Odluka Komiteta za svjetsku baštinu predstavlja rezultat šestogodišnjeg rada velikog broja stručnjaka i izuzetnog zajedničkog diplomatskog napora BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske u proteklom razdoblju, ističe se u priopćenju.
Članice Komiteta naglasile su veliku simboliku zajedničke nominacije četiri zemlje kao snažne poruke mira i saradnje u regiji.
Odluka Komiteta za svjetsku baštinu je donesena konsenzusom, pri čemu je od 21 zemlje članice govorilo čak njih 19. “BiH i njena diplomatska mreža su bili glavni koordinatori ovoga izuzetno uspješnog projekta, te su na taj način još jednom pokazali sposobnost da se nose sa najsloženijim izazovima, doprinoseći promociji BiH na međunarodnom planu”, ističe se u priopćenju.
Upis stećaka na Listu svjetske kulturne baštine predstavlja primjer veoma dobre suradnje između Ministarstva spoljnih poslova BiH i Ministarstva civilnih poslova BiH.
Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a jučer je na 40. zasjedanju, koje se održava od 10. do 20. srpnja u Istanbulu, donio odluku o uvrštavanju stećaka na Listu svjetske baštine.
Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, koji je u petak bio u Istanbulu Nezavisnim novinama je rekao da je ovo izuzetan uspjeh, koji je rezultat dugogodišnjeg rada stručnjaka iz četiri zemlje.
“Znamo da je stećak jedinstven kulturni fenomen, koji je nastao kao odgovor na neupitnost prolaznosti vremena. Nakon turbulentne prošlosti naše regije stećci su nas ponovo ujedinili i dokazali da je kultura iznad politike i da gradi mostove među narodima”, rekao je Osmanović.
On je istaknuo kako je ovo od velikog značaja za našu zemlju s obzirom na to da je riječ o trećem kulturnom spomeniku koji je upisan u svjetsku kulturnu baštinu nakon mosta Mehmed-paše Sokolovića i Starog mosta u Mostaru.
Naglasio je da će to osnažiti turističku ponudu BiH. U studenom 2009. godine Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi ti jedinstveni spomenici postali dio svjetske baštine. Za upis na listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka – približno 60.000, u Hrvatskoj ih je blizu 4.400, u Crnoj Gori 3.500 i u Srbiji 4.100. Naziv nominacije je “Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici”. (Izvor: NN/Srna)