“Nije moguće okriviti nekog tko pokuša donijeti trenutno rješenje. Prijatelji, imali ste prilike. Prijatelji, niste ih iskoristili. I prijatelji, ja ne gledam partijsku pripadnost ili etničku grupu. U suštini, morate shvatiti da će postojati odgovor na svaku blokadu, jer vi imate obvezu…I EU je vrlo sretna. Zašto? Otvorili smo prozor mogućnosti sa statusom kandidature za članstvo BiH. Ali pogledajte oko sebe – u trenutku kada je rat u Europi, oni sjede i razmišljaju o tri petine ili dvije trećine, a nisu uspjeli sami riješiti problem. Sada je vrijeme, a ne za dvije, ni za četiri godine”, izravan je visoki predstavnik.
Frustriran bh. političarima, u intervjuu za Glas Amerike (Voice of America – VOA) Glas Amerike (Voice of America – VOA) visoki predstavnik Christian Schmidt kaže da ga njihov nerad i neiskorištavanje kandidatskog statusa za članstvo u EU, obavezuje na intervencije. Schmidt je za Glas Amerike govorio o svojim ciljevima, motivacijama, frustracijama, te šta mu zapravo znači Srebrenica.
Govoreći o svojim odlukama oko izmjena Izbornog zakona te time i intervenciji u formiranju Vlade FBiH, Schmidt je kazao: “Mislim da se ove odluke moraju sagledati zajedno. Cilj je bio da se odlukom izabranih tijela dobije funkcionalna vlada. Ustavi u BiH puni su provjeravanja i balansiranja, a ponekad se te provjere i balansi zloupotrebljavaju samo za blokiranje. Tako da sam u listopadu mogao deblokirati formiranje Ustavnog suda FBiH, izbore Predsjedništva (FBiH), a sada i izbor Vlade. Uvjeren da je imalo učinka”, rekao je Schmidt.
On je mišljenja kako “postoje rupe u Ustavu koje se ne mogu raspetljati zbog današnjih pravila”, ali da to mora popuniti Parlament.
“SDA je sama odgovorna za svoj poraz”
“Tako da sam ponudio godinu dana rasprave na parlamentarnoj razini i da se donesu odluke o amandmanima na Ustav, onda mislim da bi to bilo izvodljivo i održivo”, rekao je visoki predstavnik.
Odgovarajući na tvrdnje mnogih kako njegov zahtjev za minimalno 3/5 glasova u Klubu konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije za blokiranje formiranja Vlade, onemogućava formiranje Vlade bez HDZ-a te zašto je odabrao 3/5 umjesto, primjerice dvije trećine ili sl. i kako je, uopće, došao do tog broja, Schmidt je kazao: “Uspjeh ima puno roditelja, ali neuspjeh je siroče”.
On je pri tom pojasnio da oni, koji sagledaju njegove odluke “vidjet će da one ne mijenjaju etničke strukture”.
“To ne mogu sam učiniti. Moramo promijeniti Ustav kada su manjine u pitanju. Trenutno je diskriminatoran i zato moramo raditi na tome. Kako čujem SDA sada nije zadovoljna. Razumijem, jer je SDA izgubila predsjedničke izbore 2. listopada, inače, bez ikakvog doprinosa s moje strane. Sami su odgovorni za svoj poraz. Od osnivanja Federacije, od Washingtonskog sporazuma, uglavnom postoji koalicija između SDA i HDZ-a. Bošnjački reformski blok je sada partner. Ovo je samo nešto s čim se može raditi. Ako ste nezadovoljni, slobodno to promijenite, jer moj amandman neće stupiti na snagu ukoliko u sljedećih godinu dana u Parlamentu bude postojao konsenzus za neko drugo rješenje. Dakle, ovo je poziv. Idite na posao i dajte prijedlog. Prošla su dobra stara vremena u kojima ste samo kritizirali visokog predstavnika zato što je obavljao vaš posao. Radite svoj posao. To je moja poruka”, kazao je Schmidt.
