(foto: Platana s fotografije u Mostaru više nema)
Drugi pravni instrument kojim je Beč zaštitio drveće je „Zakon o zaštiti prirode“ prema kojem je 440 rijetkih i posebnih primjeraka drveća stavljeno pod zaštitu.
Jedno od zaštićenih drveća je takozvani “Mozartov platan” u ulici Rennweg. Platan je dobio ovo ime jer je slavni kompozitor u ovom naselju davao sate klavira. Drvo je staro 230 godina, stablo je obima šest metara i visoko 20 metara.
Udio zelenih površina u Beču iznosi 50 posto, ali s obzirom na stalni rast broja stanovnika, Grad Beč intenzivno radi na ozelenjavanju i pošumljavanju kao na primjer na 1.000 hektara u šumi Norbert Scheed i na površini od 240 hektara na izletištu „Neue Lobau“. U nastajanju je i mnogo novih parkova.
Drveće u gradovima preuzima mnoge važne funkcije jer poboljšava kvalitet zraka, ublažava temperaturne ekstreme, pruža hladovinu i povećava relativnu vlažnost zraka. Ovo su vrlo važne osobine s aspekta posljedica globalnih klimatskih promjena. Uslijed visokih ljetnih temperatura tzv. „urbani toplotni otoci“ se još više zagrijavaju, a poznato je da temperatura u središnjim i rubnim gradskim naseljima varira i do 12 stupnjeva.
Hrast je proglašen “drvetom godine” u Austriji zbog svoje biološke raznolikosti. Samo u Srednjoj Europi poznato je 300 do 500 životinjskih vrsta koje isključivo ili u velikoj mjeri zavise od hrastova. Najviše hrastova u Beču nalazi se u šumi Wienerwald. Pod zaštitu je stavljen „Hrastov lug“ na Centralnom groblju sa 50 hrastova lužnjaka koji su djelomično stariji i više od 350 godina.
(Izvor Fena)


