Vijeće sigurnosti obnovilo mandat EUFOR-a i Althee u Bosni i Hercegovini, jednoglasno usvojivši Rezoluciju 2658 (2022). “Nakon završenih izbora, politički se čelnici moraju usredotočiti na reforme”, kazali su govornici.
No, jedan od najoštrijih, osuđujućih govora prema visokom predstavniku u BiH, čak oštrijih i od ‘tradicionalno’ suprotstavljenih stajališta Rusije, ali i Vlade Republike Srpske čije je pismo čitala ruska predstavnica, imao je predstavnik BiH Sven Alkalaj. On je, između ostaloga, za Schmidta optužio za urušavanje demokratskih principa u BiH te doveo BiH u destabilizirajuće stanje, kao i da je “sve učinio u dogovoru s Hrvatskom i u korist bh Hrvata”. Već prije je sarajevski portal Klix.ba upozorio kako će Alkalaj imati oštar govor protiv Schmidta, te da mu je pisani govor pristigao iz kabineta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Schmidt: “Vrijeme za sračunato političko manipuliranje što smo, nažalost, vidjeli i tijekom sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, je završeno”
Na službenom Twitter nalogu OHR-a navodi se da visoki predstavnik od svih stranaka u BiH očekuje da ubrzano krenu s formiranjem vlasti koje će se pozabaviti ključnim izazovima, uključujući i uklanjanje diskriminacije iz izbornog sustava u skladu s odlukama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, te poboljšanje integriteta izbornog procesa.
”Predizborna kampanja je završena. Vrijeme za sračunato političko manipuliranje što smo, nažalost, vidjeli i tijekom sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, je završeno. Sada je vrijeme da se uradi konkretan posao koji građani BiH očekuju: ispunjavanje uvjeta za integraciju u EU, poticanje ekonomskog razvoja, ublažavanje posljedica inflacije i zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz zemlje”, rekao je visoki predstavnik.
Što su rekli govornici na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a
U raspravi koja je uslijedila nakon izglasavanja, mnogi članovi Vijeća i predstavnici zabrinutih država pozdravili su produženje mandata EUFOR-Althea, istovremeno naglašavajući upozorenje zbog povećane upotrebe zapaljive retorike s ciljem podjele zemlje, posebno prije ili tijekom općih izbora održanih 2. listopada, navodi se u sažetu izvješća Vijeća sigurnosti UN.
Sažetci izjava
THOMAS BYRNE, državni ministar za europska pitanja Irske, rekao je da zbog rata u Ukrajini mladi Europljani danas doživljavaju isti osjećaj nevjerice kao i starije generacije tijekom Balkanskog rata 1990-ih. Pozdravio je što je Europska komisija preporučila Bosni i Hercegovini kandidatski status u Europskoj uniji, ali je dodao da poticaj za reforme mora doći iznutra. Također je ohrabrio sve strane u Bosni i Hercegovini da poštuju i surađuju s Uredom visokog predstavnika. Iako je pozitivno to što su prošlomjesečni izbori uglavnom bili mirni, pozvao je stranke da odbace korištenje podjela i negativne retorike. “Nema mjesta za takvu retoriku u modernoj europskoj demokraciji”, rekao je.
Nakon završenih izbora mora se formirati Vlada koja će brzo okončati politički zastoj i paralizu državnih institucija, nastavio je. Prijetnje i jednostrane radnje koje učvršćuju etničke napetosti i dalje dijele državu ne mogu se tolerirati, rekao je, vršeći pritisak na izabrane predstavnike da se pozabave potrebama svojih građana. Pozivajući vlasti da osiguraju razvoj učinkovitih mehanizama za provedbu rodnih kvota, pozvao je visokog predstavnika da u buduća izvješća uključi novosti o ravnopravnosti spolova. U nastavku je naglasio potrebu za napretkom u izbornim reformama, kako bi svi građani mogli ostvariti svoja politička prava, ali je izrazio žaljenje što čelnici zemlje nisu uspjeli postići obostrano prihvatljivo rješenje.