“Prijatelji, imali ste prilike. Prijatelji, niste ih iskoristili”
Komentirao je kako su neki od ovakvih komentara u BiH vođeni vlastitim interesom, te je pozivao one koji zastupaju takve stavove na dolazak na raspravu o amandmanima na Ustav.
“Svima koji sada govore ‘Zašto ste intervenirali? Dajte im više vremena’, kažem: ‘Dobro, od 2014. imate Vladu u ‘tehničkom mandatu’. Sada imate odlazećeg premijera, koji je prvostupanjski osuđen na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja. Trebam li zaista čekati još dvije godine? Šta bi se dogodilo? Time bi se zatvorio prozor mogućnosti za europske integracije”, pojasnio je.
Naglasio je kako u svojim odlukama nije pravio bilo kakve razlike između bilo koje stranke. Posebno je istaknuo kako je u BiH “nedostatak kulture dolaženja do kompromisnog dogovora” te kako je njegova odluka od 2. listopada bila je odgovor na blokadu na razini FBiH.
“Bivši Reis-ul-Ulema Mustafa Cerić je rekao da bi trebala SDA razmisliti zašto nitko ne želi u koaliciju s tom strankom. Nije moguće okriviti nekog tko pokuša donijeti trenutno rješenje. Prijatelji, imali ste prilike. Prijatelji, niste ih iskoristili. I prijatelji, ja ne gledam partijsku pripadnost ili etničku grupu. U suštini, morate shvatiti da će postojati odgovor na svaku blokadu, jer vi imate obvezu. oprostite što sam ovako otvoren. Nekada sam u svojoj zemlji bio netko tko bi pokušao iznaći kompromis, ali ponekad moraš ići naprijed. I EU je vrlo sretna. Zašto? Otvorili smo prozor mogućnosti sa statusom kandidature za članstvo BiH. Ali pogledajte oko sebe – u trenutku kada je rat u Europi, oni sjede i razmišljaju o tri petine ili dvije trećine, a nisu uspjeli sami riješiti problem. Sada je vrijeme, a ne za dvije, ni za četiri godine”, izravan je visoki predstavnik.
“Ne mogu promijeniti Dayton”
On je “čistom glupošću” nazvao pojedine stavove kako njegova nametanja odluka učvršćuju i potiču politiku etničkih grupa na račun građanske politike. Komentirajući kako značajan pluralizam postoji samo među Bošnjacima i takozvanim “ostalima” te kako su HDZ i SNSD dominantni u svojim etničkim grupama, Schmidt je rekao:
“Siguran sam da paket funkcionalnosti, zajedno s paketom integriteta, sprječava izborne prijevare i daje više mogućnosti za pluralizam. Ako se razmišlja dugoročno, moja odluka će doprinijeti živopisnijem spektru različitih stranaka, ne samo kada su u pitanju etničke grupe, nego i građani. Tako da sam uvjeren da smo na pravom putu”.
Na pitanje zašto nije intervenirao u nametanju zakona u pogledu odluka ‘Sejdić-Finci’ ili ‘Azra Zornić’, naveo je da se s tim problemom “ponekad susreće i tijekom političkih rasprava u BiH i Europi” te kako “mnogi imaju dobre ideje, ali malo njih ima detaljno razumijevanje ustavne situacije u BiH”.
Ali, ustvrdio je kako ih podržava te podsjetio kako je upravo to rekao u Vijeću sigurnosti UN-a u svojoj izjavi.
Schmidt je istaknuo kako slučaj Sejdić-Finci, uz ostale slučajeve, svakako treba ugraditi u Ustav BiH.
