Kakva je sudbina visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta nakon njegovog emotivnog, ljutitog, ali i posve nediplomatskog izljeva bijesa pred novinarima u Goraždu? Od početka je omrznut od srpske strane, ne previše omiljen i kod Hrvata, a dobrodošao od strane Bošnjaka. Sada stvari stoje puno drukčije. Potpuno drukčije, piše Dnevni list.
Srpska inzistiranja kako je nepriznat i stalne pozive na njegov odlazak sada, kako izgleda, slijede Bošnjaci. Upravo bošnjački politički establišment, i to posebno nakon nedavnih prosvjeda u Sarajevu ispred OHR-a, organiziran od bošnjačkih stranaka zbog neslužbenog, radnog prijedloga o izmjenama Izbornog zakona i spominjanog cenzusa od tri posto (…”Jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini više od 3% ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH će birati izaslanike tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH”…) koji su objavili mediji i gdje mnogi prosvjednici nisu niti znali pojasniti zašto prosvjeduju, ali su pozivali na njegov odlazak, optuživalo ga se da “radi za HDZ”, a čak je bilo i težih riječi i prijetnji.
S druge strane, dok bošnjačke stranke inzistiraju da Schmidt “radi za HDZ”, on je nažešći kritičar jednog od ključnih ljudi HDZ-a, predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare, izričito od njega tražeći da konačno radi svoj posao i imenuje nedostajuće sudce Ustavnog suda FBiH te je dao i naslutiti da ga u suprotnom čeka ono “što mu se neće svidjeti”. Ma što to značilo.
Schmidt danas nema simpatije bh političara
Schmidtovo gubljenje kontrole pred novinarima, uzvikivanje kako su bh političari smeće te da mu je dosta svega, ali i da političari “igraju političke igre” te da je on došao “odblokirati zemlju”, a ne “da igra političke igre”, bile su samo dodatni okidač sve glasnijih napada i s bošnjačke strane.
Također, ne olakšava mu ni hrvatska strana – predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović od njega traži da “završi započeto”. U svakom slučaju Christian Schmidt u bh političarima nema simpatizera niti kod “lijevih”, niti “desnih”.
No, značajno je podsjetiti da su sve glasnije kritike i iz njegove domovine – počelo je stidljivo, da nije trebao izgubiti kontrolu, s pitanjem ‘Što mu se dogodilo?’, kako on nije diplomata pa se od njega ne može niti očekivati diplomatsko ponašanje, do najnovijih tvrdnji kako je iznevjerio očekivanja, osramotio Njemačku, do poziva pojedinih analitičara kako treba otići jer nije podoban za dužnost koju obnaša.
Posebno su glasni kritičari nekih od zastupnika vladajućeg SPD-a u njemačkom Bundestagu. Najglasniji od njih je Adis Ahmetović, mladi zastupnik ove stranke, Bošnjak podrijetlom iz BiH, i izvjestitelj Kluba SPD-ovih zastupnika za zapadni Balkan, koji je već prije podigao značajnu prašinu inicirajući donošenje Deklaracije o BiH gdje se, kao glavni destabilizatori BiH, spominju Milorad dodik i Dragan Čović, dok je Bakir Izetbegović pošteđen od ovakve ‘prozivke’.
-Reakcija je bila apsolutno neprimjerena i naštetila je ugledu i djelotvornosti OHR-a, rekao je za ‘Spiegel’ Adis Ahmetović.
U ovom kontekstu treba podsjetiti da Schmidta, kao nov visokog predstavnika, “dala” vlada tada većinske koalicije CDU-a bivše kancelarke Angele Merkel te da je sada na vlasti lijeva koalicijska vlada SPD-a na čelu s kancelarom Olafom Scholzom.
Ali ne misle baš svi tako.
‘Spreman pomoći potpuno neodgovornim ljudima’
“Apsolutno se slažem sa Schmidtovom definicijom političara u BiH: “Smeće, potpuno smeće.” Čast izuzecima. Nisu oni zaslužili da im se obraća na diplomatski način. S gospodom gospodski, s fukarama … “, komentirala je na svom Facebook profilu politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić.
-Čovjeku je pukao film, što bi se reklo u narodu. Ja bih jako volio da se svi mi naljutimo 2. listopada, da nam pukne film, pa da počnemo glasati tako da nešto promijeni. U tom kontekstu jednostavno mislim da Schmidt pokušava napraviti balansiranu situaciju da bukvalno radi na stabilizaciji BiH, komentirao je analitičar Žarko Papić za N1 BiH.
Novinar i analitičar Ranko Mavrk također ne osuđuje eksplozivnu reakciju visokog predstavnika u BiH.