ENRIQUE JAVIER OCHOA MARTÍNEZ (Meksiko) naglasio je potrebu provođenja paketa mjera za brzu uspostavu zakonodavne, izvršne i sudske vlasti u Bosni i Hercegovini. Također je temeljno puno, ravnopravno i smisleno sudjelovanje žena u političkom životu, rekao je, izrazivši žaljenje što je manje od 25 posto izabranih zastupnica u parlamentu žena, a što je u izvršnoj vlasti učešće žena još niže. Izrazio je zabrinutost zbog pokušaja da Republika Srpska preuzme nadležnosti i odgovornosti države, ističući da su oni suprotni Sveobuhvatnom mirovnom sporazumu, potiču secesionističku retoriku i podrivaju nacionalne institucije. Žaleći zbog kontinuiranog veličanja ratnih zločinaca, istaknuo je kako takav narativ ne ide u prilog pomirenju. Pozvao je na prestanak govora mržnje, istaknuvši kako njegova delegacija očekuje od Tužiteljstva BiH da privede pravdi odgovorne za veličanje zločinaca. Potom je pozvao vlasti Bosne i Hercegovine da nastave napredovati u provedbi Agende 5+2 s ciljem zatvaranja Ureda visokog predstavnika.
TRINE SKARBOEVIK HEIMERBACK (Norveška) pozdravila je mirno odvijanje općih izbora održanih 2. listopada, kao i odluku Europske komisije da Bosni i Hercegovini preporuči kandidatski status. Međutim, zemlja se još uvijek suočava s ozbiljnim izazovima, sa značajnim radom koji treba obaviti prije potpune provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir. Stoga Norveška poziva vlasti da ostanu predane procesu demokratske tranzicije. Napominjući da izvješće visoke predstavnice ističe da je postignut ograničeni politički napredak u ključnim pitanjima, izrazila je zabrinutost zbog polarizirajuće retorike zasnovane na etničkoj pripadnosti, pozivajući sve političke aktere da osude — i suzdrže se od — govora mržnje. Ograničeno sudjelovanje žena u političkom životu u Bosni i Hercegovini još je jedan problem, rekla je, snažno ohrabrujući vlasti da ojačaju zakonsku zaštitu i osiguraju odgovornost. Osvrćući se na odgovornost i pravdu za ratne zločine, uključujući seksualno nasilje povezano sa sukobom, rekla je da, iako je shema odštete na snazi već desetljećima, postoji potreba za povećanjem napora u postizanju pravde za preživjele. Što se tiče EUFOR-Althea, pozdravila je jednoglasno glasovanje Vijeća za produženje mandata u svjetlu krhke sigurnosne situacije i političke krize u zemlji. Zatim je ponovila ostale članove Vijeća izražavajući svoju punu potporu Uredu visokog predstavnika i njegovoj važnoj ulozi u nadziranju provedbe civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir.
NATHALIE BROADHURST ESTIVAL (Francuska), ističući da se vlasti Bosne i Hercegovine moraju odlučno angažirati u reformama radi postizanja tješnjeg povezivanja s Europskom unijom, izrazila je žaljenje što je u posljednjih godinu dana postignut samo ograničen napredak. Izrazila je zabrinutost zbog kontinuiranog zaoštravanja napetosti među zajednicama i podjelama, istaknuvši da je nedopustivo da neki čelnici pozivaju na odcjepljenje dok drugi dovode u pitanje načelo višestrukog, otvorenog i uključivog društva. Potvrđujući važnost pravde za sve žrtve, istaknula je potrebu za reparacijama i jamstvima neponavljanja za sve zločine počinjene tijekom sukoba, dodavši da je proces tranzicijske pravde jedini način da se postigne krajnji cilj pomirenja. Također je osudila veličanje ratnih zločinaca i negaciju genocida, istaknuvši da je to nespojivo s vrijednostima Europske unije.
JEFFREY DELAURENTIS (Sjedinjene Američke Države) rekao je da njegova zemlja ostaje posvećena cilju demokratske, stabilne i prosperitetne Bosne i Hercegovine. Podržava njezinu punu integraciju u transatlantsku zajednicu i konačni put prema članstvu u Europskoj uniji. Izrazio je zabrinutost zbog navodnih izbornih prijevara, posebice u predsjedničkoj utrci u Republici Srpskoj, kao i nepostojanja odgovornosti za počinitelje prijevara. Potaknuo je bosanskohercegovačke institucije da se u potpunosti pozabave nedostacima na koje su ukazali izborni promatrači i pozvao sve zainteresirane strane i građane da pokrenu sve pritužbe putem utvrđenih kanala. Nakon što izborni rezultati budu u potpunosti potvrđeni, svi čelnici na svim stranama moraju učiniti sve kako bi podržali brzo formiranje vlade. Sjedinjene Američke Države podupiru Ured visokog predstavnika i korištenje bonskih ovlasti kada visoki predstavnik smatra potrebnim, rekao je, dodavši da su te ovlasti ključni alat za očuvanje stabilnosti kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regiji. Sve dok Bosna i Hercegovina ne ispuni kriterije za izlazak iz međunarodnog nadzora, Ured visokog predstavnika mora ostati, dodao je.
