Ured disciplinskog tužitelja Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine formirala je predmet u vezi medijskog istupa glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Milanka Kajganića. Ovo je uslijedilo nakon izjave glavnog tužitelja u emisiji RTRS ‘Pečat’ od 13. travnja. Predmet je formiran po službenoj dužnosti.
Podsjetimo, glavni tužitelj Kajganić, između ostaloga, rekao kako Tužiteljstvo BiH nije dobilo rješenje iz Ustavnog suda BiH o eventualnom neizvršenju odluka u svezi sa Zakonom o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u Republici Srpskoj, te da je “to prvi uvjet da bi Tužiteljstvo eventualno nekog procesuiralo”.
U emisiji je Kajganić komentirao i nedavno upućeni upit člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića (SDP) što je poduzeto protiv dužnosnika entiteta Republika Srpska zbog državne imovine, kazavši kako na upit još nisu odgovorili.
Kajganić je rekao kako je Ustavni sud donio privremenu mjeru i suspendirao primjenu spomenutog zakona, ali da “tom mjerom Ustavni sud BiH nije zabranio bilo kome bilo koje aktivnosti”.
Ovo je vrlo diskutabilna konstatacija glavnog državnog tužitelja, što u prenesenom znači: imovina je državna, a ne entitetska, ali ipak s njom entiteti mogu raditi što ih je volja.
Što se tiče negiranja genocida od pojedinih bh dužnosnika, a u svezi nametnutih izmjena Kaznenog zakona od strane bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, Kajganić je rekao kako se je toga sve manje i kako je “u tom slučaju bio znatan broj prijava na račun ključnih ljudi Republike Srpske, ali da su na tom planu, u skladu sa nadležnostima, donijete sve negativne odluke, uz odgovarajuća zakonska objašnjenja”.
Što stoji u tzv. ‘Inzkovom zakonu’
Podsjetimo na tzv. Inzkove dopune KZ BiH u svezi negiranja genocida i veličanja osoba osuđenih za ratne zločine, također u članku 145a, stoji: Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.
Također se navodi i “ako je kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine”.
Također, “Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine”.
Kako se navodi, ukoliko je počinitelj ovog kaznenog djela dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine”.
/Desk/