No, on je i podsjetio: “Ovaj ustav je dio Generalnog okvirnog sporazuma za mir, Aneks četiri. Nije mi dozvoljeno da ovo promijenim. Samo Parlament ima mogućnost to promijeniti. Od mene je traženo da pronađem ne diskriminatorske načine integracije ‘ostalih’ na razini Federacije, Republike Srpske i kantona. Nisam ovo uradio. Zašto? Zato što je Ustavni sud, u čuvenoj Komšićevoj odluci (2015.), naveo da nije dozvoljeno, ni Parlamentu ni meni, da mijenjamo ustave Federacije ili Republike Srpske, sve dok se odluka Sejdić-Finci ne provede na državnoj razini. I tu smo trenutno. Uz svo poštovanje koje imam prema demokratskom dijalogu i različitim mišljenjima, poručio bih onima koji prosvjeduju ispred mog ureda: ‘Samo prijeđite preko mosta 300 metara do Parlamenta. Zašto se tijekom posljednjih 15 godina niste obratili Parlamentu kada je riječ o implementaciji odluke Sejdić-Finci?”.
Kazavši kako će on biti na pomoći te ponovivši kako se slaže o nužnosti primjene ovih presuda, naglasio je kako se radi o kompliciranoj ustavnoj strukturi BiH.
“Ne mogu promijeniti Dayton. Moram implementirati Dayton, a Dayton ima nedostataka. To sam rekao i u UN-u. Neprihvatljivo je da u današnje vrijeme predsjednicima jevrejske i romske zajednice, g. Finciju i g. Sejdiću, nije dozvoljena kandidatura za predsjednika u svojoj zemlji. Zašto ne? Zato što nisu dio konstitutivnih klubova Hrvata, Srba ili Bošnjaka. Moramo uraditi reformu. I osobno vas molim, nemojte to raditi na način koji je kompliciraniji nego što je to sada. Neugodno mi je zbog neprovođenja odluke Sejdić-Finci. Ali ponekad u BiH imate pojednostavljenu raspravu: ‘Tko je odgovoran – to je visoki predstavnik. On je odgovoran.’ Ne, moj prijatelju, nisam ja. Ovo izabrano tijelo je odgovorno. Ovo je demokracija. Morate raditi. Demokracija nije samo prolazna krivica – morate raditi”, poručio je Schmidt bh političarima, ali i bh građanima.
Uskoro “izazovnija pitanja” na rasporedu za rješavanje
Odgovarajući na pitanje kako izbjeći blokade i potaknuti donositelje odluka, vlast, na primjenu presude ‘Sejdić-Finci’, a što bi, prema tvrdnji novinara Glasa Amerike moglo potkopati njihovu moć, Schmidt je podsjetio kako su predstavnici političkih stranaka u lipnju prošle godine dali obećanje u Bruxellesu, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu kako će pola godine nakon formiranja svih vlada i institucija, odnosno, nakon 28. travnja, obećali raditi na rješenju.
Kazavši kako im se “mora pomoći”, ali i kako rješenje “mora doći od bh političara”, Schmidt je rekao kako je “uspio provesti mali dio, možda 10% neumskog paketa koji se tiče izbornog integriteta, koji je vrlo važan”.
“To uključuje elektronsko prebrojavanje, kao i provjeru da nema utjecaja na biračkom mjestu. Pronašli smo nekoliko problema tijekom izbora, ali neki i dalje ostaju. Ja sam, u travanjskoj odluci, u kazneni zakon dodao davanje mita za glasanje. Ovo je stavljeno u kazneni zakon i sada ima kaznu. Moramo nastaviti s promatranjem i jamčiti poštene i slobodne izbore. Ovo je sljedeći korak. Mogu shvatiti da je velikim strankama to donekle neugodno, jer njihovi rezultati vjerojatno neće biti isti ako se glasovi prebroje kako treba. Ali, moje očekivanje je da će ovo biti jedna od najodobravanijih ustavnih promjena. Ali, nažalost, ovakve promjene se često dogovaraju, ali nikada ne provode”, rekao je Schmidt.