ANNA M. EVSTIGNEEVA (Ruska Federacija) sa zabrinutošću je primijetila pogoršanje etničkih razlika u Bosni i Hercegovini, dodavši da je to izravna posljedica uplitanja zapadnih zemalja koje su prihvatile neokolonijalni pristup koji ugrožava Opći okvirni sporazum za mir, podriva ustavne temelje državnosti zemlje i rađa novu spiralu napetosti. Za takvo stanje nije zaslužna Republika Srpska, već ciljana demonizacija svega što se ne uklapa u euroatlantske okvire, rekla je. Konstatirajući da je ishod izbora od 2. listopada otkrio ogromnu podršku Daytonskom sporazumu, sa žaljenjem je primijetila da “nisu sve kolege bile zadovoljne suverenim izborom zemlje”. Umjesto toga, rekla je, zapadne zemlje zemlji nameću sve veći broj specijalnih izaslanika i “nelegitimnog štićenika – takozvanog visokog predstavnika”, uzurpirajući ovlasti onih koji su zakonito izabrani. Ona je osudila “kratkovidnu politiku” koju su nametnule takve zemlje, uključujući sankcije, pritiske i ucjene. Govoreći o Uredu visokog predstavnika, pozvala je da se to “tijelo kolonijalne uprave” zatvori kako bi građani Bosne i Hercegovine mogli odahnuti. Osvrćući se na “takozvano izvješće tzv. visokog predstavnika”, okarakterizirala ga je kao “nasumično razmišljanje jedne privatne osobe” koje ne bi trebalo biti predano kao dokument Vijeća sigurnosti, dodavši da se oslikava stvarno stanje stvari. u izvješću Republike Srpske. Iako je Ruska Federacija glasala za produženje EUFOR-Althea, zabrinuta je zbog neobjašnjivog udvostručenja kontingenta 2022., unatoč tome što nema izravnih prijetnji sigurnosti zemlje.
FERIT HOXHA (Albanija), ističući da su nedavni opći izbori općenito bili dobro organizirani, pozvao je sve strane da ostanu u potpunosti uključene u dijalog i omoguće prijeko potrebne reforme izbornog zakona. Pozdravljajući preporuku Europske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, istaknuo je da se politički dogovor postignut između čelnika zemlje 12. lipnja mora provesti. Izražavajući zabrinutost zapaljivom i secesionističkom retorikom Milorada Dodika, čelnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, upozorio je da ga međunarodna zajednica ne bi smjela olako shvatiti: “Ako netko sumnja odakle gospodinu Dodiku takva inspiracija… samo provjeri njegovu odredišta letova prije svakog izbornog procesa, tražeći nove upute.” Na političare i druge koji ometaju funkcioniranje države i potiču mržnju među etničkim skupinama mora se odgovoriti oštro, uključujući sankcije i druge zakonske radnje. U nastavku je osudio negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca
GENG SHUANG (Kina) rekao je da je zabrinjavajuće što je korištenje bonskih ovlasti već neko vrijeme postalo kontroverzno u Bosni i Hercegovini. Sustav visokog predstavnika i bonske ovlasti poseban su aranžman, istaknuo je, istaknuvši da kao suverena država Bosna i Hercegovina mora pronaći miran put za neovisno i učinkovito upravljanje. Sa svoje strane, međunarodna zajednica mora djelovati na pravedan, uravnotežen i razborit način i suzdržati se od nametanja svojih planova zemlji. Kina se uvijek protivila jednostranim sankcijama koje nije odobrilo Vijeće, rekao je, pozivajući relevantne zemlje da se suzdrže od korištenja takvih mjera za miješanje u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine. Međunarodna zajednica bi također trebala povećati podršku i pomoć, obratiti više pozornosti na odljev stanovništva, posebno mladih, te pomoći zemlji da odgovori na razvojne izazove. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina mora stvoriti pošteno i pravedno poslovno okruženje kako bi se pomoglo u privlačenju stranih ulaganja, stvaranju prilika za zapošljavanje i promoviranju održivog socioekonomskog razvoja.
