Turska ide u drugi krug izbora nakon što je predsjednik Tayyip Erdogan na glasanju u nedjelju ostvario bolji rezultat od očekivanog i ima značajnu prednost nad svojim suparnikom, ali nedovoljnu za potrebnu većinu.
Kilicdaroglu, koji je najavio da će na kraju pobijediti, pozvao je svoje pristaše da budu strpljivi i optužio Erdoganovu stranku da se upliće u prebrojavanje glasova i da manipulira objavom rezultata.
Erdogan, koji je dobio više glasova u odnosu na predizborne ankete, djelovao je samopouzdan i borben kada se obratio svojim sljedbenicima.
“Imamo 2,6 milijuna glasova više od najbližeg suparnika. Očekujemo da će se to još povećati kada rezultati budu službeni”, rekao je Erdogan.
Nakon prebrojanih 97 posto listića, Erdogan vodi s 49,39 posto, a Kilicdaroglu ima 44,92 posto, izvijestila je državna novinska agencija Anadolija. Državno izborno povjerenstvo je objavilo da je za Erdogana glasalo 49,49 posto birača nakon prebrojanih 91,93 posto listića.
Treći, nacionalistički kandidat Sinan Ogan osvojio je 5,3 posto glasova i mogao bi odlučiti o pobjedniku, ovisno o tome koga podrži u drugome krugu.
Na izborima za parlament koji su se održavali paralelno s predsjedničkima, Narodni savez koji čini Erdoganova islamistička stranka AKP, nacionalistički MHP i drugi ostvario je bolji rezultat od očekivanog i na dobrom je putu da ima većinu. Nakon prebrojanih 93 posto listića, očekuje se da će imati 324 od 600 mandata.
Kilicdarogluova Nacionalna alijansa od šest oporbenih stranaka, uključujući sekularnu Republikansku narodnu stranku (CHP) koju je osnovao Ataturk, osvaja 211 mandat.
Radnički i slobodarski savez, predvođen prokurdskom Zeleno-lijevom strankom, imat će 65 mjesta u parlamentu, pokazuju trenutni podaci.
Prvi nedjeljni rezultati na predsjedničkim izborima doveli su Erdogana u udobno vodstvo, ali kako se prebrojavanje nastavljalo, njegova se prednost očekivano smanjivala. Drugi krug izbora 28. svibnja je gotovo izvjestan i izborna presuda o dva desetljeća dugoj Erdoganovoj vladavini odgađa se za dva tjedna.
Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kilicdarogluu blagu prednost, a dvije ankete u petak čak su pokazale da je iznad praga od 50 posto. Međutim, većina je bila najavila tijesnu utrku.
Predsjednički izbori odlučit će ne samo tko vodi Tursku, nego i kako se njome upravlja, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize troškova života i oblik njezine vanjske politike.
Izbori, koji su i parlamentarni, pozorno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi.
Poraz Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerojatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bidenovu administraciju, kao i mnoge europske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoganom.
Turski čelnik s najdužim stažem pretvorio je članicu NATO-a i drugu najveću europsku zemlju u globalnog igrača, modernizirao ju je kroz velike projekte poput novih mostova, bolnica i zračnih luka te izgradio vojnu industriju kojoj zavide strane države.
Njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je pokrenula spiralnu krizu troškova života i inflaciju, ostavila ga je žrtvom bijesa birača. Spor odgovor njegove vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi dodatno je razbjesnio glasače.
Kilicdaroglu je obećao usmjeriti Tursku na novi kurs oživljavanjem demokracije nakon godina državne represije, povratkom na ortodoksne ekonomske politike, osnaživanjem institucija koje su izgubile autonomiju pod Erdoganovim čvrstim pritiskom i ponovnom izgradnjom krhkih veza sa Zapadom.
/Desk/