Europski parlamentarci snažno osuđuju pokretanje online servisa vijesti ruskog državnog medija (Russia Today) na srpskom jeziku i traže od srpskih vlasti usklađivanje s odlukom EU o obustavi radiodifuznih aktivnosti Sputnjika i RT-a, prenosi beogradski tjednik Danas.
To se navodi u jednom od predloženih amandmana na nacrt Izvešća o stranom uplitanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući i dezinformacije o kojem će sutra raspravljati Specijalni odbor Europskog parlamenta.
U nacrtu izvešća koji je sačinila Sandra Kalniete, ocjenjuje se kako se zemlje koje pristupaju EU suočavaju s izazovima koji proizlaze iz zlonamjernog stranog uplitanja i kampanja dezinformacija, bez spominjanja zemalja pojedinačno.
Srbija se, međutim spominje u više amandmana, a u jednom od njih izražava se zabrinutost „zbog nedavnih informacija da je Srbija zemlja u regiji Zapadnog Balkana koja je alarmantno podložna stranom zloćudnom utjecaju, posebno iz Rusije i Kine i da srpska vlada u svom javnom diskursu sve više predstavlja Rusiju kao ključnog partnera, koji je uspješno uzdrmao javno mnjijenje jer ankete pokazuju kako se na Rusiju gleda povoljnije nego na EU i SAD“.
U jednom od brojnih amandmana „snažno se osuđuje otvaranje ureda RT u Beogradu i pokretanje online servisa vijesti na srpskom jeziku, čime se tom zloćudnom akteru omogućava širenje svojih dezinformacija u cijeloj regiji i u tom kontekstu zahtjeva od srpskih vlasti usklađivanje s odlukom Vijeća o obustavi radiodifuznih aktivnosti Sputnjika i RT-a“.
Također se osuđuje nastavak ruskih pokušaja uticaja na regiju Zapadnog Balkana, putem eksploatacije i raspirivanja kulturnih, etničkih i vjerskih podjela i destabilizacije prodemokratskih snaga, što se mora shvatiti kao dio šire strategije za promoviranje autoritarizma u Europi.
Ukazuje se i na širenje proruskih poruka preko srpskih i mađarskih medija na Zapadnom Balkanu, kao i na izvješće da komesar EU za susjedstvo i proširenje Oliver Verhelyi namjerno nastoji zaobići i potkopati središnji značaj demokratskih reformi i reformi vladavine prava u zemljama koje su u procesu pristupanja EU.
Srbija se kritizira jer još nije uvela sankcije Rusiji, niti se uskladila s vanjskom politikom EU, usprkos pozitivnim signalima o usklađivanju većine balkanskih država s vanjskom politikom EU i suprotstavljanju ruskom utjecaju.
Navodi se i kako je cilj provođenje kampanje i miješanja na Zapadnom Balkanu kao i negativnog delovanja na rastuću euro-atlantsku orijentaciju i stabilnost pojedinačnih zemalja te time na promjenu u cijeloj regiji.
Dalje se navodi kako Rusija koristi svoj utjecaj u Srbiji i pokušava destabilizirati, miješati se i prijetiti susjednim suverenim državama – u BiH preko Republike Srpske, u Crnoj Gori preko prosrpskih osjećaja, kao i Pravoslavne crkve, a na Kosovu iskorištavanjem i rasplamsavanjem postojećih sporova na sjeveru Kosova.
„Rusija stoga još ima značajan utjecaj na Zapadnom Balkanu i moć miješanja u regionalne pokušaje pomirenja, integracije i reformu prema demokratizaciji“, navodi se u tom amandmanu.
Kada je riječ o Srbiji, kritikuje se vidljivost ruskih državnih medija kao što su RT i Sputnjik, kao i opširno izveštavanje o ruskom ratu u Ukrajini od strane lokalnih medija u Republici Srpskoj, koji naširoko prenose Putinove stavove, zauzimaju proruski stav i prikazuju Ukrajinu kao napadača.
U jednom od amandamana na izveštaj ukazuje se da je ključno da se novinarima garantuju neophodni uslovi da doprinesu otvorenoj, slobodnoj i fer debati koja je značajna za borbu protiv dezinformacija, manipulacija informacijama i mešanja.
U istom amandmanu se napominje da je tabloidizacija medija nepovoljno delovala na pristup javnosti pouzdanim informacijama i da je to posebno slučaj u zemljama partnerima EU poput Srbije.
U nacrtu izvješća Specijalnog odbora EP-a za strano miješanje u demokratske procese u EU uključujući dezinformacije (ING2) ocjenjuje se da bi, imajući u vidu rusku agresiju u Ukrajinu i hibridni rat koji dolazi iz Rusije i njegov ujecaj na zemlje kandidate za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu, Europska služba za vanjske poslove (EEAS) trebala unaprijediti svoju stručnost u strateškoj komunikaciji i javnoj diplomaciji.
To, kako se navodi, zahtjeva ojačani mandat i više resursa posebno za odjele za stratešku komunikaciju i radne grupe EEAS, prenosi Danas.
/Desk/