MICHEL XAVIER BIANG (Gabon) primio je na znanje korake poduzete za povećanje sudjelovanja građana na općim izborima 2. listopada i pozvao sve političke aktere da se uključe u dijalog kako bi se omogućio miran suživot. Različiti entiteti moraju poštivati Daytonski sporazum, a razlike se moraju rješavati konsenzusom. Također, treba osigurati vladavinu prava i izbjegavati sve jednostrane retorike ili politike svršenog čina. Nadalje, potrebno je uložiti dodatne napore za promicanje kohezije među zajednicama, dodao je. Uzimajući u obzir mjere priznavanja žrtava rata kao korak prema pomirenju, pozvao je na otklanjanje prepreka proračunu za 2023. godinu. Izrazio je zabrinutost zbog značajnog odljeva mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine i pozvao na pojačano političko djelovanje na rješavanju razlika. Govoreći o EUFOR-Althei, pozdravio je njenu ulogu u uspostavljanju mira i političke stabilnosti i primio na znanje napore visokog predstavnika da izvuče zemlju iz političkog ćorsokaka.
JOÃO GENÉSIO DE ALMEIDA FILHO (Brazil), izražavajući zabrinutost zbog retorike koja naglašava nezadovoljstvo i etničke podjele, ohrabrio je čelnike zemlje da ostanu uključeni u proces pomirenja i izbjegavaju riječi i radnje koje bi mogle rezultirati nasiljem. Dok je prisutnost EUFOR-Althea i dalje ključna za osiguranje mira i otpornosti, dodao je, sami ljudi moraju preuzeti vodstvo u poduzimanju institucionalnih reformi potrebnih za izgradnju funkcionalne države koja može osigurati njihovu dobrobit i prosperitet. Izrazivši žaljenje zbog izostanka napretka u provedbi agende 5 plus 2, kazao je kako je došlo vrijeme za povećanje angažmana političkih snaga s ciljem modernizacije zakonodavstva i jačanja vladavine prava.
MADHU SUDAN RAVINDRAN (Indija) rekao je da se za ostvarenje ciljeva Općeg okvirnog sporazuma za mir sve strane moraju uključiti u dijalog, razumijevanje i suradnju. Pohvalio je uspješno održavanje općih izbora 2. listopada i izrazio nadu da će sve političke stranke i njihovi čelnici surađivati na konstruktivan i progresivan način. Nesporazum oko Ureda visokog predstavnika mora se riješiti konstruktivnim angažmanom, u skladu s Daytonskim sporazumom, kazao je. Inicijative za borbu protiv korupcije i promicanje dobrog upravljanja, nediskriminirajuće politike, vladavine prava i sigurnog okruženja utrt će put gospodarskom razvoju i većoj trgovini. Pozvao je Vijeće da podupre sva nastojanja za suradnju, razvoj i mir te da izbjegava retoriku koja dovodi do podjela koja bi mogla potkopati Mirovni sporazum. U tom smislu, Ured visokog predstavnika mora objektivno surađivati sa svim stranama, igrajući tako ključnu ulogu u jačanju demokratskog i ustavnog okvira zemlje.
MOHAMED ISSA ABUSHAHAB (Ujedinjeni Arapski Emirati) pozdravio je jednoglasno obnavljanje mandata EUFOR-Althea, što odražava povjerenje Vijeća u Snage Europske unije i njihovu važnu ulogu u promicanju stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Naglasio je potrebu rješavanja govora mržnje, pohvalivši u tom smislu prijavljeni pad incidenata govora mržnje tijekom posljednjeg izbornog ciklusa, kao i pozitivan učinak zakona koji su doneseni u tu svrhu. Nadalje, naglasio je važnost punog, ravnopravnog i smislenog sudjelovanja žena u političkom životu i donošenju odluka, posebno imajući u vidu izazove s kojima se suočava sudjelovanje žena u tim područjima, kako je opisano u izvješću visokog predstavnika. Potvrđujući potporu teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine, u skladu s međunarodnim pravom i Daytonskim sporazumom, također je pohvalio važnu ulogu visokog predstavnika i istaknuo važnost punog poštivanja domaćih institucija.
