbačeni, a to je još jedan sudski postupak koji se vodi na sudu u BiH.
Naime, podsjetimo da je GIKIL nastao kao zajednička tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.
Početak afere teške stotine milijuna
Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.
Poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara – GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom rukovodi Tuzlanska vlada (!).
To je i najava afere – KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao – uz suglasnost Vlade TK, KHK čiji je upravo ona većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a. Svi oni su ili članovi SDA ili su vrlo bliski vladi te stranke u toj županiji. Ovime je tuzlanskoj vladi, kao manjinskom vlasniku, omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran.
Plan
Nakon što se GSHL kao većinski vlasnik žali, općinski sud u Tuzli ovu skupštinu proglasio je nezakonitom i poništio odluku Vlade i KHK-a. Nakon ovoga Tuzlanska vlada i KHK tuži GSHL, no sud donosi odluku o nenadležnosti pozivajući se na ugovor KHK-a i GSHL-a prema kojem, u članku 64., se navodi kako će se svi sporovi rješavati prijateljski ili arbitražom.
Mittal 2015. godine pokreće arbitražu, no vlada TK nije plaćala arbitražne takse te je arbitražni postupak prekinut i tako proces vraćen na domaće sudove. Je li ovo bio dio smišljenog plana ili ne?
Izjava tadašnjeg premijera TK-a Jakub Suljkanovića ipak pokazuje da se upravo tome težilo te da je vlast, manjinski vlasnik, planski kršila ugovor s Mittalom te da u cijeli ekonomski projekt nisu ušli s dobrom namjerom, ali i da su bili svjesni da ovakav način preuzimanja nadzora na GIKIL-om i istjerivanje većinskog vlasnika nije i ono što će inozemni arbitražni sud proglasiti zakonitim.
On je kazao :“Naši će sudovi dokazivali ono za što bismo mi tamo davali novac. Naš sud će to sada dokazivati u našem postupku. Što bismo davali 500.000 KM i nismo sigurni da će ti arbitražni sudci, stranci biti na našoj strani jer će ih on kupiti“.
Tragikomedija – Investitor istjeran iz vlastitog poduzeća, poduzeće preuteo, a on uhićen
S obzirom na ostvarenu dobit od 62.578.404 KM iz 2021. godine postavja se pitanje koliko je od tog iznosa sadašnja uprava GIKIL-a platila starog duga tvrtci Moorgate kojoj po arbitražnoj presudi suda u Londonu ima dug od cca 170 milijuna američkih dolara i na koji se obračunavaju kamate. Na općinskom sudu u Lukavcu vode se dva izvršna postupka firme Moorgate protiv GIKIL-a, te je dana 30.10.2017. godine Općinski sud u Lukavcu donio je Rješenje o izvršenju nakon čega su bili blokirani svi računi GIKIL-a. Moorgate u svakom trenutku temeljem toga može blokirati rad GIKIL-a.
Podsjetimo da su , Mittal i njegova dva suradnika, uhićeni su u srpnju 2019. godine i to pod sumnjom za gospodarski kriminal i zlouporabu ovlasti te su uskoro pušteni da se brane sa slobode. Sva trojica su puštena nakon sedam dana pritvora, Mittal uz kauciju od milijun eura, a ostala dvojica uz kauciju od po 250 tisuća eura i nitko od njih više nije mogao sudjelovati u radu Nadzornog odbora i Uprave u GIKIL-u – vlastitoj tvornici.
Politički utjecaj kristalno jasno se vidi na primjeru Sulejmana Brkića, koji je preuzeo dužnost predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a – on 2019. godine je imenovan županijskim ministrom MUP-a. Samo nekoliko dana nakon što je imenovan ministrom, Mittal i njegovi najuži suradnici su uhićeni i zabranjeno im je bilo kakva aktivnost vezana uz GIKIL.
Upravo je Brkić krajem 2022. godine pred općinskim sudom Tuzla prvostupanjski osuđen na dvije godine zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti te primanja nagrade ili druge koristi, a dobio je i zabranu vršenja dužnosti ministra u FBiH u trajanju od pet godina od pravomoćnosti presude.
„Povrat kontrole nad GIKIL-om“
Tadašnji tužitelj Ćazim Serhatlić dao je skandaloznu izjavu: „ Iz prethodnih točaka naredbe o provođenju istrage od 14.10.2019. godine, vidljivo je da je plan Pramod Mittala bio da se u parničnom postupku ishodi sudsko poravnanje kojim be se isti od GIKIL-a naplatio za iznos od 12,9 milijuna USD. Iako na to nije imao nikakvo pravo. Međutim, izdavanjem mjera zabrane od Županijskog suda Tuzla, realizacija tog plana je dovedena u pitanje te je bilo nužno poduzeti druge mjere u cilju povrata kontrole nad poslovnim i drugim procesima GIKIL-a“.
Međutim, uprava GIKIL-a koja je, prema općinskom sudu imenovana nelegalno 2016., četiri godine kasnije, 2020., ponovno je imenovana, a što je i registrirao tuzlanski sud iako je i ova uprava imenovana bez većinskog vlasnika, GSHL-a. S druge strane, u sudskom registru kao većinski vlasnik GIKIL-a i dalje je upisan GSHL, obitelj Mittal, s 51% udjela.
Zbog te činjenice i odredbi zakona o gospodarskim društvima koji decidno propisuje kvorum na skupštinama gospodarskih društava, posve je nejasno kako danas GIKIL održava svoje skupštine sa prisutnim jednim osnivačem, KHK-om u stečaju i tumači na skupštinama da su svi osnivači prisutni. Još više je nejasno kako na to ne reagiraju pravosudne institucije, ukoliko im je isto poznato.
Nevjerojatna je i činjenica da je nova uprava GIKIL-a je nekoliko puta u registraskom sudu Tuzla pokušala promijeniti i vlasničku strukturu i sam naziv GIKIL-a, ali im je registarski sud to odbio, a županijski sud u Tuzli svojim odlukama potvrdio stav registarskog suda Tuzla, odnosno odbio bilo kakve promjene u registraciji.
Istodobno, iz lokalne vlasti TK-a, točnije KHK-a koji je u stečaju, pozivaju Bosnu i Hercegovinu da se aktivno uključi u rješavanje problema koji su upravo oni izazvali, a što će na koncu plaćati država i njeni porezni obveznici stotinama milijuna eura. Izvjesno je i da će se primjer GIKIL-a proučavati na ekonomskim i pravnim fakultetima kao egzaktan primjer političke manipulacije. Kolike će posljedice imati Tuzlanska županija, FBiH i BiH – nejasno je, kao što je i nejasno kako se mogla dogoditi afera GIKIL, jedna od najvećih afera u poslijeratnoj BiH, piše Dnevni list.
/Desk/