-Komentar kojeg je dao u Goraždu je njegov odgovor na ovu halabuku i cijelu tu ofanzivu propagandnu. Schmidt, koji se pojavio kao osoba dobre volje, spremna pomoći na neki način ovim potpuno neodgovornim ljudima koji godinama pregovaraju i ni o čemu se nisu u stanju govoriti, da pomogne premostiti taj nekakav krizni period koji definitivno slijedi nakon izbora – on se odjednom nađe na meti navodnih branitelja za interese države BiH, smatra Mavrk.
Sam Schmidt je za njemačke medije objasnio svoju neuobičajenu reakciju. On je za ovaj medij ustvrdio kako je za svoj izljev bijesa ustvari dobio “ogromnu podršku građana”.
-Stvarno me iznerviralo i jako me čudi to što mnogi u politici prihvaćaju da, primjerice, u Federaciji BiH četiri godine nije imenovana vlada. A neki to jednostavno prihvaćaju. Ja to moram kritizirati i jučer sam to sasvim jasno rekao i za to sam dobio ogromnu podršku građana. Jako sam sretan zbog ogromne podrške građana izvan politike u BiH i nadam se te da sam konačno probudio donositelje političkih odluka. Dio budućnosti zemlje u srcu Europe ovdje će biti izgubljen ako se stvari ovako nastave, kazao je Schmidt za Der Spiegel.
‘Ja sam ideja Angele Merkel’
Kabinet Bundestaga u siječnju prošle godine službeno je potvrdio kandidaturu Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH, političara Krišćansko-socijalne unije (CSU) i bivšeg ministra poljoprivrede Njemačke, a tada zastupnika u Bundestagu, posebice angažiranom na vanjskopolitičkim pitanjima. Schmidt je u intervjuu za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) izjavio kako je on “ideja kancelarke Merkel”.
Može se slobodno kazati kako je upravo on posljednja zaostavština nekada najmoćnije žene svijeta, kancelarke koja je na toj dužnosti provela dugih 16 godina, uspješno balansirajući i držeći “na uzici” i Vladimira Putina, pa čak i po visokoj cijeni razvoja trgovine energentima s Rusijom, ali zbog očuvanja mira. Merkel je zasigurno vrlo dobro znala zašto je BiH nakon Inzka bio potreban Schmidt.
-Odlazim tamo s jasnim očekivanjem da će se pokrenuti razvojni proces koji je zastao, rekao je Schmidt FAZ-u.
Unatoč oštrim protivljenjima i reakcijama iz RS-a, prvenstveno srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, ali i Rusije, kojoj se kasnije pridružila i Kina, koje nisu podržali Schmidtovo imenovanje u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira (PIC).
Takav stav je i danas, a Dodik novog visokog predstavnika često “časti” kako je “njemački turist u BiH” kojeg ne prizna za visokog predstavnika, naziva ga uvrjedljivim imenima, a čak je najavio i tužbu protiv njega za “lažno predstavljanje”.
Ovo protivljenje Rusije i RS-a njemačkom kandidatu za visokog predstavnika tim više pokazuje kako su pojedine informacije kako je “Schmidt ruski igrač”, a koje su objavljene u dijelu bošnjačkih medija netom nakon što je kandidatura Bundestaga objavljena, danas još više izgledaju lažno i izvitopereno.
Schmidt radi posao za koji je plaćen
Na koncu, Schmidt je zamijenio dugogodišnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka koji je na toj dužnosti bio do ožujka 2009. godine i tek sedam dana prije odlaska nametnuo odredbe u Kaznenom zakonu o kažnjivosti negiranja genocida i veličanja osoba osuđenih za ratne zločine. Upravo taj potez je obilježio njegov dugotrajan mandat i bio povod za početak nove krize i bolokade državnih institucija od strane Srba i – koju je, dobrim dijelom kukavički, ostavio “na vratu” svom nasljedniku Schmidtu.
Inzko je uistinu često bio sinonim za sporu i neučinkovitu međunarodnu administraciju u BiH koju su mnogi kritizirali i tražili veću i bržu učinkovitost. Upravo to je sada Schmidt, čovjek koji želi rezultate i, kako se čini po njegovom burnom istupu, tome je posvećen te pristupa vrlo odgovorno i emotivno.
On je već u prvoj godini svog mandata “probudio” uspavane bh političare, navikle na izazivanje kaosa koji im jamči ostanak na vlasti. Schmidt, moglo bi se kazati, radi svoj posao za kojeg je plaćen, dok je Inzko, manje-više, prihvatio beskonačan bh status-quo, uljuljkan dobro poznatim okruženjem i političarima s kojima je, s godinama, razvio vrlo dobre odnose. I dobrom plaćom.
Danas Schmidt skoro da i nema simpatizera među bh političarima. I to je dobro jer je on u BiH upravo zbog njih. A, BiH bez Schmidta u ovako burnim vremenima? Bio bi to jako, jako loš potez. Ne za Schmidta već za BiH, a vjerojatno i cijeli Balkan, piše Dnevni list.
/Desk/