BARBARA WOODWARD (Ujedinjeno Kraljevstvo), pozdravljajući jednoglasno obnavljanje mandata EUFOR-Althea, istaknula je da je teško stečeni mir u zemlji i dalje krhak i pod pritiskom. Čestitajući svim građanima Bosne i Hercegovine izbore održane 2. listopada, pozvala je relevantne aktere da daju prednost suradnji i suradnji u odnosu na politički opstrukcionizam kako bi se osigurala brza i učinkovita implementacija izbornih rezultata. Uzimajući u obzir izvršne radnje koje je poduzeo visoki predstavnik uoči i nakon izbora, rekla je da su one osmišljene kako bi se unaprijedilo upravljanje kako bi svi u zemlji imali koristi. Nadalje je pozvala sve aktere da ostave po strani uske interese i da se umjesto toga usredotoče na poboljšanje kvalitete života za sve građane, istovremeno ostvarujući napredak prema dogovorenom cilju euroatlantskih integracija.
MICHAEL KAPKIAI KIBOINO (Kenija) ohrabrio je vlasti da nastave napredovati prema provedbi agende 5 plus 2 i postizanju integracije u Europsku uniju te da rade zajedno kako bi osigurali potpunu usklađenost s Općim okvirnim sporazumom za mir. Nadalje ih je pozvao na poštivanje dogovora i ustavnih odredbi te stvaranje društva koje uključuje sve svoje narode i građane. Pozvao je vlasti Bosne i Hercegovine da izbjegavaju bilo kakve radnje koje bi mogle podijeliti ljude po etničkim ili vjerskim linijama. Svaki otpor inkluziji i poštivanju različitosti ugrozit će mir koji građani Bosne i Hercegovine zaslužuju. Sve strane moraju raditi zajedno na stvaranju okruženja koje je pogodno za povratak izbjeglica i raseljenih osoba, dodao je, pozivajući na prestanak retorike koja stvara podjele i veličanja ratnih zločinaca. Ovo su minimalni zahtjevi za Bosnu i Hercegovinu da zacrta svoj put ka stabilnoj demokraciji, rekao je, naglašavajući da je jedinstvo svrhe, posebno na razinama vodstva, ključno za uspješno upravljanje.
HAROLD ADLAI AGYEMAN (Gana), predsjednik Vijeća za studeni, govorio je u svom nacionalnom svojstvu, pozdravljajući današnje usvajanje rezolucije koja utire put kontinuiranoj prisutnosti EUFOR-Althea u Bosni i Hercegovini. Izrazio je žaljenje zbog nemogućnosti visokog predstavnika da sudjeluje na današnjem sastanku zbog nedostatka konsenzusa među članovima Vijeća i nadao se da će Vijeće moći nastaviti sa svojim utvrđenim formatom sastanka. Osvrnuvši se na Daytonski sporazum, pozvao je na njegovu učinkovitu provedbu. Međutim, izrazio je zabrinutost zbog političkog zastoja koji ugrožava napredak u tom pogledu. Pozdravljajući napore visokog predstavnika da omogući brzo formiranje nove vlade, rekao je da se mora uspostaviti suradnja između svih strana i riješiti njihove zabrinutosti. Također je pozvao sve političke aktere na stvaranje dogovora o suradnji u provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma. U nastavku je izrazio zabrinutost korištenjem retorike podjela i masovnog iseljavanja mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine. Moraju se poduzeti koraci za uspostavu mira, stvaranje radnih prilika i davanje prioriteta ravnopravnosti spolova na svim razinama, rekao je.
SVEN ALKALAJ (Bosna i Hercegovina), pozdravljajući jednoglasno usvajanje današnje rezolucije Vijeća, ustvrdio je da je proteklo izvještajno razdoblje bilo relativno mirno i dobrim dijelom posvećeno održavanju općih izbora. Napomenuo je da, iako Daytonski mirovni sporazum nikoga ne identificira kao svog jamca, susjedne zemlje lažno prisvajaju tu ulogu kako bi intervenirale u njegov politički sustav. Istaknuo je kako je u prethodnom razdoblju došlo do značajnih kršenja odredbi Sporazuma ne samo od strane susjednih država, već i od strane Ureda visokog predstavnika koji ima zadatak pratiti provedbu civilnog aspekta Sporazuma.
