Indijski milijarder nastanjen u Londonu Pramod Mittal, pokrenuo je arbitražni postupak protiv Bosne i Hercegovine zbog događanja u kompaniji GIKIL Lukavac.
Vlada Tuzlanskog kantona na sjednici održanoj sredinom stravnja upoznala sa Informacijom o pokrenutom arbitražnom postupku tužitelja Pramod Mittal i drugih protiv Bosne i Hercegovine i Informacijom Pravobraniteljstva BiH o pokrenutom arbitražnom postupku u skladu sa arbitražnim pravilima Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo.
Vlada se izjasnila kako nije u mogućnosti prihvatiti ponuđeni tekst Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama u svezi s arbitražnim postupkom u predmetu GIKIL, iz razloga što je stava da niti jednim svojim aktom, postupkom, radnjom ili drugim činjenjem bilo kog drugog kantonalnog organa uprave nije sudjelovala u eventualnom isključivanju ili oduzimanju upravljačkih prava tvrtke tužitelja u upravljačkoj strukturi tvrtke GIKIL, pisao je Biznisinfo.ba.
Država Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti sa ogromnim financijskim problemom zbog stotine milijuna vrijedne tužbe koja je pokrenuta protiv nje. Naime, u medijima se već pojavila informacija da je obitelj Mittal pokrenula arbitražni postupak protiv BiH i to zbog spora oko tvrtke GIKIL u Lukavcu, piše Raport.ba.
Kako je Raportu rečeno, obavijest o arbitraži upućen je početkom ove godine, točnije 17. siječnja, a vrijednost spora mogla bi dostići astronomski iznos.
No, što je problem?
Prema našim informacijama, obavijest o arbitraži se odnosi na spor koji je nastao između tužilaca (porodice Mittal) i tuženog (država BiH) u vezi sa ulaganjima prvog u okviru Sporazuma između BiH i Vlade Republike Indije koji se zove BIT.
To je sporazum o promicanju i zaštiti investicija od 12. rujna 2006. godine, a koji je stupio je na snagu 13. veljače 2008.
Spor se odnosi na radnje/nečinjenje tuženog i njegovih sredstava prema tužiteljima i njihovim ulaganjima u i u vezi s Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. Lukavac (GIKIL). Mittal zamjera BiH, preciznije Vladi Tuzlanskog kantona, s kojom je imao izravno potpisan ugovor o ulaganjima u GIKIL, nekoliko stvari.
Naime, tvrtka GSHL – koju zastupa Mittal – i tvrtka KHK ušli su u Ugovor o pristupanju 10. studenoga 2003. godine.
U skladu s članom 63. Ugovora “potpisivanjem ovog Ugovora Vlada Tuzlanskog kantona daje suglasnost na zaključenje ovog pravnog posla kao i suglasnost na druge poslove koji će iz ovog proizići, a koji poslovi prije svega imaju za cilj integralno pokretanje proizvodnje i zapošljavanje radnika Koksno-Hemijskog kombinata DD Lukavac.”
Inače, Vlada TK je 67% vlasnik KHK, a ostalih 33% su mali dioničari. Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, što bi također dalo GSHL-u kontrolu nad upravljanjem GIKIL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49 posto kapitala GIKIL-a. Također je ugovoreno da stranog ulagača GSHL nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza ili nakon pokretanja proizvodnje koksa.
Međutim, iz grupacije Mittal tvrde da su u međuvremenu prevareni. Navodno je problem bilo upravo ulaganje, a Mittal je prema tim informacijama jedini ulagao u GIKIL, dok se Vlada TK kao suvlasnik ponašala kao financijski krpelj koji je crpio dobit.
Naime, već na samom zaključivanju ugovora o pristupanju između KHK i GSHL, KHK je unio dodatnih 27 milijuna KM dugovanja koje je “ostvario” u neuspjeloj suradnji s firmom Kemo Komplex u vlasništvu Envera Moralića, a koji nikada nisu uspjeli pokrenuti proizvodnju koksa. Naše tužiteljstvo nikada nije pokretalo istrage o takvim nagomilanim dugovima koje je vlada TK pokušala prikriti na način da je taj dug unijela u novu tvrtku, niti se taj dug umanjio iz kapitala uložen od strane KHK u novu firmu GIKIL.
Pored toga, Mittal kroz arbitražu pokušava dokazati da je oštećena strana kao i žrtva političkog progona od strane interesnih strana koje uz pomoć pojedinaca iz državnih struktura nasilu žele preuzeti GIKIL.
U međuvremenu, čeka se više detalja o tome koliko Mittal zaista traži novca od države BiH za navodnu prijevaru, a uskoro će na vidjelo izaći i mahinacije vladajućih struktura u Tuzlanskom kantonu i to upravo u ovom slučaju, piše portal Raport.
/Desk/