I dok se zbog aktualne energetske krize u regiji već uvode redukcije električne energije (Kosovo, Sjeverna Makedonija), a druge zemlje poput Srbije i Albanije daju ogromne novce za uvoz, Bosna i Hercegovina s ovim energentom ima poprilično dobru situaciju i ostvaruje dobru zaradu na izvozu.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja ima viškove i koja obilato izvozi električnu energiju, a samo u prvom polugodištu ove godine po ovom osnovu utrženo je 701,4 milijuna KM, prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. BiH je ovaj strateški proizvod najviše prodavala susjedima – u Srbiju je ostvaren izvoz vrijedan 307,1 milijuna KM, a u Hrvatsku 210,8 milijuna KM.
U prošloj godini bilancni suficit iznosio je oko 4.900 gigavat sati od ukupno oko 17.000 gigavata proizvedene električne energije.
Zahvaljujući ovakvim prilikama cijene električne eneergije za kućanstva su nepromijenjene, dok je za indusutrijske potrošače u FBiH povećanje ograničeno na maksimalnih 20 posto. Ovakvu dobru situaciju za potrošače u aktualnoj krizi sigurno ne može priuštiti puno zemalja.
Primjerice, Srbija će do kraja godine na uvoz električne energije i uglja potrošiti milijardu eura, uključujući i oko 530 milijuna eura nakon havarije u TE Kostolac u prosincu prošle godine.
Albanija je u ovoj godini do sada zbog manje proizvodnje u hidroelektranama, koje su glavni proizvođači, prisiljena uvoziti više od polovine potrebne količine električne energije kako bi podmirila potrebe, a to znači “šokantan račun” od 600 milijuna eura u ovoj godini.
Ipak, iako uvozi ogomne količine električne energije, Albanija je izašla u susret Kosovu koje je također u velikim problemima i od ponedjeljka je uvelo prekide u isporuci struje potrošačima. Nakon postignutog dogovora dvije zemlje, isključenja struje su za sada otkazana.
U Sjevernoj Makedoniji odlučili su za 15 posto smanjiti potrošnju struje od 1. rujna uštedama, jer ova zemlja koja je akitivirala i neke ranije zaustavljene termoeblokove ne može osigurati dovoljno struje za svoje potrebe.
U Hrvatskoj su također zabrinuti, pa se najavljuju i moguća isključenja električne energije. Vlada će vjerojatno morati povlačiti neke poteze, smatraju stručnjaci, zbog sve veće cijene struje na tržištu koja je veliki teret za dobavljače, posebno za HEP koji drži veliki dio maloprodajnog tržišta u zemlji, i razlike u odnosu na cijenu za domaćinstva koju će netko morati platiti, piše Indikator.
U Bosni i Hercegovini je situacija je puno bolja nego u susjednim državama, iako su iz Elektroprivrede HZBHB, čija proizvodnja u cjelini počiva na obnovljivim izvorima energije, prije svega hidroelektranama, nedavno preventivno zatražili podršku Vlade u slučaju da se poduzeće bude suočilo s teškoćama u opskrbi potrošača.
Mostarska elektroprivreda zbog suše ima težu situaciju nego sarajevska, te je prisiljena uvoziti određene količine struje na tržištu po tržišnim cijenama.
Elektroprivredna poduzeća u BiH osjećaju posljedice zbog suše, a što potvrđuje i manja proizvodnja električne energije, posebno u hidroelektranama u drugom kvartalu ove godine. Tako je proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u svibnju iznosila 1.269 gigavat sati što je najmanje u posljednjih nekoliko mjeseci i u odnosu na travanj manja je za 13,5 posto. U travnju, u odnosu na ožujak, proizvodnja je također bila u padu 2,2 posto.
Proizvodnja u hidroelektranama pala je na najnižu razinu u svibnju na svega 367 GWh nakon 477 GWh u travnju, i činila je svega 28,9 posto ukupne proizvodnje električne energije. Ipak, uprkos tome, BiH ima dovoljno struje da zadovolji svoje potrebe i nije prisiljena posezati za nekim mjerama kakve su odavno preuzete drugdje, poput gašenja rasvjete u gradovima i slično. Teret situacije u kojoj je tržišna cijena struje povećana u “nebeske visine” a za potrošača ostala niska za sada podnose elektroprivredna poduzeća, pa se tako dobit Elektroprivrede BiH nakon prošlogodišnjih 45,3 milijuna istopila na 219 tisuća KM na polugodištu ove godine.
Benefite ovakvog razvoja sigurno najviše osjeća privreda koja je zahvaljujući Vladinoj mjeri ograničenja cijene struje zaštićena od velikih cjenovnih šokova. Hoće li tako ostati i u sljedećoj godini u situaciji kada svi strahuju od zime koja dolazi, za sada je rano govoriti.
Uglavnom jeftina električna energija je, sasvim sigurno i konkurentska prednost BiH budući da je privreda uglavnom koristi za opskrbu, a tek u manjem obimu troši plin. Eventualni problemi s isporukom plina u predstojećoj zimi tako bi pogodili manji dio poduzeća, dok bi na drugoj strani jeftina i dostupna električna energija mogla priskrbiti privredi povećanje obima poslova iz EU gdje značajan broj zemalja očekuje teškoće u energetskoj opskrbi.
No, prilično dobra situacija s električnom energijom u BiH ne bi trebala uljuljkati vlasti, koja bi morale voditi računa o energetskim prilikama i s tim u vezi donose adekvatne mjere.
Činjenica da su već pokrenuti postupci za poskupljenje struje u Republici Srpskoj govore da je sadašnja situacija teško održiva. U ovoj godini zbog izbora vlasti očigledno ne žele donositi odluke o poskupljenjima električne energije za kućanstva, ali ih nakon što izbori prođu sigurno treba očekivati, piše Indikator.
“Proizvodimo struje pet puta više nego što ju trebamo”
U ovom kontekstu podsjetimo na riječi profesorice kemije na banjalučkom PMF-u Suzane Atlagić Gotovac, koja je za N1 BiH kazala kako je BiH u velikom dijelu samodostatna energentima, ali i po brojnim sirovinama.
“Europa pati u tom pogledu, ovisna je od azijskih sirovina, više od 75% energetskih i mineralnih sirovina se uvozi. BiH je dosta održiva, imamo svoje resurse, proizvodimo oko 5 puta više električne energije nego što nam treba. Očito je izvozimo. Održivi smo po pitanju željeza-stopostotno, imamo svoje željezo, prerađujemo ga u Zenici, čak ga izvozimo. Veći smo proizvođač cinka, koncentrata metala cinka od, recimo, Rusije. U rudniku Sase proizvodimo više cinka nego sva Rusija”, kazala je Atlagić Gotovac za N1.
/Desk/