Taj je Ured dva mjeseca prije glasovanja izmijenio izborni zakon i onemogućio Središnje izborno povjerenstvo da sve na vrijeme organizira na odgovarajući način. Štoviše, Ured je nametnuo nova pravila za dodjelu delegata u gornji dom državnog zakonodavnog tijela dan nakon što su građani glasali. Tom prvom mjerom Visoki predstavnik je prevario birače, ali i političke stranke i nezavisne kandidate. Druga mjera je pak rezultirala etničkom diskriminacijom kroz matematičku formulu koja je određenoj etničkoj skupini davala veće šanse na izborima. Nadalje je rekao da je visoki predstavnik koristio dva različita popisa stanovništva u korist Hrvatske, te da su te izmjene napravljene u suradnji s tom državom. “Nije ostvarena namjera visokog predstavnika da svojim odlukama omogući pravednije izbore. Naprotiv, unijela je niz zbunjujućih elemenata i otežala provedbu izbornog procesa”, kazao je.
SILVIO GONZATO, predstavnik Europske unije, u svojstvu promatrača, pozdravio je održavanje općih izbora u Bosni i Hercegovini 2. listopada, istaknuvši kako su izbori provedeni u skladu s europskim standardima ključni prioritet iz mišljenja Europske komisije o svoju prijavu za članstvo u Europskoj uniji. Svi politički akteri moraju preuzeti punu odgovornost i surađivati kako bi brzo uspostavili funkcionalna zakonodavna tijela i vlade na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini kako bi se fokusirali na reforme koje će zemlju dovesti na put Europske unije. Pozdravio je politički dogovor koji su 12. lipnja u Bruxellesu postigli čelnici Bosne i Hercegovine, jer je on neophodan za stabilnost i pravilno funkcioniranje zemlje te ispunjavanje težnji stanovništva. Svi politički čelnici moraju brzo provesti obveze navedene u Bruxelleskom sporazumu i hitno dovršiti ustavnu i izbornu reformu. To će omogućiti Bosni i Hercegovini da napreduje na svom europskom putu. Podsjetio je da je Europsko vijeće u lipnju izrazilo spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata. U tu svrhu, kazao je, Europsko vijeće pozvalo je Europsku komisiju da izvijesti o provedbi 14 bitnih prioriteta u svom mišljenju, pri čemu je posebnu pozornost posvetila značajnom paketu reformi za daljnje razmatranje.
NEMANJA STEVANOVIĆ (Srbija) potvrdio je opredijeljenost svoje zemlje za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Podržava tu zemlju kao jedinstvenu državu s dva entiteta u okviru Daytonskog sporazuma. Na izborima 2. listopada izrazio je nadu da će proces biti okončan bez zastoja i da će nove državne institucije uskoro preuzeti svoje obveze. Srbija se zalaže za transparentan razvoj odnosa s Republikom Srpskom u skladu s Daytonskim sporazumom, koji je nezamjenjiv temelj za pomirenje. “Nametnuta rješenja, koja krše konsenzus i remete unutarnje kontrole i ravnoteže, kontraproduktivna su i potencijalno štetna za stabilnost zemlje i regije u cjelini”, rekao je, istaknuvši važnost konsenzusa i dijaloga. Pozdravio je odluku Europske komisije da preporuči “uvjetni” kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu. U nastavku je izrazio nadu da će novoizabrani predstavnici Bosne i Hercegovine učiniti dodatne korake ka tješnjoj saradnji u okviru Otvorenog Balkana.
IVAN ŠIMONOVIĆ (Hrvatska) izrazio je žaljenje što su opći izbori bili pokvareni ratnohuškačkom retorikom i govorom mržnje. Sada je na političkim čelnicima zemlje da iskoriste ovu priliku za nastavak rada na ustavnoj i izbornoj reformi. Navodeći da su izbornim inženjeringom uskraćena demokratska prava etničkih manjina, rekao je da je visoki predstavnik donio odluke kako bi osigurao legitimitet izbora i da kada je intervenirao, to je bilo u skladu s njegovim mandatom kada su nacionalni politički mehanizmi imali ozbiljno propao. Napominjući kako su Hrvati iz BiH već četvrti put ostali bez legitimnog predstavnika u Predsjedništvu, istaknuo je kako je ova izborna manipulacija u suprotnosti s duhom Daytonskog mirovnog sporazuma. Nadamo se da će političke stranke nastaviti raditi na izbornim i drugim reformama u dobroj vjeri i da daljnje intervencije visokog predstavnika neće biti potrebne u budućnosti.
/Republika/