Kazavši kako sada postoji zamah europskih integracija u narednih šest mjeseci, istakonuo je kako se “to mora uraditi”, a objašnjavajući zašto u sljedećih šest mjeseci, Schmidt je kazao:
“Morat ćete koristiti nova tehnološka sredstva verifikacije, vjerojatno uzimanje otisaka prstiju i sl. Morate dobiti neku obuku, osoblje i pravnu osnovu da to učinite. Dakle, za ovo je potrebno vrijeme. Sljedeće godine su općinski izbori. Ovo bi bila dobra prilika za provjeru ispunjavaju li ove mjere zahtjeve slobodnih, fer i korektnih izbora”.
Nakon ovoga, kako je rekao, slijede “izazovnija pitanja kako reformirati Predsjedništvo i kako donošenje odluka malo odvojiti od vitalnih nacionalnih interesa nekog etničkog kluba”. Naglasio je kako mora doći do boljeg razumijevanja demokracije.
“Moja ideja je da i mi trebamo razmisliti o izravnoj demokraciji.U svojoj odluci od 2. listopada dodao sam član Ustavu FBiH prema kojem je Parlament dužan u roku od godinu dana donijeti zakon koji svakom građaninu FBiH daje pravo izrade prijedloga zakona. To uključuje i pravo da se s prijedlozima u parlamentu obrati u javnoj raspravi. Ovo mora biti etnički neutralno. Jedna osoba, jedan glas se računa isto. I nadam se da će to političke strukture u ovoj zemlji približiti ljudima, jer su, iskreno, daleko. Postoji jazz koji je nezdrav i ne podržava demokratiju. Tako da mislim da moramo dodati mogućnosti izravne demokracije.”
Nema sumnje da je u Srebrenici bio genocid, a bilo je drugih masakra”
Komentirajući pristup političara iz RS-a te njihovo negiranje njega osobno kao visokog predstavnika, ali i prijetnji odcjepljenjem tog entiteta ukoliko se “oduzme imovina”, Schmidt je kazao kako ne želi komentirati “tko izlazi, a tko treba dokazati kako nema razgovora”.
“Ne morate biti na visokoj diplomatskoj poziciji, već samo imati određeno životno iskustvo kako bi znali da, ukoliko prestanete razgovarati, imate problem dobiti ono što želite. Jedan političar iz Republike Srpske, ne iz SNSD-a, prošli tjedan mi je rekao: ‘Vidi, rekao sam Dodiku, Schmidt je tu. On postoji. On donosi odluke. Zašto ne razgovaramo s njim?’Ovo pitanje se ne tiče samo mene. Tiče se država članica Vijeća za implementaciju mira. Ako čujemo da Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD nisu prihvaćeni za razgovore u Banja Luci… što onda? On (Dodik) želi u EU? Oprostite, ali iskustvo EU je razgovaranje, koje je možda ponekad jako dosadno, ali je bolje nego pucanje”, rekao je Schmidt.
Pojašnjavajući svoju izjavu iz Mađarske, kada se o genocidu u Srebrenici izjasnio kao “situacija u stilu genocida”, Schmidt je rekao kako je ista pogrešno protumačena te je izričito ponovio kako “nema sumnje da je bio genocid”.
“Ono što sam želio iskazati je kako je, izvan Srebrenice, bilo slučajeva koji su vrlo bliski genocidu. Posebno sam imao na umu Markale. Zašto služim ovdje u BiH – samo da bih udovoljio političarima? Ne bih rekao da mi je to veliki poticaj. Morate ići u Srebrenicu. Tada ćete znati, kao što ja znam, zašto sam ovdje – da se to više nikada ne ponovi. Onima koji to dovode u pitanje jasan odgovor: nema sumnje – moje osnovno opredjeljenje kao Nijemca, a znam o čemu govorim, da je to genocid. Ali radi se i o razumijevanju da je međunarodna zajednica dugo čekala 92, 93, 94. i 95. godine. A tu je i genocid nad Srebrenicom, ali nažalost, ne samo genocid nad Srebrenicom. Bilo je i drugih masakra koje moramo uzeti u obzir. Svaka žrtva je žrtva koju moramo žaliti”, zaključio je Schmidt u razgovoru za Glas Amerike.
/Desk/